Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Naʻe ʻi ai ha kaunga kovi ʻa e taʻehaohaoa ʻa e taʻahine tāupoʻou ko Melé ki hono tuʻituʻiaʻi ʻo Sīsuú?
ʻI he fekauʻaki mo e “aloʻi o Jisu,” ʻoku pehē ʻe he lēkooti fakamānavaʻí: “Kuo fakanofo ene faʻe ko Mele kia Josefa, bea heeki ai te na feiloaki, kae iloage, kuo feitama ia i he Laumalie Maonioni.” (Mātiu 1:18, PM) Ko hono moʻoní, naʻe fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi he feitama ʻa Melé.
Fēfē leva ʻa Mele? Naʻe ʻi ai ha ngafa naʻe fakahoko ʻe hono fuá, pe ʻōvamú, ki heʻene feitamá? ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Siuta, mo Tuʻi Tēvitá—ʻa e fanga kui ʻa Melé—ko e tama ʻe ʻaloʻí ʻe pau ke hoko ko honau hako moʻoni. (Senesi 22:18; 26:24; 28:10-14; 49:10; 2 Samiuela 7:16) Ko e hā ha toe founga kehe naʻe malava ai ke hoko ʻa e tama ʻe fanauʻi mai ʻe Melé ko ha ʻea totonu ʻo e ngaahi talaʻofa fakaʻotua ko iá? Naʻe pau ke hoko ia ko ʻene tama moʻoni.—Luke 3:23-34.
Naʻe hā ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová ki he taʻahine tāupoʻou ko Melé, ʻo ne pehē: “ʻE Mele, ʻoua te ke manavahē; he kuo ke taʻimalie mei he ʻOtua. Pea ko ʻeni, te ke tuʻituʻia, pea te ke ʻaloʻi ha tama, pea te ke fakahingoa ia ko Sisu.” (Luke 1:30, 31) ʻOku fiemaʻu ki he tuʻituʻiá ke ʻai ha foʻi fua ke hoko ʻo tupu. ʻOku hangehangē, naʻe fakatupunga ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha ʻōvamu ʻi he manava ʻo Melé ke hoko ʻo tupu, ʻo fakahoko ʻa e meʻá ni ʻaki hono hiki hifo ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha ne fakatupú mei he nofoʻanga laumālié ki he māmaní.—Kaletia 4:4.
ʻE lava ha kiʻi tama ʻoku tuʻituʻiaʻi ʻi he founga ko ʻení ʻe ha fefine taʻehaohaoa ke hoko ʻo haohaoa mo ʻataʻatā mei he angahalá ʻi hono tuʻunga ko e meʻamoʻui fakaekakanó? ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e ngaahi lao ʻo e tukufakaholó ʻi he taimi ʻoku fetaulaki ai ʻa e haohaoá mo e taʻehaohaoá? Manatuʻi ko e laumālie māʻoniʻoní naʻe ngāue ʻi hono hiki hifo ʻa e ivi moʻui haohaoa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea fakatupunga ʻa e tuʻituʻiá. Naʻe fetongi ʻe he meʻá ni ha faʻahinga taʻehaohaoa pē naʻe ʻi he ʻōvamu ʻo Melé, ʻo fakatupu ai ha sīpinga fakakēnisi ʻa ia naʻe haohaoa pē mei hono kamataʻangá.
Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ko e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá naʻá ne fakapapauʻi ʻa e lavameʻa ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatala ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele: “E hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate koe, bea e fakamalu koe e he malohi oe Fugani Maoluga; bea koia foki e ui ai ae hako maonioni te ke faeleʻi koe Alo oe Otua.” (Luke 1:35, PM) ʻIo, naʻe fokotuʻu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, hangē ko ia ne hokó, ha ʻā malu koeʻuhi ke ʻoua ʻe malava ha taʻehaohaoa pe tākiekina kovi ʻo fakameleʻi ʻa e kiʻi tama kei tupu ʻi manavá mei he tuʻituʻiá pē.
ʻOku hā mahino, naʻe moʻuaʻaki ʻe Sīsū ʻene moʻui fakaetangata haohaoá ki heʻene Tamai fakahēvaní, ʻikai ki ha tangata. Naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “teuteu ha sino” maʻana, pea ko Sīsuú—mei hono tuʻituʻiaʻí ʻo faai mai —naʻe hoko moʻoni ʻo “taʻemele; . . . kuo mavahe mei he kakai angahala.”—Hepelu 7:26; 10:5.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
“Te ke tuʻituʻia, pea te ke ʻaloʻi ha tama”