Ko ʻĪnoke Naʻe ʻAʻeva mo e ʻOtuá ʻi ha Māmani Fakaʻotuamate
NAʻE fakahaaʻi ʻe he Tēvoló ʻe lava ke ne fakatafokiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá mei he ʻOtuá, pea kuo pau pē naʻe hā ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē kuó ne lavameʻá. ʻI he meimei senituli ʻe nima mei he mate ʻa ʻĒpelí, kuo ʻikai fakamavaheʻi ʻe ha taha ia ʻa ia tonu ko ha sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihova. ʻI hono kehé, naʻe hoko ʻa e ʻulungaanga angahalaʻia mo fakaʻotuamaté ko e meʻa anga-mahení ia.
Ko e lolotonga ʻo e taimi tōlalo fakalaumālie ko iá naʻe moʻui ai ʻa ʻĪnoke ʻi he māmaní. ʻOku fokotuʻu ʻe he fakahokohoko ʻaho ʻa e Tohitapú ʻa hono fāʻeleʻí ʻi he 3404 K.M. ʻI he ʻikai tatau mo hono ngaahi toʻumeʻá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻĪnoke ʻa ʻene hoko ko ha tangata naʻe fakahōifua ki he ʻOtuá. Naʻe fakakau ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻa ia ʻoku tuʻu ʻenau tuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau Kalisitiané. Ko hai ʻa ʻĪnoke? Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe pau ke ne fehangahangai mo iá? Naʻe anga-fēfē ʻene fetaulaki mo iá? Pea ko e hā ʻa e ʻaonga ʻo ʻene anga-tonú kiate kitautolú?
ʻI he ngaahi ʻaho ʻo ʻĪnosí, ko e meimei senituli ia ʻe fā ki muʻa ʻi he taimi ʻo ʻĪnoké, “nae kamata ui ae kakai ki he huafa o Jihova.” (Senesi 4:26, PM) Naʻe ʻosi ngāueʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá talu pē mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá. Ko ia ai, ko e meʻa naʻe kamata ʻi he taimi naʻe moʻui ai ʻa ʻĪnosí ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ko ha ui ia kia Sihova ʻi he tuí pea mo e lotu maʻá. ʻOku pehē ʻe he kau mataotao Hepelū ʻe niʻihi ko e Senesi 4:26 ʻoku totonu ke lau ʻo pehē “naʻe kamata paetaku” pe “naʻe kamata ai ʻa e paetakú.” Naʻe ngāueʻaki nai ai ʻe he tangatá ʻa e huafa ʻo Sihová kiate kinautolu pe ki he faʻahinga kehe ʻo e tangatá ʻa ia naʻe fakafou ai ʻenau fakangalingali ke fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he lotú. Pe mahalo pē naʻa nau ngāueʻaki ʻa hono huafá ki he ngaahi ʻaitolí.
‘Naʻe ʻAʻeva ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtua Moʻoní’
Neongo naʻe takatakaiʻi ʻa ʻĪnoke ʻe he tuʻunga fakaʻotuamaté, naʻá ne “hanganaki ʻaʻeva mo e ʻOtua moʻoní,” ʻa Sihova. Naʻe ʻikai pehē ia ko ʻene fanga kuí—ʻa Seti, ʻĪnosi, Keinani, Mahālaleli mo Sēleti—naʻa nau ʻaʻeva mo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te nau fai ia ʻi ha tuʻunga ʻo lahi tatau mo ia naʻe fai ʻe ʻĪnoké, ʻa ia ʻoku hā mahino ko ʻene founga moʻuí naʻe fakafaikehekeheʻi ai ia meiate kinautolu.—Senesi 5:3-27, NW.
Ko e ʻaʻeva mo Sihová ʻoku fakahuʻunga ai ʻa e malava ke ʻi ai ha tuʻunga ʻo e maheni mo e fekoekoeʻi mo e ʻOtuá koeʻuhi pē ko e moʻui ʻa ʻĪnoke ʻo fehoanaki mo e finangalo fakaʻotuá. Naʻe hōifua ʻa Sihova ki he līʻoa ʻa ʻĪnoké. Ko hono moʻoní, ko e Septuagint Kalisí ʻoku pehē ai ko “ʻĪnoké naʻe fakahōifua lelei” ki he ʻOtuá, ko ha foʻi fakakaukau naʻe toe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá.—Senesi 5:22, NW; Hepelu 11:5.
Naʻe mahuʻinga tefito ki he vahaʻangatae lelei ʻo ʻĪnoke mo Sihová ʻa ʻene tuí. Kuo pau pē naʻá ne ngāueʻi ʻa e tui ki he “hako” naʻe talaʻofa ʻo e “fefine” ʻa e ʻOtuá. Kapau naʻá ne maheni fakafoʻituitui mo ʻĀtama, naʻe mei malava ʻe ʻĪnoke ke maʻu ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangata ʻi ʻĪtení. Ko e ʻilo naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e ʻOtuá naʻá ne ʻai ʻa ʻĪnoke ke ne hoko ai ko e faʻahinga tokotaha naʻe “kumi hākili kiate ia.”—Senesi 3:15; Hepelu 11:6, 13.
ʻI he tuʻunga ʻo ʻĪnoke pea mo kitautolú, ko ha vahaʻangatae lelei mo Sihova ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he ʻilo pē ki he ʻOtuá. Kapau ʻoku tau fakamahuʻingaʻi tefito ʻa e fekoekoeʻi mo ha tokotaha pau, ʻikai ʻoku moʻoni ʻoku tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ʻe heʻene ngaahi fakakaukaú? ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi lea pe tōʻonga ʻa ia te ne maumauʻi ʻa e vā fakakaumeʻa ko iá. Pea kapau ʻoku tau fakakaukau ke fai ha liliu ʻi hotau ngaahi tuʻungá, ʻikai ʻoku tau toe fakakaukauʻi ʻa e founga ʻe uesia ai ʻe he meʻá ni ʻa e vahaʻangatae ko iá?
Ko e holi ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻa ʻene kaunga tatau ki he meʻa ʻoku tau faí. Ko e meʻa ʻoku muʻaki fiemaʻú ko e ʻilo totonu ki he meʻa ʻokú ne hōifua aí mo ia ʻoku ʻikai te ne hōifua aí. ʻOku fiemaʻu leva ke tataki kitautolu ʻe he ʻilo ko iá, ʻi he feinga ke fakahōifuaʻi ia ʻi he fakakaukaú mo e tōʻongá.
ʻIo, ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakahōifuaʻi ia. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ʻĪnoké ʻi he laui teau taʻu. Ko hono moʻoní, ko e faʻunga ʻo e foʻi veape faka-Hepelū naʻá ne fakahaaʻi “nae aeva” ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tōʻonga ʻo e toutou fai hokohoko. Ko e toe tangata loto-tōnunga ʻe taha ‘nae aeva moe Otuá’ ko Noa.—Senesi 6:9, PM.
Ko ʻĪnoké, ko ha tangata maʻu fāmili ia ʻa ia naʻe ʻi ai hono uaifi pea ko e tamai ia ki he “ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine.” Ko e taha ʻo hono ngaahi fohá ko Mētuisela. (Senesi 5:21, 22) Kuo pau pē naʻe fai ʻe ʻĪnoke ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke ne tokangaʻi ai ʻa hono fāmilí ʻi ha founga lelei. Kae kehe, ʻi he takatakaiʻi kotoa ia ʻe he tuʻunga fakaʻotuamaté, naʻe ʻikai faingofua kiate ia ke tauhi ki he ʻOtuá. Ko Lēmeki, ʻa e tamai ʻa Noá, ko e toʻumeʻa nai pē ia ʻe taha ʻo ʻĪnoke ʻa ia naʻá ne ngāueʻi ʻa e tui kia Sihová. (Senesi 5:28, 29) Neongo ia, naʻe fai loto-toʻa ʻe ʻĪnoke ʻa e lotu moʻoní.
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĪnoke ke ne hanganaki loto-tōnunga ki he ʻOtuá? ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe ʻikai te ne feohi mo e kau paetaku ʻo e huafa ʻo Sihová pe ko e niʻihi kehe ʻa ia ko e ngaahi kaumeʻa taʻefeʻunga ki ha tokotaha lotu ki he ʻOtuá. Ko e kumi ʻi he lotu ki he tokoni ʻa Sihová kuo pau pē naʻá ne toe fakaivimālohiʻi ʻa e fakapapau ʻa ʻĪnoke ke fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻe lava ke taʻefakahōifua ki hono Tokotaha-Fakatupú.
Kikite ki he Kau Fakaʻotuamaté
Ko e tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolungá ʻoku faingataʻa feʻunga pē ia ʻi he taimi ʻoku takatakaiʻi ai kitautolu ʻe he kakai fakaʻotuamaté. Ka naʻe toe fakahoko ʻe ʻĪnoke ha pōpoaki fakaefakamaau ʻikai ke fakangaloku ki he kau fulikivanú. ʻI hono tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe talaki fakaekikite ʻe ʻĪnoke: “Vakai! ne hoko mai ʻa [“Sihova,” NW] ʻoku haʻofia ia ʻe hono ngaahi toko mano tapu, ke fai fakamāu ki he kakai kotoa pe, pea ke fakamoʻoni ki he kau fakaʻotuamate kotoa pe ʻenau ngaahi ngaue fakaʻotuamate kotoa pe, ʻa ia kuo nau fai ʻilo pe, pea mo e ngaahi lea fefeka kuo fai kiate ia ʻe he kau angahala fakaʻotuamate.”—Siutasi 14, 15.
Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e pōpoaki ko iá ki he kau taʻetui fakameleʻí? ʻOku ʻuhinga lelei ke pehē ko e ngaahi lea fakamamahi peheé naʻe ʻai ai ke taʻemanakoa ʻa ʻĪnoke, ʻo ne fakatupunga nai ai ʻa e ngaahi luma, ngaahi manuki, mo e ngaahi fakamanamana. Kuo pau pē naʻe loto ʻa e niʻihi ke tāmateʻi ia. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ilifia ʻa ʻĪnoke. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he māʻoniʻoni ko ʻĒpelí, pea ʻi he hangē ko iá, naʻe fakapapauʻi ʻe ʻĪnoke ke tauhi ki he ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.
“Naʻe ʻAve Ia ʻe he ʻOtua”
ʻOku hā mahino naʻe ʻi he tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻa ʻĪnoke ʻi he taimi “naʻe ʻave [ai] ia ʻe he ʻOtua.” (Senesi 5:24) Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa ʻene palōfita loto-tōnungá ke faingataʻaʻia ʻi he nima ʻo hono ngaahi fili fakamālohí. Fakatatau ki he ʻapositolo ko Paulá, “naʻe hiki ai ʻa Inoke, ke ʻoua te ne mamata ki he mate.” (Hepelu 11:5) ʻOku pehē ʻe he tokolahi naʻe ʻikai ke mate ʻa ʻĪnoke—naʻe ʻave ia ʻe he ʻOtuá ki hēvani, ʻa ia naʻe hokohoko atu ai ʻa ʻene moʻuí. Kae kehe, naʻe fakahaaʻi mahino ʻe Sīsū: “Kuo teʻeki ke ʻalu hake ha toko taha ʻo hu ki langi, ngata pe ʻiate ia naʻe ʻalu hifo mei he langi, ko e Fanautama ʻa Tangata.” Ko Sīsū ʻa e “takimuʻa” ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku ʻalu ki hēvaní.—Sione 3:13; Hepelu 6:19, 20, PM.
Ko ia, ko e hā naʻe hoko kia ʻĪnoké? Ko hono ‘hiki ia, ke ʻoua te ne mamata ki he maté’ ʻoku ʻuhinga nai ia ko hono ʻai ia ʻe he ʻOtuá ke ne ʻi ha vīsone fakaekikite pea toki fakangata leva ʻa ʻene moʻuí lolotonga ʻene ʻi he tuʻunga ko iá. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá, ʻe ʻikai ke hokosia ai ʻe ʻĪnoke ia ʻa e huhu ʻo e maté. Ko ʻene “ʻikai ʻiloa” leva iá, ʻoku ngalingali koeʻuhi naʻe ʻave ʻe Sihova ʻa hono sinó, ʻo hangē ko ʻene ʻave ʻa e sino ʻo Mōsesé.—Teutalonome 34:5, 6.
Naʻe moʻui ʻa ʻĪnoke ʻi he taʻu ʻe 365—ʻo ʻikai ofiofi ki he fuoloa ʻo e moʻui ʻa e tokolahi taha ʻo hono ngaahi toʻumeʻá. Ka ko e meʻa mahuʻinga ki he kau ʻofa kia Sihová ko ʻenau tauhi loto-tōnunga kiate ia ki he ngataʻanga ʻo honau ngaahi ʻahó. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fai ia ʻe ʻĪnoke koeʻuhi “ʻi he teʻeki ke hiki ia ne fakamoʻoni maʻana, kuo ne fakahōifua ʻa e ʻOtua.” ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ia ʻa e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e meʻá ni kia ʻĪnoké. Ka neongo ia, ki muʻa ʻi he mate ʻa ʻĪnoké, naʻe ʻoange kiate ia ʻa e fakapapauʻi ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe manatuʻi ia ʻe Sihova ʻi he toetuʻú.
Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa ʻĪnoké
ʻOku lava moʻoni ke tau faʻifaʻitaki ki he tui ʻa e faʻahinga ʻo e tangata fakaʻotuá. (Hepelu 13:7) Ko e tuí naʻe ngāue ai ʻa ʻĪnoke ko e ʻuluaki palōfita loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá. Ko e māmani ʻo e ʻaho ʻo ʻĪnoké naʻe hangē ia ko hoʻotautolú—ʻo fakamālohi, paetaku mo fakaʻotuamate. Kae kehe, naʻe kehe ʻa ʻĪnoke ia. Naʻá ne maʻu ʻa e tui moʻoní pea naʻe ala faʻifaʻitakiʻanga ia ʻi he anga-līʻoa fakaʻotuá. ʻIo, naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e pōpoaki mahuʻinga fakaefakamaau ke ne talaki, ka naʻá ne toe fakaivimālohiʻi ia ke ne fanongonongo ia. Naʻe fakahoko loto-toʻa ʻe ʻĪnoke ʻa e fekau naʻe vaheʻi kiate iá, pea naʻe tokangaʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he fehangahangai mo e fakafepaki ʻa e filí.
Kapau te tau ngāueʻi ʻa e tuí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĪnoké, ʻe fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau talaki ʻa ʻene pōpoakí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fehangahangai loto-toʻa mo e fakafepakí, pea ʻe ʻai ʻe heʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá kitautolu ke tau kehe ʻaupito ai mei he kau fakaʻotuamaté. ʻE ʻai kitautolu ʻe he tuí ke tau malava ʻo ʻaʻeva mo e ʻOtuá pea tōʻongaʻaki ha founga ʻe fakafiefiaʻi ai hono lotó. (Palovepi 27:11) ʻI he tuí, naʻe lavameʻa ai ʻa ʻĪnoke māʻoniʻoni ʻi he ʻaʻeva mo Sihova ʻi ha māmani fakaʻotuamaté, pea ʻe malava pē mo kitautolu ke pehē.
[Puha ʻi he peesi 30]
ʻOku Hiki Lea ʻa e Tohitapú mei he Tohi ʻa ʻĪnoké?
Ko e Tohi ʻa ʻĪnoké ko ha konga tohi fakaʻapokalifa ia pea ʻoku taʻeʻiloa ʻa hono tokotaha tohí. ʻOku talahalaʻi ko e faʻu ia ʻe ʻĪnoke. Naʻe faʻu ia ngalingali ʻi he taimi lolotonga ʻa e senituli hono ua mo hono ʻuluaki K.M., ko ha tānekinga ia ʻo e ngaahi talatupuʻa faka-Siu mo taʻefakahisitōlia, ʻo hā mahino ko e tupu ia mei he ngaahi fakamatala fakaʻāuliliki ʻo e lave nounou kia ʻĪnoke ʻi he Sēnesí. ʻOku feʻunga ʻa e moʻoniʻi meʻa pē ko ení ke liʻaki ai ia ʻe he kau ʻofa ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá.
ʻI he Tohitapú, ko e tohi pē ʻa Siutasí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lea fakaekikite ʻa ʻĪnoké: “Vakai! ne hoko mai ʻa [“Sihova,” NW] ʻoku haʻofia ia ʻe hono ngaahi toko mano tapu, ke fai fakamāu ki he kakai kotoa pe, pea ke fakamoʻoni ki he kau fakaʻotuamate kotoa pe ʻenau ngaahi ngaue fakaʻotuamate kotoa pe, ʻa ia kuo nau fai ʻilo pe, pea mo e ngaahi lea fefeka kuo fai kiate ia ʻe he kau angahala fakaʻotuamate.” (Siutasi 14, 15) ʻOku fakakikihi ʻa e kau mataotao tokolahi ko e kikite ʻa ʻĪnoke ki hono ngaahi toʻutangata fakaʻotuamaté ʻoku toʻo fakahangatonu ia mei he Tohi ʻa ʻĪnoké. ʻE malava ke pehē naʻe ngāueʻaki ʻe Siutasi ha tohi fakaʻapokalifa taʻefalalaʻanga ke hoko ko ʻene maʻuʻanga fakamatalá ia?
Ko e founga ʻo hono ʻiloʻi ʻe Siutasi ʻa e kikite ʻa ʻĪnoké ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi Konga Tohitapú. Naʻá ne hiki lea pē nai mei ha maʻuʻanga fakamatala anga-maheni, ko ha talatukufakaholo falalaʻanga naʻe haʻu mei he kuonga muʻá. ʻOku hā mahino naʻe fai ʻe Paula ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he taimi naʻá ne fakahingoa ai ko Siani mo Siamepi ʻa e ongo faimana ko ē naʻe ʻikai fakahaaʻi hona hingoá ʻi he lotoʻā ʻo Feló ʻa ia naʻá na fakafepakiʻi ʻa Mōsese. Kapau ko e tokotaha-tohi ʻo e Tohi ʻa ʻĪnoké naʻá ne vakai ki ha maʻuʻanga fakamatala motuʻa ʻo e faʻahinga ko ení, ko e hā ke tau fakaʻikaiʻi ai ia kia Siutasí?a—Ekisoto 7:11, 22; 2 Timote 3:8.
Ko e founga ʻo hono maʻu ʻe Siutasi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e pōpoaki ʻa ʻĪnoke ki he kau fakaʻotuamaté ko ha meʻa siʻisiʻi pē ia. Ko ʻene alafalalaʻangá ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe tohi ia ʻe Siutasi ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotuá. (2 Timote 3:16) Naʻe maluʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá mei hano fakamatalaʻi ha meʻa naʻe ʻikai ke moʻoni.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ākonga ko Sitīvení naʻá ne toe tokonaki mai ha fakamatala ʻoku ʻikai ke toe maʻu ia ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Naʻe fekauʻaki ia mo e ako ʻi ʻIsipite ʻa Mōsesé, ko ʻene taʻu 40 ʻi heʻene hola mei ʻIsipité, ko e lōloa taʻu ʻe 40 ʻo ʻene nofo ʻi Mitianí, pea mo e ngafa fakaeʻāngelo ʻi hono tuku mai ʻo e Lao ʻa Mōsesé.—Ngāue 7:22, 23, 30, 38.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Naʻe fakahoko loto-toʻa ʻe ʻĪnoke ʻa e pōpoaki ʻa Sihová