LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 6/15 p. 8-11
  • Ko e Meʻa ʻOku Hulu Atu ʻi he Ngaahi Koloa ʻo ʻIsipité

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Meʻa ʻOku Hulu Atu ʻi he Ngaahi Koloa ʻo ʻIsipité
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Nofo Pōpula ʻi ʻIsipite
  • Fufū, ʻIloʻi pea Pusiakiʻi
  • Tauhi Haké mo e Akó
  • Ko ha Fili Mahuʻinga
  • Fili ʻa Mōsese ke Lotu kia Sihova
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Founga ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻUhinga Naʻe Hola Ai ʻa Mōsesé
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa Mōsesé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 6/15 p. 8-11

Ko e Meʻa ʻOku Hulu Atu ʻi he Ngaahi Koloa ʻo ʻIsipité

KO Mōsesé ʻoku ʻi he lotolotonga ia ʻo e faʻahinga mahuʻinga taha ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga fakahisitōliá. Ko e tohi Tohitapu ʻe fā​—mei he Ekisotó ki he Teutalonomé​—ʻoku meimei fakalau ʻataʻatā pē ai ʻa e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Mōsesé. Naʻá ne tataki ʻenau mavahe mei ʻIsipité, fakalaloa ʻi he fuakava Laó, pea tataki ʻa ʻIsileli ki he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe ʻohake ʻa Mōsese ʻi he fale ʻo Feló, ka naʻá ne hoko ko e pule kuo fakamafaiʻi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, pea pehē ki he hoko ko ha palōfita, fakamaau, mo e tokotaha-tohi fakamānavaʻi fakaʻotua. Neongo ia, naʻá ne hoko ʻo ‘agavaivai, o lahi hake i he kau tagata kotoabe.’​—Nomipa 12:​3, PM.

Ko e lahi taha ʻo e meʻa ʻoku fakamatala ki ai ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo Mōsesé ʻoku kau ki ai ʻa e taʻu ʻe 40 fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, ʻo kāpui ai ʻa e vahaʻa taimi mei hono tukuange ʻo ʻIsileli mei he nofo pōpulá ʻo aʻu ki he mate ʻa Mōsese ʻi hono taʻu 120. Mei hono taʻu 40 ki he 80, naʻá ne hoko ai ko ha tauhi-sipi ʻi Mitiani. Ka, ʻoku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “mahalo ko e konga fakatoʻoaloto taha ʻo ʻene moʻuí, pea ko e taha ia ʻoku ʻuliʻulilātai tahá,” ʻa hono ʻuluaki taʻu ʻe 40, mei hono fanauʻí ki heʻene hola mei ʻIsipité. Ko e hā tonu ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e vahaʻa taimi ko ení? Naʻe lava fēfē ke tākiekina ʻe he ngaahi tuʻunga ʻo hono tauhi hake ʻo Mōsesé ʻa e tangata naʻá ne hoko ki aí? Ko e hā ʻa e ngaahi tākiekina naʻá ne mei fakamoʻulaloa ki aí? Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe pau ke ne fehangahangai mo iá? Pea ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai kia kitautolu ʻe he meʻa kotoa ko ení?

Nofo Pōpula ʻi ʻIsipite

ʻOku fakamatala ʻa e tohi Ekisotó naʻe kamata ke ilifia ha Felo ʻe taha ki he kau nofo ʻIsileli ʻi ʻIsipité koeʻuhi ko ʻenau tupu tokolahí. ʻI he tui naʻá ne fai “fakapotopoto,” naʻá ne feinga ke fakatokosiʻi honau tokolahí ʻaki hono fakamoʻulaloaʻi kinautolu ki he ngāue pōpula ʻi he tuʻunga anga-kakaha ʻi he malumalu ʻo hono uipi ʻe ha kau pule ngāue​—fua ʻa e ngaahi kavenga, ngaohi kelepulu ʻumea, mo fakahoko honau ʻinasi pau ʻi he ʻaho ki he ngaohi ʻo e pilikí.​—Ekisoto 1:​8-14; 5:​6-18.

Ko e fakamatalaʻi ko eni ʻo e ʻIsipite ʻa ia naʻe fanauʻi ai ʻa Mōsesé ʻoku fehoanaki lelei ia mo e fakamoʻoni fakahisitōliá. ʻI he ngaahi pepailo motuʻá pea ʻi ha fakatātā ʻo ha fonualoto ʻe taha ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaohi ʻo e piliki ʻumeá ʻe he kau pōpulá ʻi he mileniume hono ua K.M. pe ki muʻa ai. Ko e kau ʻōfisa naʻe fakafatongiaʻaki hono tokonaki ʻo e pilikí naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻa e kau pōpula ʻe laui teau kuo fakakulupu ki he kulupu ʻe 6 ki he 18 ʻi he malumalu ʻo ha pule pe taki kulupu. Ko e ʻumea ki he pilikí naʻe pau ke keli hake ia pea ko e kauʻi uité naʻe ʻave vaka ia ki he feituʻu ngaohiʻanga pilikí. Naʻe ʻutu vai ʻa e kau ngāue ʻo e matakali kehekehe, pea ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi huó naʻa nau huʻi ia ʻaki ʻa e ʻumeá mo e kauʻi uité. Naʻe ngaohi ai ha ngaahi ʻotu piliki mei ha ngaahi meʻa fakatokaʻanga tapafā lōloa. Naʻe haʻamo leva ʻe he kau ngāué ha uta ʻioke ko e ngaahi piliki kuo mōmoa he laʻaá ki he feituʻu faiʻanga langá, ʻo aʻu ki ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha halanga kuo faʻu. Ko e kau pule ngāue ʻIsipité, ʻi hono toʻo ʻa e ngaahi ʻakau taá, naʻa nau tangutu pe luelue holo ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngāué.

Ko ha lēkooti fakaepisinisi motuʻa ʻe taha ʻoku lave ai ki he foʻi piliki ʻe 39,118 naʻe ngaohi ʻe he kau ngāue leipa ʻe toko 602, ʻa ia ko hono lahí ʻoku fakaʻavalisi ia ki he foʻi piliki ʻe 65 ki he tangata ʻe taha ʻi he foʻi sifi ʻe taha. Pea ko ha tohi fakamoʻoni mei he senituli hono 13 K.M. ʻoku pehē ai: “ʻOku ngaohi fakaʻaho ʻe he kau tangatá . . . ʻa honau ngaahi ʻinasi pilikí.” Ko e meʻá ni kotoa ʻoku mātuʻaki tatau ia mo e ngāue naʻe fiemaʻu mei he kau ʻIsilelí hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohi Ekisotó.

Naʻe ʻikai malava ʻe he fakafeʻātungiá ke fakatokosiʻi ʻa e tokolahi ʻo e kau Hepeluú. ʻI hono kehé, “ko e lahi leva ʻenau [ko e kau ʻIsipité] fakamamahiʻi kinautolu, pea lahi ai foki ʻenau tupu. . . . Pea naʻa nau puputuʻu telia ʻa haʻa Isileli.” (Ekisoto 1:​10, 12) Ko ia ai, naʻe ʻuluaki tuʻutuʻuni ʻe Felo ki he kau māʻuli Hepeluú pea hoko atu ai ki he kotoa ʻo hono kakaí ke nau tāmateʻi ʻa e fānau tangata ʻIsileli kotoa pē ʻoku fanauʻi foʻou maí. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakalilifu ko ení, naʻe fāʻeleʻi mai ai ha pēpē tangata fakaʻofoʻofa, ko Mōsese kia Siokāpesi mo ʻAmilami.​—Ekisoto 1:​15-​22; 6:​20; Ngāue 7:​20.

Fufū, ʻIloʻi pea Pusiakiʻi

Naʻe talitekeʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Mōsesé ʻa e tuʻutuʻuni fakaefakapō ʻa Feló peá na fufū ʻa ʻena kiʻi tamasiʻí. Naʻá na fai eni neongo ʻa e toutou takai atu ʻa e kau asiasí mo e kau kumí ʻi hono kumi ʻa e kau valevalé? ʻOku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi. ʻI ha tuʻunga pē, hili ʻa e māhina ʻe tolu naʻe ʻikai kei lava ʻe he ongo mātuʻa ʻa Mōsesé ke fufū ia. Ko ia ai, naʻe hanga ʻe heʻene faʻē ne mole ʻene ʻamanakí ʻo ngaohi ha kato pepailo, ʻo vali ia ʻaki ʻa e tā ke malu mei he vaí, pea tuku ki ai ʻene tamá. ʻI ha tuʻunga, naʻe talangofua ʻa Siokāpesi ʻi tuʻa kae ʻikai ki he uho ʻo e tuʻutuʻuni ʻa Felo ke lī ʻa e tamaiki tangata Hepelū kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi foʻou maí ki he vaitafe Nailá. Ko Meliame, ʻa e tuofefine lahi ʻo Mōsesé, naʻá ne nofo ofi leva ai ke leʻohi.​—Ekisoto 1:22–​2:4.

Pe naʻe ʻuhinga ʻa Siokāpesi ke maʻu ʻa Mōsese ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻi heʻene haʻu ki he vaitafé ke kaukaú, ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi, ka ko e meʻa ia naʻe hokó. Naʻe ʻiloʻi ʻe he pilinisesí ko ha kiʻi tama eni ʻa e kau Hepeluú. Ko e hā te ne faí? Te ne tuʻutuʻuni, ʻi he talangofua ki heʻene tamaí ke tāmateʻi ia? ʻIkai, naʻá ne ongoʻi ʻo hangē pe ko ia ʻe hoko fakanatula ki he tokolahi taha ʻo e kakai fefiné. Naʻá ne fai manavaʻofa.

Tuai-e-kemo naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Meliame. Naʻá ne ʻeke ange, ‘te u ʻalu ʻo ui mai ha fefine Hepelu ke tauhi maʻau ʻa e tamasiʻí?’ ʻOku fakaoliʻia lahi ʻa e niʻihi ʻi he kupu ko ení. ʻOku kehe ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku fokotuʻu ʻe he tuofefine ʻo Mōsesé meia Felo, ʻa ia naʻe faʻufaʻu mo hono kau faleʻí ke fai “fakapotopoto” ki he kau Hepeluú. Ko e moʻoni, ko e tuʻunga lelei ʻo Mōsesé naʻe toki fakapapauʻi pē ʻi he loto-lelei ʻa e pilinisesí ki he palani ʻa hono tuofefiné. “ʻAlu” ko e tali ia ʻa e ʻofefine ʻo Feló, pea naʻe ui leva ʻe Meliame he taimi pē ko iá ke haʻu ʻene faʻeé. ʻI ha felotoi fakaofo, naʻe totongiʻi leva ai ʻa Siokāpesi ke ne tauhi ʻa ʻene tamá tonu fakataha mo e maluʻi fakatuʻí.​—Ekisoto 2:​5-9.

Ko e manavaʻofa ʻa e pilinisesí naʻe kehe ʻaupito ia mei he anga-fakamamahi ʻa ʻene tamaí. Naʻe ʻikai te ne taʻeʻilo pe kākā ʻi he fekauʻaki mo e tamá. Naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá ke ne pusiakiʻi ia, pea ko ʻene loto-lelei ki he foʻi fakakaukau fekauʻaki mo ha tokotaha tauhi Hepeluú ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai te ne kau ʻi he ngaahi tomuʻa fehiʻa ʻa ʻene tamaí.

Tauhi Haké mo e Akó

Naʻe hanga ʻe Siokāpesi ʻo “toʻo . . . ʻa e tamasiʻi, ʻo ne tauhi. Pea ʻi heʻene tupu ʻa e tamasiʻi, naʻa ne ʻave ia ki he ʻOfefine ʻo Felo, pea naʻa ne tamaʻaki ia.” (Ekisoto 2:​9, 10) ʻOku ʻikai ke tala ʻe he Tohitapú pe ko e hā hono lōloa ʻo e nofo ʻa Mōsese mo ʻene ongo mātuʻa totonú. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kuo pau pē naʻe nofo ai ʻo aʻu ki he ʻosi ʻa hono mavaé​—ko e taʻu ʻe ua pe tolu​—kae mahalo naʻe lōloa ange ia ai. ʻOku fakahaaʻi pē ʻi he Ekisotó naʻá ne “tupu” hake ʻi heʻene ongo mātuʻá, ʻa ia ʻoku lava ke hā mei ai naʻe ʻikai mahino ʻa hono taʻú. ʻI ha tuʻunga pē, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ngāueʻaki ʻe ʻAmilami mo Siokāpesi ʻa e taimi ko iá ke ʻai ai hona fohá ke lāuʻilo fekauʻaki mo hono tupuʻanga Hepeluú pea ke akoʻi ia fekauʻaki mo Sihova. ʻI he fekauʻaki mo ʻena lavameʻa ʻi hono fakahūhū ʻa e tui mo e ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻi he loto ʻo Mōsesé, naʻe toki fakahaaʻi ia ki mui.

ʻI hono fakafoki ki he ʻofefine ʻo Feló, naʻe akoʻi ai ʻa Mōsese “ʻi he faʻahinga poto kotoa ʻo e kakai Isipite.” (Ngāue 7:22) Naʻe fakahuʻunga ʻi he meʻa ko iá ʻa e ako naʻe faʻufaʻu ke taau ai ʻa Mōsese ki he lakanga fakapuleʻangá. Ko e ako lahi ʻa ʻIsipité naʻe kau ki ai ʻa e fika, siomita, tā mape, langa, mo e ngaahi pōtoʻi kehe pea mo e saienisí. Ngalingali, naʻe fiemaʻu ia ʻe he fale ʻaló ke ne maʻu fakahinohino ʻi he lotu faka-ʻIsipité.

ʻOku pau pē naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa ʻene ako makehe ko ení fakataha mo e fānau houʻeiki kehé. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻaonga mei he ako māʻolunga peheé ʻa e “fānau ʻa e kau pule muli ʻa ia naʻe ʻave pe taki pōpula ki ʻIsipite ke nau hoko ai ʻo ‘sivilaise’ pea toki fakafoki ke nau pule ko e ngaahi ʻeiki” ʻo mateaki kia Felo. (The Reign of Thutmose IV, fai ʻe Betsy M. Bryan) Ko e ngaahi feituʻu tauhiʻanga fānau naʻe fakafehokotaki ki he ngaahi palasi fakatuʻí ʻoku hā ngali naʻe teuteuʻi ai ʻa e kau talavoú ke nau ngāue ko e kau ʻōfisa fakapuleʻanga.a Ko e ngaahi tā tongitongi ʻi he taimi ʻo e Puleʻanga ʻIsipité mo e vahaʻa taimi ʻo e Puleʻanga Foʻoú ʻoku fakahaaʻi ai ko e niʻihi ʻo e kau tauhi fakafoʻituitui ʻo Feló mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga māʻolungá naʻa nau maʻu ʻa e hingoa fakalāngilangi ko e “Tama ʻa e Tauhiʻanga Fānaú” neongo ʻa ʻenau ʻi he tuʻunga kakai lalahí.

ʻE ʻahiʻahiʻi ʻa Mōsese ʻe he moʻui ʻi he lotoʻā ʻo e tuʻí. Naʻe tuʻuaki mai ai ʻa e koloa, tuʻumālie mo e mafai. Naʻe toe ʻomai ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki fakaeʻulungaanga. ʻE fēfē ʻa e tali ʻa Mōsesé? ʻE ʻi fē ʻa ʻene ngaahi tuʻunga mateakí? ʻI he tuʻunga moʻoní ko ha tokotaha lotu ia ʻa Sihova, ko ha kāinga ʻo e kau Hepelū ne fakafeʻātungiaʻí, pe naʻá ne saiʻia ange ia ʻi he meʻa kotoa naʻe lava ke tuʻuaki ange ʻi ʻIsipite panganí?

Ko ha Fili Mahuʻinga

ʻI hono taʻu 40, ʻa ia ko e taimi ia ne mei lava ke hoko ai ʻa Mōsese ko ha ʻIsipite fakaʻaufulí, naʻá ne ‘ʻalu atu ai ki tuaʻā ke mamata ki he kavengaʻia ʻa hono kāingá.’ Ko ʻene ngaahi ngāue naʻe hoko atu aí naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ko ha fieʻilo pē eni, naʻá ne fakaʻamu ke tokoniʻi kinautolu. ʻI heʻene sio ki ha ʻIsipite ʻokú ne tā ha Hepelū, naʻá ne kau ki ai, ʻo ne tāmateʻi ʻa e tokotaha fakafeʻātungiá. Naʻe fakahaaʻi ʻi he ngāue ko iá ko e loto ʻo Mōsesé naʻe ʻi hono fanga tokouá. Ko e tangata naʻe maté naʻe ngalingali ko ha ʻōfisa ia, naʻe tāmateʻi ʻi heʻene fakahoko ʻa hono ngaahi fatongiá. ʻI he vakai ʻa e kau ʻIsipité, naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e ʻuhinga kotoa pē ke mateaki ai kia Felo. Neongo ia, ko e meʻa naʻá ne ueʻi ʻa Mōsesé ko e ʻofa foki ki he fakamaau totonú, ko ha ʻulungaanga naʻe fakahaaʻi lahi ange ʻi heʻene fakaʻuhinga ʻi he ʻaho hono hokó ki ha tokotaha Hepelū ʻa ia naʻá ne tā taʻetotonu ʻa hono kaungā feohí. Naʻe holi ʻa Mōsese ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Hepeluú mei he nofo pōpula anga-fakamamahí, ka ʻi he ʻilo ʻa Felo ki heʻene tafokí pea feinga ke tāmateʻi iá, naʻe pau ai kia Mōsese ke ne hola ki Mitiani.​—Ekisoto 2:​11-​15; Ngāue 7:​23-​29.b

Ko e taimi ʻa Mōsese ʻi heʻene loto ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ke tatau ia mo e taimi ʻa Sihová. Neongo ia, naʻe hā mei heʻene ngaahi ngāué ʻa e tui. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 11:​24-​26: “Ko tui naʻe fakataleʻi ai ʻe Mosese ʻi heʻene tangata hono lau ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Felo; heʻene fili muʻa ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtua, ʻi haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala.” Ko e hā hono ʻuhingá? “He naʻa ne lau ʻae manukiʻi ʻo Kalaisi ko e koloa naʻe hulu atu ʻi he ngaahi fokotuʻunga-koloa ʻo Isipite: he naʻa ne sio fakamamaʻu atu ki he totongi.” Ko e ngāueʻaki makehe ko eni ʻa e kupuʻi lea “Kalaisi,” ko hono ʻuhingá ko e “tokotaha paní,” ʻoku feʻungamālie ia mo Mōsese ʻi he ʻuhinga naʻá ne maʻu ki mui ha fekau makehe fakahangatonu meia Sihova.

Fakaʻuta atu! Naʻe ʻohake ʻa Mōsese ʻi ha tuʻunga ʻa ia ko ha ʻIsipite māʻolunga pē naʻe lava ke ne maʻú. Naʻe ʻoange ʻe hono tuʻungá ha ngāue lelei ʻaupito mo e fiefia kotoa pē ʻoku ala fakaʻuta atu ki ai, neongo ia naʻá ne talitekeʻi kotoa ia. Naʻe ʻikai te ne vakai ʻoku feʻungamālie ʻa e moʻui ʻi he lotoʻā ʻo Feló, ʻa e tokotaha fakafeʻātungiá, pea mo e ʻofa kia Sihova pea ki he fakamaau totonú. Ko e ʻilo pea mo e fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki heʻene fanga kui ko ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé naʻe taki ai ʻa Mōsese ke fili ki he hōifua fakaʻotuá. Ko hono olá, naʻe malava ai ke ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ki ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ko hono fakahoko ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá.

Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻI he hangē ko Mōsesé, mahalo pē ʻokú ke fehangahangai mo ha fili faingataʻa. Te ke tukuange ʻa e ngaahi tōʻonga pau pe ngaahi meʻa hā ngali ʻaongá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā te ke feilaulauʻí? Kapau ko e fili ia kiate koe ke faí, manatuʻi naʻe vakai ʻa Mōsese ki he kaumeʻa mo Sihová ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he koloa kotoa ʻo ʻIsipité, pea naʻe ʻikai te ne fakaʻiseʻisa ai.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ako ko ení naʻe tatau nai ia mo ia naʻe maʻu ʻe Taniela mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau ngāue ai ʻi he ngaahi lakanga fakapuleʻanga ʻi Pāpiloné. (Taniela 1:​3-7) Fakafehoanaki mo e Pay Attention to Daniel’s Prophecy!, vahe 3, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

b Ko e faivelenga ko ia ʻa Mōsese ki he fakamaau totonú ʻoku toe fakahaaʻi ia ʻi heʻene maluʻi ʻa e kau tauhi-sipi fefine masiva tokoní mei hono ngaohikovia ʻi Mitianí, ʻa e feituʻu naʻá ne hola ki aí.​—Ekisoto 2:​16, 17.

[Puha ʻi he peesi 11]

Ngaahi Aleapau ʻi he Ngāue Tauhí

Ko e ngaahi faʻeé ʻoku nau fakahuhu ʻenau kau valevalé tonu ʻi he tuʻunga anga-mahení. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he mataotao ko Brevard Childs ʻi he Journal of Biblical Literature, “ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fāmili māʻolungá [ofi ki he Hahaké] naʻe totongiʻi ai ha tokotaha tauhi. Naʻe toe failahia ʻa e tōʻonga ko ení ʻi he taimi naʻe ʻikai malava ai ʻa e faʻeé ke fafanga ʻa ʻene tamá pe ʻi he ʻikai ke ʻiloʻi ʻa e faʻeé. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha tauhí ʻa e fatongia ko hono tauhi hake ʻa e kiʻi tamá pea pehē ki hono fakahuhu ia lolotonga ʻa e vahaʻa taimi aleapaú.” Ko e ngaahi aleapau ʻi he pepailó ki he ngāue tauhí kuo hao mai ia mei he Hahake Lotoloto ʻo e kuonga muʻá. ʻOku fakamoʻoni ʻa e ngaahi tohi fakamoʻoni ko ení ki he meʻa ʻa ia naʻe failahia mei he vahaʻa taimi faka-Sumēliá ʻo aʻu mai ki he vahaʻa taimi ki mui ʻo e Anga Fakafonua Faka-Kalisi ʻi ʻIsipité. Ko e ngaahi tafaʻaki anga-maheni ʻo e ngaahi tohi fakamoʻoni ko ení ko ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga tāutaha ʻoku kau ki aí, ko e lōloa ʻo e aleapaú, ngaahi tuʻunga ʻo e ngāué, ngaahi meʻa pau fekauʻaki mo e fafangá, ngaahi totongi tautea ki he maumauʻi ʻo e aleapaú, vāhengá, pea mo e founga ʻe totongi ai ʻa e vahé. ʻI he tuʻunga mahení, “naʻe aʻu ʻa e ngāue tauhí ki he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe ua ki he tolu,” ko e fakamatala ia ʻa Childs. “Naʻe tauhi ʻe he tokotaha tauhí ʻa e tamá ʻi hono ʻapí, ka naʻe fiemaʻu ʻi ha ngaahi taimi ke fakafoki ʻa e tamá ki he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ke fai ha vakai ki ai.”

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e ngaohi piliki ʻi ʻIsipité kuo liliu siʻi pē talu mei he ʻaho ʻo Mōsesé, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi tā valivali ʻo e kuonga muʻá

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

ʻI ʻolunga: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; ʻi lalo: Erich Lessing/Art Resource, NY

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share