LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 5/1 p. 19-24
  • Ko Hai ʻE Hao ʻi he ʻAho ʻo Sihová?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai ʻE Hao ʻi he ʻAho ʻo Sihová?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e “Mamahi Lahi”
  • Faʻifaʻitaki ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki ʻIsileli
  • Ko e Fakahoko ʻo e Kikité
  • Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻEne Kau Sevānití
  • Tauhi Fiefia ʻa Sihova
  • Ko e ʻAho ʻOku “Ulo Hange ha Ngotoʻumu”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Malakaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • ʻOku Ofí Ni ʻa e ʻAho Fakamanavahē ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ko Hono Aʻusia ʻa e Ngaahi Fiemaʻu Fakaʻotuá ʻOku Fakahīkihikiʻi Ai ʻa Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 5/1 p. 19-24

Ko Hai ʻE Hao ʻi he ʻAho ʻo Sihová?

“ʻOku hoko mai ʻa e aho ko é ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu.”​—Malakai 4:1.

1. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Malakai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení?

KO E palōfita ko Malakaí naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ke ne lēkooti ʻa e ngaahi kikite ʻo e ngaahi meʻa fakamanavahē ʻe hoko ʻi he kahaʻu ofí ni maí. Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe hokó te ne laveʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku tomuʻa tala mai ʻi he Malakai 4:1: “Vakai, ʻoku hoko mai ʻa e aho ko é ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu: pea ʻiloange ko e kau pauʻu mo e kau nofo ke faikovi, te nau hoko ko e veve, pea tutu kinautolu ʻe he ʻaho ʻoku haʻu—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti. Seuke, ʻe ʻikai te ne tuku kiate kinautolu ha aka pe ha vaʻa.” ʻE fakaʻāuliliki fēfē ʻa hono fakaʻauha ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení? ʻE hangē ia ha fuʻu ʻakau kuo ʻosi fakaʻauha hono ngaahi aká koeʻuhi ke ʻoua ʻaupito ʻe toe lava ke tupu.

2. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe ha ongo konga Tohitapu pau ʻa e ʻaho ʻo Sihová?

2 Te ke ʻeke nai, ‘Ko e hā ʻa e “ʻaho” ʻoku tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Malakaí?’ Ko e ʻaho tatau pē ia ʻoku lea ki ai ʻi he Aisea 13:​9, ʻa ia ʻoku talaki mai ai: “Vakai ʻoku haʻu ʻa e ʻaho ʻo Sihova, ko e ʻaho fakamamahi mo e houhau mo e ʻita kakaha; ke liliu ʻa e fonua ko e potu lusa, pea ke fakaeve mei ai hono kau angahala.” ʻOku ʻomai ʻe he Sefanaia 1:15 (PM) ʻa e fakamatala ko ʻení: “Koe aho koia koe aho oe houhau, koe aho oe tuutamaki moe mamahi, koe aho oe maveuveu, moe fakaauha, koe aho oe bouli, moe fakaboubouli, koe aho oe gaahi ao, moe bouli matolu.”

Ko e “Mamahi Lahi”

3. Ko e hā ʻa e “ʻaho ʻo Sihova”?

3 ʻI he fakahoko lahi ʻo e kikite ʻa Malakaí, ko e “ʻaho ʻo Sihova” ko ha vahaʻa taimi ia ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻa e “mamahi lahi.” Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū: “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.” (Mātiu 24:21) Fakakaukau atu ki he mamahi kuo ʻosi mātā ʻe he māmaní, tautefito talu mei he 1914. (Mātiu 24:​7-12) Ko ē, ne toʻo atu ʻe he Tau II ʻa Māmaní ʻataʻatā pē ʻa e ngaahi moʻui laka hake ʻi he 50 milioná! Ka, ʻe hanga ʻe he “mamahi lahi” ʻo ʻai ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá ke hā ngali taʻemahuʻinga. Ko e meʻa ko iá, tatau pē mo e ʻaho ʻo Sihová, ʻe ngata ia ʻi ʻĀmaketone, ʻi hono fakangata ai ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení.—2 Timote 3:​1-5, 13; Fakahā 7:14; 16:​14, 16.

4. ʻI he ngata ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ko e hā ʻa e meʻa ʻe ʻosi hokó?

4 ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ʻaho ʻo Sihová, ʻe ʻosi fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ai ʻa e māmani ia ʻo Sētané mo hono kau poupoú. Ko e ʻuluaki ke fakaʻauhá ko e lotu loí kotoa. ʻE fakahanga mai leva ʻa e fakamaau ʻa Sihová ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaʻekonōmika mo fakapolitikale ʻa Sētané. (Fakahā 17:​12-14; 19:​17, 18) ʻOku kikiteʻi ʻe ʻIsikeli: “Ko ʻenau siliva te nau li he hala, pea ʻe hoko ʻenau koula ko e meʻa te nau fakaliliʻa ki ai: talaʻehai ʻe lava ʻenau siliva mo ʻenau koula ke fakahaofi kinautolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻo Sihova.” (Isikeli 7:19) ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho ko iá ʻoku pehē ʻe he Sefanaia 1:14 (PM): “Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito.” ʻI he vakai atu ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová, ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.

5. Ko e hā ʻoku hokosia ʻe he faʻahinga ʻoku nau manavahē ki he huafa ʻo Sihová?

5 ʻI he hili hono tomuʻa tala ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻaho ʻo Sihová ki he māmani ʻa Sētané, ʻoku lēkooti ʻe he Malakai 4:2 (PM) ʻoku pehē ʻe Sihova: “E hobo hake ae laa oe agatonu moe fakamoui i hono kabakau, kiate kimoutolu oku manavahe ki hoku huafa; bea te mou alu atu, bea tubu o hage koe faga uhikiʻi bulu i he fale fafaga.” Ko e “laa oe agatonu” ko Sīsū Kalaisi. Ko ia ʻa e “Maama [fakalaumālie] ʻo Māmani.” (Sione 8:12) ʻOku hopo mai ʻa Sīsū fakataha mo e fakamoʻui, ʻuluakí ko e fakamoʻui fakalaumālie, ʻa ia ʻoku tau hokosia ʻi he ʻaho ní, pea hokó ko e fakamoʻui fakaesino kakato ʻi he māmani foʻoú. Hangē ko ia ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihová, ko e faʻahinga ʻosi fakamoʻuí te nau “alu atu, bea tubu o hage koe faga uhikiʻi bulu i he fale fafaga” ʻoku nau fiefia mo nēkeneka ke tukuange kinautolu mei hono tukuʻāʻí.

6. Ko e hā ʻa e kātoanga ʻo e ikuná ʻe fiefia ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová?

6 Fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau siʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová? ʻOku fakahā mai ʻe he Malakai 4:3 (PM): “[Ko kimoutolu kau sevāniti ʻa e ʻOtuá] te mou molomoloki ae kau agahala; he te nau hage koe efuefu i ho mou lalo aofi vaʻe, i he aho koia teu fai ai eni, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.” Ko e kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ʻikai te nau kau ʻi hono fakaʻauha ʻa e māmani ʻa Sētané. Ka, ʻi he tuʻunga fakaefakatātaá te nau “molomoloki ae kau agahala” ʻaki ʻenau kau ʻi he kātoanga ʻo e ikuná ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻo Sihová. Naʻe hoko ha kātoanga lahi ʻi he hili ʻa e fakaʻauha ʻo e kau tau ʻa Feló ʻi he Tahi Kulokulá. (Ekisoto 15:​1-21) Ko e toʻo atu ʻo Sētane mo ʻene māmaní ʻi he mamahi lahí ʻe toe hoko tatau ai ha kātoanga ʻo e ikuna. Ko e kau hao moʻui loto-tōnunga ʻo e ʻaho ʻo Sihová te nau kalanga: “Tau tomeʻe ʻo fiefia, ʻi he fakamoʻui ʻoku ne fai.” (Aisea 25:9) Ko ha fiefia lahi ē ʻe hoko ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻa Sihová pea mo hono fakamaʻa ʻo e māmaní ki he nofo melino ai!

Faʻifaʻitaki ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki ʻIsileli

7, 8. Fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Malakaí.

7 Ko e faʻahinga ʻoku nau hoko mai ki ha tuʻunga fakahōifua kia Sihová ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi kiate iá, ʻo kehe ʻaupito ia mei he faʻahinga ʻoku ʻikai ke fai peheé. Naʻe tatau pē ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻe Malakai ʻene tohí. ʻI he 537 K.M., naʻe toe foki ai ha toenga ʻo ʻIsileli ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo e nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Kae kehe, ʻi he senituli hono hokó, naʻe kamata ai ʻa e puleʻanga naʻe toe fokí ke ʻauhia atu ki he tafoki mei he moʻoní pea mo e anga-fulikivanú. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻa nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová; ʻo siʻaki ʻene ngaahi lao māʻoniʻoní; ʻuliʻi hono temipalé ʻaki hono ʻomai ki ai ʻa e fanga manu naʻe kui, heke, mo mahamahaki ki he feilaulaú; pea mo hono veteʻi ʻa e ngaahi uaifi ʻo ʻenau kei talavoú.

8 Ko ia ai, naʻe tala ʻe Sihova kiate kinautolu: “Te u fakaofiofi kiate kimoutolu ke fai ʻa e fakamaau; pea te u hopo vave mo e kau faituki, mo e kau tonoʻunoho, mo e kau fuakava loi; mo kinautolu ʻoku angakoviʻi ʻa e totongi ʻa e ngaue no, ʻoku nau fakamalohia ʻa e uitou, mo e tamaimate, mo pikoʻi ʻa e totonu ʻa e ʻaunofo, ʻo ʻikai te nau manavahe kia Au . . . He ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu.” (Malakai 3:​5, 6) Ka neongo ia, naʻe fakaaʻu mai ʻe Sihova ha fakaafe ki ha faʻahinga pē te nau tafoki mei heʻenau ngaahi founga koví: “Foki mai kiate au, pea te u foki kiate kimoutolu.”—Malakai 3:7.

9. Naʻe anga-fēfē hano fakahoko tōmuʻa ʻo e ngaahi kikite ʻa Malakaí?

9 Naʻe toe ʻi ai hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ko iá ʻi he ʻuluaki senituli T.S. Ko ha toenga ʻo e kau Siú naʻa nau tauhi ʻa Sihova pea nau hoko ai ko ha konga ʻo ha “puleʻanga” foʻou ʻo e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié, ʻa ia naʻe hoko ʻo kau atu ki ai ʻa e kau Senitailé. Ka ko e fuʻu tokolahi taha ʻo e ʻIsileli fakakakanó naʻa nau siʻaki ʻa Sīsū. Ko ia naʻe tala ai ʻe Sīsū ki he puleʻanga ko ia ʻo ʻIsilelí: “Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.” (Mātiu 23:38; 1 Kolinito 16:22) ʻI he 70 T.S., hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Malakai 4:​1, ko ha “ʻaho . . . ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu” naʻe hoko mai ia ki ʻIsileli fakakakano. Naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé, pea ʻoku līpooti mai naʻe laka hake he kakai ʻe toko taha miliona naʻe mate tupu mei he hongé, fefāingaʻaki ki he mafaí, pea mo e ngaahi ʻohofi ʻe he kau tau Lomá. Kae kehe, ko e faʻahinga naʻa nau tauhi kia Sihová naʻa nau hao mei he fakamamahi ko iá.—Maake 13:​14-20.

10. ʻI he founga fē ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e kakaí ʻi he tuʻunga fakalūkufuá pea mo e haʻa faifekaú ki ʻIsileli ʻo e ʻuluaki senitulí?

10 Ko e faʻahinga ʻo e tangatá, pea tautefito ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, kuo nau faʻifaʻitaki ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e kau takí mo e kakaí ʻi he tuʻunga fakalūkufuá ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau saiʻia ange ʻi heʻenau ngaahi tui fakalotu pē ʻanautolú tonu ʻi he ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Ko e haʻa faifekaú ʻoku tautefito ki ai ʻa e taau ke tukuakiʻí. ʻOku nau fakafisi ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová, naʻa mo hono toʻo ia mei heʻenau ngaahi liliu Tohitapú. ʻOku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e ngaahi akonaki taʻefakatohitapu, hangē ko e ngaahi tokāteline fakapangani ʻo e fakamamahiʻi taʻengata ʻi he afi ʻo helí, ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, taʻefaʻamate ʻa e soulú, mo e ʻevolūsoné. ʻOku nau kaihaʻasi ai ʻa e fakahīkihiki naʻe tuha mo Sihová, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he kau taulaʻeiki ʻi he ʻaho ʻo Malakaí.

11. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi lotu ʻo e māmaní ʻa e tokotaha ʻoku nau tauhi moʻoní?

11 ʻI he 1914, ʻi he kamata ai ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e ngaahi lotu ko ʻeni ʻo e māmaní, naʻe taki ʻe he faʻahinga ko ia naʻe taku ko e kau Kalisitiané, naʻa nau fakahaaʻi ai ʻa e tokotaha moʻoni naʻa nau tauhí. ʻI he lolotonga ʻa e ongo tau fakatouʻosi ʻa e māmaní, naʻa nau fakaʻaiʻai honau kau mēmipá ke nau ʻalu atu ʻi he taú tuʻunga ʻi he ngaahi faikehekehe fakafonuá, neongo kapau ʻe iku ʻo tāmateʻi ai ʻa e kakai ʻo ʻenau lotú pē. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau talangofua kia Sihová mo e faʻahinga ʻoku ʻikaí: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mahino ai ʻa e fanau ʻa e ʻOtua pea mo e fanau ʻa e Tevolo: ko ia ʻoku ʻikai ke fai maʻoniʻoni ʻoku ʻikai mei he ʻOtua ia, kaeʻumaʻā ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻofa ki hono tokoua. He ko eni ia ʻa e fekau naʻe tala kiate kimoutolu mei he kamataʻanga, Ke tau feʻofaʻaki. He ko e pehe koā ke tau hange ko Keini ʻa ia ko e tupu-mei-he-Fili, ʻo ne tamateʻi hono tokoua.”—1 Sione 3:​10-12.

Ko e Fakahoko ʻo e Kikité

12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi kikite kuo fakahoko ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi hotau taimí?

12 ʻI he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e Tau I ʻa Māmaní ʻi he 1918, naʻe malava ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke sio naʻe fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea mo e toenga kotoa ʻo e lotu loí. Talu mei ai, naʻe ʻalu atu ai ʻa e ui ki he faʻahinga loto-totonú: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai, ke ʻoua naʻa mou kau ʻi heʻene hia, pea ʻinasi ʻi hono tautea. He kuo aʻu hake ki langi ʻene ngaahi angahala, pea kuo manatu ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi fai taʻetotonu.” (Fakahā 18:​4, 5) Ko e faʻahinga naʻa nau loto ke tauhi ʻa Sihová naʻa nau kamata ke fakamaʻa kinautolu mei he ngaahi toetoenga ʻo e lotu loí pea nau kamata malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga kuo fokotuʻú ʻi māmani lahi, ko ha ngāue ke fakakakato ki muʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení.—Mātiu 24:14.

13 Naʻe hoko ʻení koeʻuhi ke fakahoko ʻa e kikite ʻi he Malakai 4:​5, ʻa ia naʻe pehē ai ʻe Sihova: “Ko au eni ʻoku ou teu fekau atu ʻa e palofita ko Ilaisia ʻi he teʻeki ke hoko ʻa e ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” Naʻe fai hano ʻuluaki fakahoko ʻo e kikite ko iá ʻi he ngāue ʻa Sione Papitaisó, ʻa ia naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe ʻIlaisiā. Naʻe fai ʻe Sione ha ngāue hangē ko ʻIlaisiaá ʻi heʻene papitaiso ʻa e kau Siu ko ia naʻa nau fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahala ki he fuakava Laó. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko Sioné ko e fakamelomelo ia ʻo e Mīsaiá. Kae kehe, ko e ngāue ʻa Sioné ko ha ʻuluaki fakahoko pē ia ʻo e kikite ʻa Malakaí. Lolotonga ʻa e lea ʻo kau kia Sione ko ha ʻIlaisiā hono uá, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ha ngāue ‘faka-Ilaisia’ ʻi he kahaʻú.—Mātiu 17:​11, 12.

14. Ko e hā ʻa e ngāue mātuʻaki mahuʻinga kuo pau ke fai ki muʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení?

14 Naʻe fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa Malakaí ko e ngāue faka-ʻIlaisiā lahi ko ʻení ʻe fai ia ki muʻa ʻi he “ʻaho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” Ko e ʻaho ko iá ʻe fakaʻosiʻaki ʻa e tau tuʻunuku vave maí ni ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú, ʻi ʻĀmaketone. ʻOku ʻuhinga ʻení ko e ngataʻanga ko ia ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení pea mo e kamataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo Sīsū Kalaisi ʻa ia kuo fakanofo tuʻí ʻe ʻi muʻa ai ha ngāue ʻoku fehoanaki mo e ngāue ʻa ʻIlaisiaá. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻi he kikite ko iá, ki muʻa ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, ko e kalasi ʻIlaisiā ʻi onopōní, ʻi he poupou ki ai ʻa e laui miliona ʻo e kaungā Kalisitiane ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakaemāmaní, ʻoku nau hokohoko loto-māfana atu ai ʻa e ngāue ko hono toe fakafoki mai ʻa e lotu maʻá, ʻo hiki hake ʻa e huafa ʻo Sihová, pea akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú ki he faʻahinga hangē ha sipí.

Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻEne Kau Sevānití

15. ʻOku anga-fēfē hono manatuʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití?

15 ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. ʻOku pehē ʻe he Malakai 3:16: “Toki fealeleaʻaki ʻa kinautolu naʻe ʻapasia kia Sihova: pea naʻe tokanga ki ai ʻa Sihova, ʻo ne fakafanongo, pea naʻe fai ʻa e tohi fakamanatu ke feʻao mo ia, koeʻuhi ko e kakai ʻoku ʻapasia kia Sihova, mo tokaʻi hono huafa.” Meia ʻĒpeli ʻo faai mai, kuo tohi ai ʻe he ʻOtuá ʻi ha tohi, hangē ko e laú, ʻa e ngaahi hingoa ʻo e faʻahinga ʻe manatuʻí fakataha mo e vakai atu ki he moʻui taʻengatá. ʻOku pehē ʻe Sihova ki he faʻahingá ni: “Mou omi ae gaahi vahe hogofulu oe mea ki he tukuga koloa, koeuhi ke ai ha mea kai i hoku fale, bea mou ahiahi ai au . . . be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.”—Malakai 3:​10, PM.

16, 17. Kuo anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí mo ʻenau ngāué?

16 Ko e moʻoni kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. Anga-fēfē? Ko e founga ʻe tahá ko hono tāpuakiʻi ʻaki ʻa e mahino fakautuutu fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. (Palovepi 4:18; Taniela 12:10) Ko e toe founga ʻe tahá ko hono ʻoange kiate kinautolu ʻa e fua lahi fakaofo ʻi heʻenau ngāue fakamalangá. Ko e kakai loto-totonu tokolahi kuo nau kau fakataha mo kinautolu ʻi he lotu moʻoní, pea ko e faʻahingá ni kotoa ʻoku faʻu ʻaki ia ʻa e “fuʻu kakai lahi . . . mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, . . . pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, Ko hotau fakamoʻui ʻoku mei hotau ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he taloni, pea mei he Lami.” (Fakahā 7:​9, 10) Kuo hā mahino ʻa e fuʻu kakai lahí ni ʻi ha founga fakaofo, pea ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi longomoʻui kia Sihová ʻoku laka hake he taimí ni ʻi he toko ono milioná ʻi he ngaahi fakatahaʻanga laka hake ʻi he 93,000 ʻi he kotoa ʻo e māmaní!

17 ʻOku toe mātā ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi hono pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku tufaki lahi taha ʻi he māmaní ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. ʻI he lolotonga ní, ko e ngaahi tatau ʻe 90 miliona ʻo e ongo makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻoku faʻu ʻi he māhina kotoa pē, Ko e Taua Leʻo ʻi he ngaahi lea ʻe 144, ʻĀ Hake! ʻi he lea ʻe 87. Ko e tohi ako Tohitapu Ko e Moʻoni ʻA Ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengatá, naʻe pulusi ʻi he 1968, naʻe aʻu hono tufakí ʻo laka hake ʻi he 107 milioná ʻi he ngaahi lea ʻe 117. Ko e, Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní, naʻe tukuange mai ia ʻi he 1982, naʻe aʻu ʻo laka hake ʻi he 81 milioná ʻi he ngaahi lea ʻe 131. Ko e tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, naʻe tukuange mai ʻi he 1995, kuo aʻu ʻa hono pulusí ʻo laka hake ʻi he 85 milioná ʻi he ngaahi lea ʻe 154. Ko e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?, naʻe pulusi ʻi he 1996, kuo aʻu hono tufakí ki he ngaahi tatau ʻe 150 miliona ʻi he ngaahi lea ʻe 244 he taimí ni.

18. Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ʻa e lakalakaimonū fakalaumālié neongo ʻa e fakafepakí?

18 Ko e lakalakaimonū fakalaumālie ko ʻení kuo maʻu ia neongo ʻa e fakafepaki kakaha mo fuoloa mei he māmani ʻa Sētané. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e moʻoni ʻo e Aisea 54:17: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa; pea ʻilonga ha ʻelelo ʻoku hopo mo koe ʻi he fakamaau, te ke fakahalaia. Ko e ʻinasi eni ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ko ʻenau fakatonuhia meiate au—ko Sihova ia mei he Taʻehamai.” He fakafiemālie ē ki he kau sevāniti ʻa Sihová ke ʻilo ko e Malakai 3:17 ʻoku hoko hono fakahoko lahí ʻiate kinautolu: “Te nau hoko ʻi he ʻaho ʻoku ou kotofa—ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti —ko ʻeku koloa kanokato.”

Tauhi Fiefia ʻa Sihova

19. ʻOku anga-fēfē ʻa e faikehekehe ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa Sihová mei he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fai iá?

19 Ko e kehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová pea mo ia ʻi he māmani ʻa Sētané ʻoku hoko ʻo hā mahino ange ia ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí. Naʻe tomuʻa tala ʻi he Malakai 3:18: “Te mou toe sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.” Ko e taha ʻo e ngaahi faikehekehe lahí he ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi ʻa Sihová ʻoku nau fai ia mo e fiefia lahi. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ki he meʻá ni ko e ʻamanaki fakaofo ko ia ʻoku nau maʻú. ʻOku nau maʻu ʻa e falala fakaʻaufuli kia Sihova ʻi heʻene pehē: “Vakai, ʻoku ou fakatupu ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou: pea ʻe ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha. ʻIkai, ka mou fiefia mo tomeʻe ʻo taʻengata, ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu.”—Aisea 65:​17, 18; Sāme 37:​10, 11, 29; Fakahā 21:​4, 5.

20. Ko e hā ko e kakai fiefia ai kitautolú?

20 ʻOku tau tui ki he talaʻofa ʻa Sihova ko ʻene kakai mateakí te nau hao atu ʻi hono ʻaho lahí pea hū atu ai ki he māmani foʻoú. (Sefanaia 2:3; Fakahā 7:​13, 14) Pea neongo ʻoku mate nai ʻa e niʻihi ki muʻa ʻi he taimi ko iá koeʻuhi ko e taʻumotuʻá, mahamahakí, pe ko ha fakatuʻutāmaki, ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻene folofola ʻo pehē te ne fokotuʻu hake kinautolu fakataha mo e vakai atu ki he moʻui taʻengatá. (Sione 5:​28, 29; Taitusi 1:2) Ko ia, lolotonga ʻoku tau maʻu kotoa ʻa ʻetau ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa, ʻi heʻetau hanga atu ki he ʻaho ko ʻeni ʻo Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke hoko ai ko e kakai fiefia taha ʻi he funga māmaní.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e “ʻaho ʻo Sihova”?

• ʻOku anga-fēfē ʻa e faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi lotu ʻo e māmaní ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi kikite ʻoku fakahoko ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová?

• Kuo anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ko Selusalema ʻo e ʻuluaki senitulí ‘naʻe ulo hange ha ngotoʻumú’

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Koeʻuhi ko ʻenau ʻamanaki fakaofó, ʻoku fiefia moʻoni ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share