LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 2/15 p. 13-17
  • Naʻa Nau Fekuki mo e Ngaahi Tolounua ʻi Honau Kakanó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻa Nau Fekuki mo e Ngaahi Tolounua ʻi Honau Kakanó
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ʻOku Hangē Ai ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí ha Ngaahi Tolounuá
  • Ko e Ngaahi Tolounua Naʻá Ne Fakamamahiʻi ʻa Mefipōsetí
  • Naʻe Fekuki ʻa Nehemaia mo Hono Ngaahi ʻAhiʻahí
  • Kau Faitōnunga Kehe Tokolahi Naʻa Nau Fekuki mo e Tolounuá
  • Ko Paula Naʻe “Tolounua ʻi he Kakanó”
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2019
  • Ko e Fekuki mo “ha Tolounua ʻi he Kakanó”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • ʻOkú Ke Maʻu ‘ha Tolounua ʻi he Kakanó’?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1998
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 2/15 p. 13-17

Naʻa Nau Fekuki mo e Ngaahi Tolounua ʻi Honau Kakanó

“Naʻe ʻomi ai kiate au ha tolounua ʻi he kakanó, ko ha ʻāngelo ʻa Sētane, ke ne hanganaki sipiʻi au.”​—2 KOLINITO 12:​7, NW.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻoku fehangahangai mo e kakaí he ʻahó ni?

ʻOKÚ KE fāinga mo ha ʻahiʻahi hokohoko? Kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ko koe pē. ʻI he “ngaahi taimi faingataʻa [ko eni] ke fekuki mo iá,” ʻoku fekuki ai ʻa e kau Kalisitiane loto-tōnungá mo e fakafepaki lahi, ngaahi palopalema fakafāmili, mahamahaki, ngaahi loto-moʻua fakapaʻanga, ngaahi loto-mafasia fakaeongo, ko e mole atu ʻi he maté ʻa e faʻahinga ʻofeiná, mo e ngaahi faingataʻa kehe. (2 Timote 3:​1-5, NW) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku fakamanamanaʻi ai ʻa e moʻui ʻa e tokolahi ʻe he ngaahi nounou fakameʻatokoní mo e ngaahi taú.

2, 3. Ko e hā ʻa e fakakaukau fakalotosiʻi ʻe hoko nai mei he ngaahi palopalema hangē ha tolounuá ʻoku tau fehangahangai mo iá, pea ʻoku fakamoʻoniʻi fēfē nai ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e meʻa ko iá?

2 ʻOku malava ʻe he ngaahi palopalema peheé ʻo ʻai ha taha ke ne ongoʻi lōmekina fakaʻaufuli, tautefito kapau ʻoku hoko mai ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he taimi tatau pē. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Palovepi 24:10 (NW): “Kuó ke fakahaaʻi ʻa koe tonu ʻokú ke loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá? ʻE hoko ʻo siʻisiʻi ai ho mālohí.” ʻIo, ko e loto-siʻi ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻoku malava ke ne toʻo atu meiate kitautolu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu lahí pea ʻoku malava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau fakapapau ke kātaki ki he ngataʻangá. Anga-fēfē?

3 Sai, ʻe fakatupunga nai ʻe he loto-siʻí ke mole meiate kitautolu ʻetau taumuʻá. Ko e fakatātaá, ʻoku faingofua kiate kitautolu ke fakalahiʻi ʻetau ngaahi faingataʻá pea kamata ke ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kitautolu. ʻOku aʻu ʻo tangi nai ʻa e niʻihi ki he ʻOtuá, “Ko e hā ʻokú ke tuku ai ke hoko ʻa e meʻá ni kiate aú?” Kapau ʻe faiaka ha fakakaukau fakapoʻuli pehē ʻi he loto ʻo ha taha, ʻe lava ke ne keina atu ʻene fiefiá mo ʻene falalá. ʻOku malava ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ke hoko ʻo mātuʻaki loto-siʻi ʻo ne aʻu nai ai ʻo tuku ʻa e faitau ʻi he “tau lelei ʻo e tui.”​—1 Timote 6:12.

4, 5. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa Sētane ki heʻetau ngaahi palopalemá, ko ia ko e hā ʻa e falala ʻoku lava ke tau maʻú?

4 ʻOku ʻikai moʻoni ke fakatupunga ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Semisi 1:13) ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi kiate kitautolu koeʻuhi pē ko ʻetau feinga ke faitōnunga kiate iá. Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau tauhi ʻa Sihová ʻoku nau ʻai ai kinautolu ko e ngaahi tāketi ʻo hono fili lahí, ko Sētane ko e Tēvoló. ʻI he kiʻi taimi siʻi ʻoku kei toe kiate iá, ʻoku feinga ai ʻa e “ʻotua [fulikivanu] ʻo e tuʻu ko eni” ke ʻai ha taha pē ʻoku ʻofa kia Sihova ke ne tuku hono fai ʻa Hono finangaló. (2 Kolinito 4:4) ʻOku hilifaki ʻe Sētane ʻa e faingataʻa ʻi he lahi taha te ne malavá ki he feohiʻanga fakakātoa ʻo hotau fanga tokoua takatakai ʻi he māmaní. (1 Pita 5:9) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fakatupunga fakahangatonu ʻe Sētane ʻa e kotoa ʻo hotau ngaahi palopalemá, ka ʻoku lava ke ne ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻi he feinga ke fakavaivaiʻi lahi ange kitautolu.

5 Neongo ia, tatau ai pē pe ʻoku fēfē hono mālohi ʻo Sētané pe ko ʻene ngaahi meʻataú, ʻoku malava ke tau ikuʻi ia! ʻOku malava fēfē ke tau fakapapauʻi iá? Koeʻuhi ʻoku faitau ʻa Sihova ko e ʻOtuá maʻatautolu. Kuó ne fakapapauʻi ke ʻoua naʻa taʻeʻilo ʻa ʻene kau sevānití ʻo fekauʻaki mo e ngaahi angafai ʻa Sētané. (2 Kolinito 2:11) Ko hono moʻoní, ʻoku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. ʻI he tuʻunga ʻo e ʻapositolo ko Paulá, naʻe ngāueʻaki ʻe he Tohitapú ʻa e kupuʻi lea ko e “tolounua ʻi he kakanó.” Ko e hā hono ʻuhingá? Tau vakai angé ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kupuʻi lea ko iá. Te tau ʻilo leva ai ʻoku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ikuna ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahí.

ʻUhinga ʻOku Hangē Ai ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí ha Ngaahi Tolounuá

6. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ki he “tolounua ʻi he kakanó,” pea ko e hā nai naʻe hoko ko e tolounuá?

6 Ko Paula, ʻi he hili hono ʻahiʻahiʻi taupotu tahá, naʻe fakamānavaʻi ke ne tohi: “Naʻe ʻomi ai kiate au ha tolounua ʻi he kakanó, ko ha ʻāngelo ʻa Sētane, ke ne hanganaki sipiʻi au, ke ʻoua naʻá ku hakeakiʻi nai au ʻo fuʻu tōtuʻa.” (2 Kolinito 12:​7, NW) Ko e hā ʻa e tolounua ko ʻeni naʻe ʻi he kakano ʻo Paulá? Sai, ko ha tolounua ʻoku nofo loloto ʻi he loto kilí ʻe mātuʻaki mamahi. Ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he metafoá ʻa e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa Paula ke mamahí​—pe ko e meʻa fakaesino, fakaeongo, pe fakatouʻosi. Mahalo pē naʻe tofanga ʻa Paula ʻi ha mamahi ʻo e matá pe ko ha vaivai fakaesino kehe. Pe naʻe kau nai ʻi he tolounuá ʻa e faʻahinga tāutaha ko ia naʻa nau fakakikihiʻi ʻa e ngaahi fakaongoongolelei ʻo Paula ʻi heʻene hoko ko ha ʻapositoló pea fehuʻia mo ʻene ngāue fakamalangá mo e fakafaiakó. (2 Kolinito 10:​10-12; 11:​5, 6, 13) Tatau ai pē pe ko e hā, naʻe kei ʻia Paula ai pē ʻa e tolounuá pea naʻe ʻikai malava ke toʻo.

7, 8. (a) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he kupuʻi lea “ke ne hanganaki sipiʻi”? (e) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau fekuki mo ha faʻahinga tolounua pē ʻokú ne fakamamahiʻi kitautolu he taimi ní?

7 Fakatokangaʻi ko e tolounuá naʻá ne hanganaki sipiʻi ʻa Paula. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ko e foʻi veape faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki heni ʻe Paulá ʻoku toʻo ia mei he foʻi lea ki he “tuké.” ʻOku ngāueʻaki moʻoni ʻa e foʻi lea ia ko iá ʻi he Mātiu 26:67 pea tuʻu fakaefakatātā ʻi he 1 Kolinito 4:11. ʻI he ongo veesi ko iá, ʻokú na fakahoko ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻo tā ʻaki ʻa e nimá. ʻI he vakai atu ki he fehiʻa lahi ʻa Sētane ʻia Sihova mo ʻEne kau sevānití, ʻoku malava ai ke tau fakapapauʻi naʻe fiefia ʻa e Tēvoló ʻi hono hanganaki sipiʻi ʻe ha tolounua ʻa Paulá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku pehē tofu pē ʻa e fiefia ʻa Sētane ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia meimei tatau ai ʻi ha tolounua ʻi he kakanó.

8 Ko ia ai, hangē pē ko Paulá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo ki he founga ke fekuki ai mo e ngaahi tolounua peheé. Ko hono fai iá ʻoku makatuʻunga mei ai ʻetau moʻuí tonu! Manatuʻi, ʻoku finangalo ʻa Sihova ke fakalōloa ʻetau moʻuí ke taʻengata ʻi heʻene māmani foʻoú, ʻa ia ʻe ʻikai ke toe fakahohaʻasi ai kitautolu ʻe he ngaahi palopalema hangē ha tolounuá. Ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e pale fakaofo ko ʻení, kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻi heʻene Folofola māʻoniʻoní, ko e Tohitapú, ʻo fakahāhaaʻi ai kuo fekuki lavameʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá mo e ngaahi tolounua ʻi honau kakanó. Ko e kakai anga-maheni mo taʻehaohaoa kinautolu, ʻo hangē tofu pē ko kitautolú. ʻI he fakakaukau atu ki he niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu “ʻao kau fakamoʻoni” ko ʻení ʻe tokoni nai ia kiate kitautolu ke tau “kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu.” (Hepelu 12:1) ʻI he fakalaulauloto atu ki he meʻa naʻa nau kītaki aí ʻe malava ke langa hake ai ʻetau falala pau ʻe malava ke tau fekuki mo ha faʻahinga tolounua pē ʻe ngāueʻaki mai nai ʻe Sētane kiate kitautolu.

Ko e Ngaahi Tolounua Naʻá Ne Fakamamahiʻi ʻa Mefipōsetí

9, 10. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Mefipōseti ʻo ne maʻu ha tolounua ʻi hono kakanó? (e) Ko e hā ʻa e anga-ʻofa naʻe fakahāhaaʻi ʻe Tuʻi Tēvita kia Mefipōsetí, pea ʻe anga-fēfē nai haʻatau faʻifaʻitaki kia Tēvita?

9 Fakakaukau angé kia Mefipōseti, ko e foha ʻo e kaumeʻa ʻo Tēvita ko Sionatané. ʻI he taimi naʻe taʻu nima ai ʻa Mefipōsetí, naʻe haʻu ʻa e ngaahi ongoongo ʻo pehē ko ʻene tamaí, ʻa Sionatane, mo ʻene kui tangatá, ʻa Tuʻi Saula, kuo tāmateʻi kinaua. Naʻe ilifia lahi ʻa e fefine tauhi ʻo e kiʻi tamasiʻí. Naʻá ne “hiki ia . . . pea ʻiloange, ʻi heʻene fakavave ke hola, naʻe to ʻa e tamasiʻi, pea talu ai mo ʻene heke.” (2 Samiuela 4:4) Ko e taʻemalava ko ʻeni ke fai ha meʻá kuo pau pē naʻe hoko ia ko ha tolounua kia Mefipōseti ke kātekina ʻi heʻene tupu haké.

10 ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe hanga ai ʻe Tuʻi Tēvita, ʻi heʻene ʻofa lahi kia Sionatané, ʻo fakahāhaaʻi ʻa e ʻaloʻofa kia Mefipōseti. Naʻe ʻoange ʻe Tēvita ʻa e kotoa ʻo e kelekele ʻo Saulá kiate ia pea vaheʻi ʻa e tamaioʻeiki ʻa Saulá, ko Sipa, ke hoko ko e tokotaha tauhi ia ʻo e tofiʻa ko ʻení. Naʻe toe tala ʻe Tēvita kia Mefipōseti: ‘Te ke tokoni ʻi hoku tepilé maʻu pe.’ (2 Samiuela 9:​6-10) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakafiemālieʻi ʻe he ʻaloʻofa ʻa Tēvitá ʻa Mefipōseti pea tokoni ke siʻisiʻi hifo ai ʻa e mamahi ʻi heʻene taʻemalava ke fai ha meʻá. Ko ha lēsoni lelei lahi ē! Ko kitautolu foki ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻoku fāinga mo ha tolounua ʻi he kakanó.

11. Ko e hā naʻe taukaveʻi ʻe Sipa fekauʻaki mo Mefipōsetí, ka ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻilo ko ha foʻi loi ʻa e meʻa naʻá ne taukaveʻí? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)

11 Ki mui mai aí, naʻe pau ke fāinga ʻa Mefipōseti mo e toe tolounua ʻe taha ʻi hono kakanó. Naʻe lauʻikovi loi ia ʻe heʻene sevāniti ko Sipá ʻi he ʻao ʻo Tuʻi Tēvitá, ʻa ia naʻá ne hola mei Selusalema ʻi he taimi ko iá koeʻuhi ko e angatuʻu ʻa ʻApisalomé, ko e foha ʻo Tēvitá. Naʻe pehē ʻe Sipa naʻe taʻemateaki ʻa Mefipōseti ʻo ne nofo ʻi Selusalema ʻi he ʻamanaki ke ne maʻu maʻana ʻa e tuʻunga-tuʻí.a Naʻe tui ʻa Tēvita ki he lauʻikovi loi ʻa Sipá peá ne fakafoki ʻa e kotoa ʻo e kelekele ʻo Mefipōsetí ki he tokotaha loi ko iá!​—2 Samiuela 16:​1-4.

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Mefipōseti ki he tuʻunga naʻe ʻi aí, pea ʻoku anga-fēfē ʻene hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolú?

12 Kae kehe, ʻi he faifai pea fetaulaki ʻa Mefipōseti mo Tēvitá, naʻá ne tala ki he tuʻí ʻa e meʻa moʻoni naʻe hokó. Naʻá ne teuteu ke fetaulaki mo Tēvita ʻi he taimi naʻe kākaaʻi ai ia ʻe Sipa ʻo pole ke ʻalu ʻo fetongi iá. Naʻe fakatonutonu ʻe Tēvita ʻa e fehālaaki ko ʻení? Fakakonga pē. Naʻá ne vahevahe ʻa e kelekelé ʻi he vahaʻa ʻo e ongo tangatá ni. Ko e meʻá ni leva, ko ha toe tolounua ia naʻe lava ke hoko ki he kakano ʻo Mefipōsetí. Naʻá ne loto-mamahi lahi ai? Naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Tēvitá, ʻo lāunga ʻo pehē naʻe taʻetotonu? ʻIkai, naʻá ne loto-lelei ʻo anga-fakatōkilalo ki he ngaahi fakaʻamu ʻa e tuʻí. Naʻá ne tokangataha ki he tafaʻaki leleí, ʻo fiefia ʻi he foki malu mai ʻa e tuʻi totonu ʻo ʻIsilelí. Naʻe fokotuʻu moʻoni ai ʻe Mefipōseti ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi hono kātekina ʻa e taʻemalava ke fai ha meʻá, lauʻikovi loí, mo e loto-mamahí.​—2 Samiuela 19:​24-30.

Naʻe Fekuki ʻa Nehemaia mo Hono Ngaahi ʻAhiʻahí

13, 14. Ko e hā ʻa e ngaahi tolounua naʻe pau ke kātekina ʻe Nehemaia ʻi heʻene foki ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá?

13 Fakakaukau atu ki he ngaahi tolounua fakaefakatātā naʻe kātekina ʻe Nehemaia ʻi he taimi naʻá ne foki ai ki he kolo taʻeʻaaʻi ko Selusalemá ʻi he senituli hono nima K.M. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻikai ke malu moʻoni ʻa e koló, pea ko e kau Siu naʻe foki ki aí naʻa nau taʻemaau, loto-siʻi, mo taʻemaʻa ʻi he fofonga ʻo Sihová. Neongo naʻe fakamafaiʻi ʻe Tuʻi ʻAtasease ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá, naʻe vave hono ʻilo ʻe Nehemaia ko e ngāue naʻe fekau kiate iá naʻe fehiʻa lahi ai ʻa e ongo kōvana ʻo e ongo fonua ofi maí. “Naʻe tau kovi ʻaupito ki hona loto, ko e pehe ʻoku ai ha tangata ʻoku haʻu ke feingaʻi ʻa e lelei ʻo haʻa Isileli.”​—Nehemaia 2:10.

14 Naʻe fai ʻe he ongo fakafepaki muli ko iá ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hona mālohí ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa Nehemaiá. Ko ʻena ngaahi fakamanamaná, ngaahi loí, lauʻikovi loí, fakailifiaʻí​—ʻo kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e kau sipai ke nau fakalotosiʻiʻi iá​—kuo pau pē naʻe hangē ia ha ngaahi tolounua tuʻumaʻu ʻi hono kakanó. Naʻá ne tō ʻi he ngaahi filioʻi kākā ʻa e ongo fili ko iá? ʻIkai! Naʻá ne ʻai ʻene falala kakató ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai fakavaivai. Ko ia ai, ʻi he faifai pea ʻosi hono toe langa ʻo e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá, naʻe tokonaki ai ʻa e fakamoʻoni tuʻuloa ki he poupou anga-ʻofa ʻa Sihova kia Nehemaiá.​—Nehemaia 4:​1-12; 6:​1-19.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú naʻá ne fakamamahiʻi lahi ʻaupito ʻa Nehemaiá?

15 ʻI he tuʻunga ko e kōvaná, naʻe toe pau ke fāinga ʻa Nehemaia mo e ngaahi palopalema lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi faingataʻá ni naʻe hangē ia ha ngaahi tolounua naʻá ne fakamamahiʻi lahi iá koeʻuhi naʻa nau uesia ʻa e vahaʻangatae ʻo e kakaí mo Sihová. Ko e faʻahinga tuʻumālié naʻa nau fiemaʻu ʻa e totongi tupu lahi ʻaupito, pea ko honau fanga tokua masiva angé, naʻe pau ke nau tuku atu honau kelekelé pea aʻu ʻo fakatau atu mo ʻenau fānaú ki he ngāue hopoaté, koeʻuhi ke totongi ʻa e ngaahi moʻuá pea pehē ki he tukuhau ki Pēsiá. (Nehemaia 5:​1-10) Naʻe maumauʻi ʻe he kau Siu tokolahi ʻa e Sāpaté pea ʻikai ke poupou ki he kau Līvaí pea mo e temipalé. Pehē foki, naʻe mali ʻa e niʻihi ki he “kau fefine Asitoti, Amoni, mo Moape.” He fakamamahiʻi lahi ē ko Nehemaia ʻe he meʻá ni! Ka naʻe ʻikai ha taha ʻo e ngaahi tolounuá ni naʻá ne ʻai ia ke ne foʻi. Naʻá ne toutou ngāue ko ha tokotaha poupou faivelenga ʻo e ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Hangē ko Nehemaiá, ʻofa ke tau fakafisi ke fakaʻatā ʻa e ʻulungaanga taʻefaitōnunga ʻo e niʻihi kehé ke ne fakatafokiʻi kitautolu mei he ngāue mateaki kia Sihová.​—Nehemaia 13:​10-13, 23-27.

Kau Faitōnunga Kehe Tokolahi Naʻa Nau Fekuki mo e Tolounuá

16-18. Naʻe anga-fēfē ʻa e tofanga ʻa ʻAisake mo Lepeka, ʻAna, Tēvita, mo Hōsea ʻi he fetakai fakafāmilí?

16 ʻOku maʻu ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi kehe ʻo e kakai ʻa ia naʻa nau fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi naʻe hangē ha ngaahi tolounuá. Ko e tupuʻanga anga-maheni ʻe taha ʻo e ngaahi tolounua peheé ko e ngaahi palopalema fakafāmilí. Ko e ongo uaifi ʻo ʻĪsoá “nae mamahi ai ae loto o Aisake mo Lebeka,” ko e ongo mātuʻa ʻa ʻĪsoá. Naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Lepeka naʻe fiu ʻene moʻuí ʻi he ongo uaifi ko iá. (Senesi 26:​34, 35; 27:​46, PM) Toe fakakaukau ange kia ʻAna, pea mo e founga naʻe “fakamamahi lahi [ai] ia” ʻe he uaifi fakavahavahaʻa kiate ia ko Pēniná, koeʻuhi ko e paʻa ʻa ʻAná. Mahalo naʻe faʻa fuesia ʻe ʻAna ʻa e meʻa fakaʻalumá ni ʻi he tuʻunga fakapulipuli ʻi hona ʻapí. Naʻe fakamamahiʻi fakahāhā foki ia ʻe Pēnina​—ʻo ʻikai ha toe veiveiua ʻi he ʻao ʻo e ngaahi kāingá mo e ngaahi kaumeʻá​—lolotonga ʻa hono maʻu ʻe he fāmilí ʻa e kātoangá ʻi Sailó. Naʻe hangē ʻeni hano teke ʻa e tolounuá ke toe loloto ange ʻi he kakano ʻo ʻAná.​—1 Samiuela 1:​4-7.

17 Fakalaulauloto atu ki he meʻa naʻe kātekina ʻe Tēvita koeʻuhi ko e meheka taʻeʻuhinga ʻa ʻene tamai-ʻi-he-fonó, ʻa Tuʻi Saulá. Ke haofaki ʻene moʻuí tonu, naʻe fakatupunga ai ke nofo ʻa Tēvita ʻi he ngaahi ʻana ʻi he toafa ʻo ʻEniketí, ʻa ia naʻe pau ai ke ne kaka he ngaahi hala makaʻia ngungutu mo fakatuʻutāmaki. Kuo pau pē naʻe hoko ʻo fakalotomamahi ʻa e fakamaau taʻetotonú, he naʻe ʻikai te ne fai ha meʻa kovi kia Saula. Ka, ʻi he laui taʻu naʻe pau ke moʻui hola holo pē ʻa Tēvita​—kātoa ʻa e meʻá ni koeʻuhi pē ko e meheka ʻa Saulá.​—1 Samiuela 24:​14, 15; Palovepi 27:4.

18 Fakaʻuta atu ki he fetakai fakafāmili naʻe toloto ai ʻa e palōfita ko Hōseá. Naʻe hoko hono uaifí ko ha tokotaha tono. Ko ʻene ʻulungaanga taʻetāú kuo pau naʻe hangē ia ha ngaahi tolounua naʻá ne hokohokaʻi ʻa e loto ʻo Hōseá. Pea he toe loto-mamahi lahi ē kuo pau naʻá ne fuesia ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻe hono uaifí ha fānau tuʻutāmaki ʻe ua ʻi heʻene feʻauakí!​—Hosea 1:​2-9.

19. Ko e hā ʻa e fakatanga naʻá ne fakamamahiʻi ʻa e palōfita ko Maikaiá?

19 Ko e toe tolounua ʻe taha ʻi he kakanó ko e fakatangá. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Maikaia ko e palōfitá. Ke sio ki hono takatakaiʻi ʻo Tuʻi ʻĒhapi anga-fulikivanú ʻe he kau palōfita loí pea tui ai ʻa ʻĒhapi ia ki heʻenau ngaahi loi mataʻāʻaá kuo pau pē naʻe fakamamahiʻi ai ʻa e moʻui faitotonu ʻa Maikaiá. Ko ia, ʻi he tala ʻe Maikaia kia ʻĒhapi ko e kotoa ʻo e kau palōfita ko iá naʻa nau leaʻaki “ha laumālie loi,” ko e hā naʻe fai ʻe he taki ʻo e kau kākā ko iá? Ko ē, naʻá ne “taaʻi ʻa Maikaia ʻi hono kouʻahe”! Ko e toe kovi angé ko e tali ko ia ʻa ʻĒhapi ki he fakatokanga ʻa Sihova ʻo pehē ko e feingatau ke fakafoki mai ʻa Lemoti-kiliatí kuo pau ʻe ʻikai ke lavameʻa. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe ʻĒhapi ke lī ʻa Maikaia ki he pilīsoné pea fakasiʻisiʻi ʻene meʻakaí. (1 Tuʻi 22:​6, 9, 15-17, 23-28) Manatuʻi foki, ʻa ʻa Selemaia pea mo e founga naʻe tōʻongaʻaki kiate ia ʻe hono kau fakatanga anga-fakapoó.​—Selemaia 20:​1-9.

20. Ko e hā ʻa e ngaahi tolounua naʻe pau ke kātekina ʻe Nāomí, pea naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi iá?

20 Ko e mole atu ʻa e faʻahinga ʻokú te ʻofa aí ko e toe tuʻunga fakamamahi ia ʻe taha ʻoku malava ke hangē ha tolounua ʻi he kakanó. Naʻe pau ke kātekina ʻe Nāomi ʻa e mole fakamamahi atu ʻa hono husepānití mo ʻene ongo tamaikí ʻi he maté. ʻI he kei ongoʻi ʻa e tā fakamamahi ko iá, naʻá ne foki ki Pētelihema. Naʻá ne tala ki hono ngaahi kaumeʻá ke ui ia, ʻo ʻikai ko Nāomi, ka ko Mala, ko ha hingoa naʻe tapua mei ai ʻa e fakamamahi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne hokosiá. Neongo ia, ʻi he ngataʻangá, naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kātakí ʻaki ha mokopuna tangata ʻa ia naʻe hoko ko ha fakafehokotaki ʻi he laine ki he Mīsaiá.​—Lute 1:​3-5, 19-21; 4:​13-17; Mātiu 1:​1, 5.

21, 22. Naʻe anga-fēfē ʻa e toloto ʻa Siope ʻi ha mole lahi, pea naʻe anga-fēfē ʻene tali ki aí?

21 Fakakaukau atu ki he ʻohovale lahi kuo pau naʻe maʻu ʻe Siope ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki he mate fakafokifā mo taʻetotonu ʻa hono ngaahi foha ʻofeina ʻe toko hongofulú, pea pehē ki he mole ʻa e kotoa ʻo ʻene fanga monumanú pea mo ʻene kau sevānití. Fakafokifā pē, ne hā kuo movete hono māmaní fakalūkufua! ʻI he hili iá, ʻi he kei tō holo ʻa Siope mei he ngaahi tā ko ʻení, ne taaʻi ia ʻe Sētane ʻaki ʻa e mahaki. Naʻe fakakaukau nai ʻa Siope ʻe hanga ʻe he mahaki kovi ko ení ʻo tāmateʻi ia. Ko ʻene mamahí naʻe mātuʻaki ʻikai ala makātakiʻi ʻo ne ongoʻi ai ʻe hoko ʻa e maté ko ha fakanonga.​—Siope 1:​13-20; 2:​7, 8.

22 ʻI he hangē ne teʻeki ke feʻunga ʻa e meʻa kotoa ko ʻení, ko hono uaifí, ʻi heʻene faingataʻaʻia mo loto-mamahí, naʻá ne haʻu kiate ia ʻo ne kalanga: “Lea kovi ki he Otua, ka ke mate.” Ko ha tolounua ē ko e meʻá ni ʻi hono kakano ne langa mamahí! Ko hono hokó, ko e ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé, ʻi he ʻikai ke nau fakafiemālieʻi iá, ne nau ʻohofi ia ʻaki ʻa e fakaʻuhinga hala, ʻo tukuakiʻi ia ki he ngaahi angahala fufū mo fakamahalo ko e tupu mei he meʻá ni ʻa ʻene tuʻutāmakí. Hangē ko e laú, ne hanga ʻe heʻenau ngaahi fakamatala halá ʻo teke ʻa e ngaahi tolounua ʻi hono kakanó ke loloto mo toe loloto ange. Toe manatuʻi foki, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Siope ia ʻa e ʻuhinga ne hoko ai ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú ni kiate iá; pea naʻe ʻikai te ne ʻilo naʻe pau ke haofaki mei ai ʻene moʻuí tonu. Ka neongo ia, “ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻe ʻikai fai hala ʻa Siope, pea naʻe ʻikai te ne tuku ha kovi ki he ʻOtua.” (Siope 1:22; 2:​9, 10, PM; Siope 3:3; 14:13; 30:17) Neongo ʻene toloto ʻi he ngaahi tolounua lahi ʻi he taimi pē tahá, naʻe ʻikai ʻaupito te ne tukuange hono ʻalunga anga-tonú. He fakalototoʻa lahi ē!

23. Ko e hā naʻe malava ai ʻe he faʻahinga faitōnunga naʻa tau lāulea ki aí ʻo kātekina ʻa e ngaahi tolounua kehekehe ʻi he kakanó?

23 Ko e ngaahi fakatātā ki muʻá ʻoku ʻikai ko e ʻosi pē ia ʻo e ngaahi meʻa peheé. ʻOku ʻi ai ʻa e toe ngaahi fakatātā lahi ange ʻi he Tohitapú. Ko e kotoa ʻo e kau sevāniti faitōnunga ko ʻení naʻe pau ke nau fāinga mo honau ngaahi tolounua fakaefakatātā ʻo kinautolu tonu. Pea ko ha ngaahi palopalema kehekehe lahi ē naʻa nau fehangahangai mo iá! Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau tatau ai. Naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu naʻe foʻi ʻi heʻenau ngāue kia Sihová. Neongo ʻa e kotoa ʻo honau ngaahi ʻahiʻahi fakamamahí, naʻa nau ikuʻi ʻa Sētane ʻi he mālohi naʻe tokonaki ʻe Sihova kiate kinautolú. Anga-fēfē? Ko e kupu hoko maí te ne tali ʻa e fehuʻí ni pea mo fakahāhaaʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e founga te tau lava ai mo kitautolu foki ke fekuki mo ha meʻa pē ʻoku hangē ha tolounua ʻi hotau kakanó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha faʻufaʻu fiemāʻolunga pehē ʻe ʻikai ngali ia mo ha tangata houngaʻia mo anga-fakatōkilalo pehē hangē ko Mefipōsetí. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻilo lelei ʻa e lēkooti faitōnunga naʻe fokotuʻu ʻe heʻene tamaí, ʻa Sionatane. Neongo ko ha foha ia ʻo Tuʻi Saula, naʻe lāuʻilo anga-fakatōkilalo ʻa Sionatane kia Tēvita ko e fili ia ʻa Sihova ke hoko ko e tuʻi ki ʻIsilelí. (1 Samiuela 20:​12-17) ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa manavahē-ʻOtua ia ʻa Mefipōseti pea ko ha kaumeʻa mateaki kia Tēvitá, heʻikai ke akoʻi ʻe Sionatane ia ʻa hono kiʻi fohá ke ne feinga ke maʻu ʻa e mafai fakatuʻí.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku malava ai ke fakatatau ʻa e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá ki he ngaahi tolounua ʻi he kakanó?

• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tolounua naʻe pau ke kātekina ʻe Mefipōseti mo Nehemaiá?

• ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu fekauʻaki mo e kau tangata pea mo e kau fefine ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi tolounua kehekehe ʻi he kakanó, ko fē ai ʻokú ke pehē ʻoku tautefito ʻene fakaueʻilotó, pea ko e hā hono ʻuhingá?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Naʻe pau ke fekuki ʻa Mefipōseti mo e taʻemalava ke fai ha meʻá, lauʻikovi loí, mo e loto-mamahí

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Naʻe kītaki ʻa Nehemaia neongo ʻa e fakafepakí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share