Hokohoko Atu ʻa e Tauhi Uouangatahá
“Teu omi ae lea maa ki he kakai, koeuhi ke nau ui kotoabe ki he huafa o Jihova, ke tauhi kiate ia i he uouagataha.”—SEFANAIA 3:9, “PM.”
1. Ko e hā ʻoku hoko ko e fakahoko ia ʻo e Sefanaia 3:9?
KO E lea nai ʻe 6,000 ʻoku leaʻaki he taimí ni ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Tuku kehe ʻa e ngaahi leá ni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lea fakafeituʻu kehekehe, pe faʻahinga founga fakafeituʻu kehekehe ʻo e leá. Kae kehe, pe ʻoku lea kehekehe ʻa e kakaí hangē ko ia ʻi he faka-ʻAlepeá mo e faka-Sulú, kuo fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa fakaofo moʻoni. Kuó ne ʻai ke malava ki he tangatá ʻi he feituʻu kotoa pē ke ako mo leaʻaki ʻa e lea maʻa ko ia ʻoku taha peé. ʻOku hoko eni ʻi hono fakahoko ʻo ha talaʻofa naʻe fai fakafou ʻi he palōfita ko Sēfanaiá: “Teu [Sihova ko e ʻOtuá] omi ae lea maa ki he kakai, koeuhi ke nau ui kotoabe ki he huafa o Jihova, ke tauhi kiate ia i he uouagataha.”—Sefanaia 3:9, PM.
2. Ko e hā ʻa e “lea maa,” pea ko e hā kuó ne ʻai ke malavá?
2 Ko e “lea maa” ko e moʻoni ia ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú. Tautefito ki he moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, fakatonuhiaʻi hono tuʻunga-haú, pea ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Mātiu 6:9, 10) ʻI he tuʻunga ko e lea maʻa fakalaumālie pē ia ʻe taha ʻi he māmaní, ko e lea maʻá ʻoku leaʻaki ia ʻe he kakai ʻo e puleʻanga mo e matakali kotoa pē. ʻOkú ne ʻai ke nau malava ʻo tauhi kia Sihova “i he uouagataha.” ʻOku nau tauhi fāʻūtaha ai kiate ia, pe “loto taha.”—The New English Bible.
ʻIkai ha Feituʻu ki he Filifilimānakó
3. Ko e hā ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo tauhi fāʻūtaha ai kia Sihová?
3 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau houngaʻia ʻi he fāitaha fakaelea lahi ʻoku hoko ʻi hotau haʻohaʻongá. Neongo ʻoku tau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi lea fakaetangata lahi, ʻoku tau tauhi ki he ʻOtuá ʻi he fāʻūtaha. (Sāme 133:1) ʻOku malava ení, koeʻuhi ko fē pē feituʻu ʻoku tau nofo ai ʻi he māmaní, ʻoku tau leaʻaki ʻa e lea maʻa pē ʻe taha ki he fakahīkihiki ʻo Sihová.
4. Ko e hā kuo pau ai ke ʻikai ha filifilimānako ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá?
4 Kuo pau ke ʻikai ha filifilimānako ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamahinoʻi ia ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻi heʻene malanga ʻi he ʻapi ʻo e ʻōfisa fakakautau Senitaile ko Koliniusí ʻi he 36 T.S. pea naʻe ueʻi ia ke ne pehē: “Ta ko ʻene toki mahino mai e kiate au, ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ngāue 10:34, 35) Koeʻuhi ʻoku moʻoni ia, ko e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku ʻikai ko ha feituʻu ia ki he filifilimānakó, fakakulukulupú, pe fakahaaʻi ai ʻa e leleiʻia ki ha niʻihi pē.
5. Ko e hā ʻoku hala ai ke tokoni ki he ngaahi fakakulukulupu ʻi he fakatahaʻangá?
5 Fekauʻaki mo ʻene ʻaʻahi ki he Fale Fakatahaʻangá, naʻe pehē ʻe ha tokotaha ako ʻi he kolisi ʻe taha: “ʻOku faʻa hoko, ʻoku tohoakiʻi mai ʻe he ngaahi siasí ʻa e kau mēmipa ʻo ha matakali pe faʻahinga kulupu pau. . . . Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia naʻa nau tangutu fakataha pē ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi kulupu pau.” Kae kehe, ko e ngaahi mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fakatahaʻanga ʻi Kolinitō ʻo e kuonga muʻá naʻa nau fakatupunga ʻe kinautolu ha fakakulukulupu. ʻI hono fakatupunga ko ia ʻa e māvahevahé, naʻa nau fakafepaki ai ki he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, he ʻokú ne pouaki ʻe ia ʻa e fāʻūtahá mo e melinó. (Kaletia 5:22) Kapau ʻoku tau pouaki ʻa e ngaahi fakakulukulupu ʻi he fakatahaʻangá, te tau ngāue ai ʻo fakafepaki ki he tataki ʻa e laumālié. Ko ia ai, tau manatuʻi maʻu ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kolinitoó: “ʻOku te kole atu, kainga, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke mou lea taha pe kotoa pe, pea ke ʻoua te mou fakafaʻafaʻahi: kae kehe, ke mou maʻopoʻopo, ʻo loto taha mo fakakaukau taha.” (1 Kolinito 1:10) Naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e fāʻūtahá ʻi heʻene tohi ki he kau ʻEfesoó.—Efeso 4:1-6, 16.
6, 7. Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sēmisi fekauʻaki mo e filifilimānakó, pea ʻoku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi leá?
6 Ko e taʻefilifilimānakó ʻoku fiemaʻu maʻu pē ia mei he kau Kalisitiané. (Loma 2:11) Koeʻuhi ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga he ʻuluaki senitulí naʻa nau fakahaaʻi ʻa e filifilimānako ki he faʻahinga tāutaha naʻe koloaʻiá, naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “E hoku kaiga, oua naa mou maʻu i he filifilimanako ki he kakai, ae tui a ho tau Eiki nāunāuia ko Jisu Kalaisi. He kabau e hu mai ki ho mou fale lotu ha taha oku ai ha mama koula i hono nima, bea ai moe kofu lelei, bea hu mai foki mo ha taha majiva moe kofu kovi; Bea mou tokagaʻi ia oku ne ai ae kofu lelei, mo behe kiate ia, Nofo koe ki heni i he botu lelei; kae behe ki he majiva, Tuu koe ki hena, be, Nofo heni i lalo hoku tuugavaʻe: Ikai oku mou filifilimanako iate kimoutolu, bea hoko ai koe kau fakamāu mahalo kovi?”—Semisi 2:1-4, PM.
7 Kapau naʻe haʻu ha kau taʻetui koloaʻia fakataha mo e ngaahi mama koula mo e ngaahi kofu lelei ki ha fakataha faka-Kalisitiane pea pehē ki he kau taʻetui masiva ʻi ha vala kovi, naʻe fai ki he koloaʻiá ʻa e tōʻonga makehe ia. Naʻe ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi nofoʻanga “i he botu lelei,” lolotonga ia naʻe tala ki he kau masivá ke nau tuʻu pē pe tangutu ʻi he falikí ʻi ha vaʻe ʻo ha taha. Ka ko e taʻefilifilimānako ʻa e ʻOtuá naʻe tokonaki mai ai ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ʻo tatau pē ki he koloaʻiá mo e masivá. (Siope 34:19; 2 Kolinito 5:14) Ko ia kapau ʻoku tau fiemaʻu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea tauhi kiate ia ʻi he uouangataha, kuo pau ke ʻoua te tau fakahaaʻi ʻa e saiʻia ʻi ha niʻihi pē pe ‘filifilimanako ko e sio ke maʻu haʻatau meʻa.’—Siutasi 4, 16.
Tauhi ke ʻAtā mei he Lāungá
8. Ko e hā ne hoko koeʻuhi ko e lāunga ʻa e kau ʻIsilelí?
8 Koeʻuhi ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtahá pea hokohoko atu hono maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá, kuo pau ke tau tokanga ki he akonaki ʻa Paulá: “Mou fai ʻa e meʻa kotoa pe ʻo taʻe ha lāunga.” (Filipai 2:14, 15) Ko e kau ʻIsileli taʻetui naʻa nau tauʻatāina mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité naʻa nau lāunga kia Mōsese mo ʻĒlone pea naʻa mo Sihova ko e ʻOtuá. Koeʻuhi ko e meʻá ni, ko e kakai tangata kotoa naʻe taʻu 20 ʻo fai ki ʻolungá, tuku kehe ʻa Siosiua mo Kēlepi loto-tōnunga pea mo e kau Līvaí, naʻe ʻikai te nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ka naʻa nau mate lolotonga ʻa e fononga taʻu ʻe 40 ʻa ʻIsileli ʻi he toafá. (Nomipa 14:2, 3, 26-30; 1 Kolinito 10:10) Ko ha nunuʻa moʻoni ē ne hoko kia kinautolu ʻi he lāungá!
9. Ko e hā naʻe hoko kia Meliame koeʻuhi ko ʻene lāungá?
9 ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko ki ha puleʻanga fakakātoa ʻoku lāunga. Fēfē ʻa e kau lāunga tāutahá? Sai, ko e tuofefine ʻo Mōsesé, ʻa Meliame, fakataha mo hono tuongaʻane ko ʻĒloné, naʻá na lāunga: “He ko Mosese pe kuo folofola ki ai ʻa Sihova? ʻikai kuo ne folofola foki ʻiate kitaua?” ʻOku tānaki mai ʻe he fakamatalá: “Naʻe ongoʻi ʻe Sihova.” (Nomipa 12:1, 2) Ko e olá? Ko Meliame, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻe takimuʻa ʻi he lāunga ko ení, naʻe tuku hifo ia ʻe he ʻOtuá. Anga-fēfē? ʻAki hono taaʻi ʻaki ia ʻa e kiliá pea fakatupunga ai ke ne nofo pē ʻi tuʻa ʻi he ʻapitangá feʻunga mo e ʻaho ʻe fitu kae ʻoua kuó ne maʻa.—Nomipa 12:9-15.
10, 11. Ko e lāunga taʻetaʻotaʻofí ʻe lava ke iku ia ki he hā? Fakamatalaʻi.
10 Ko e lāungá ʻoku ʻikai ko ha taʻefiemālie pē ia ʻo fekauʻaki mo ha faihala. Ko e kau lāunga hokohokó ʻoku nau tokanga tōtuʻa ki heʻenau ngaahi ongoʻí pe tuʻungá, ʻo tohoakiʻi ʻa e tokangá kia kinautolu kae ʻikai ki he ʻOtuá. Ka ʻikai ke taʻotaʻofi, ʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ʻa e māvahevahe ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fanga tokoua fakalaumālié pea faingataʻa ai ʻenau ngaahi feinga ke tauhi kia Sihova ʻi he uouangatahá. ʻOku pehē ení koeʻuhi ʻoku fakalea hokohoko ʻe he kau lāungá ʻenau ngaahi taʻefiemālié, ʻi he ʻamanaki taʻeveiveiua ʻe kaungāongoʻi mo kinautolu ʻa e niʻihi kehé.
11 Hangē ko ení, ʻe fakaangaʻi nai ʻe ha taha ʻa e founga ʻo hono fakahoko ʻe ha mātuʻa ʻe taha ʻene ngaahi konga ʻi he fakatahaʻangá pe ko ʻene tokangaʻi ʻa hono ngaahi fatongiá. Kapau te tau fanongo ki he tokotaha lāungá, ʻe kamata nai ai ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá. Ka ne taʻeʻoua hono tō ʻa e tenga ʻo e taʻefiemālié ʻi hotau ʻatamaí, naʻe ʻikai mei fakahohaʻasi kitautolu ia ʻe he ngaahi ngāue ʻa e tokotaha mātuʻá, ka kuo hoko ia he taimí ni. Faifai atu pē, ʻoku ʻikai pē ha meʻa ia ʻe fai ʻe he tokotaha mātuʻá ʻe tonu kia kitautolu, pea te tau kamata nai ai mo kitautolu foki ke lāunga fekauʻaki mo ia. Ko e faʻahinga ʻulungaanga ko ení ʻoku ʻikai feʻungamālie ia ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e kakai ʻa Sihová.
12. Ko e hā ʻa e uesia ʻe lava ke fai ʻe he lāungá ki hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá?
12 Ko e lāunga fekauʻaki mo e kau tangata ko honau fatongiá ia ke tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻe iku nai ia ki he lea kovi. Ko e lāunga peheé pe lau kovi kia kinautolú ʻe lava ke ne uesia kovi hotau vahaʻangatae mo Sihová. (Ekisoto 22:28) Ko e kau lea kovi taʻefakatomalá ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinito 5:11; 6:10) Naʻe tohi ʻa e ākonga ko Siutasí fekauʻaki mo e kau lāunga naʻa nau “taʻetokaʻi ʻa houʻeiki; ʻio, ʻoku nau talalakulaku [“lauikovi,” PM] ki he faʻahinga langilangiʻia.” (Siutasi 8) Ko e kau lāunga ko iá naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá, pea ʻoku fakapotopoto ke tau fakaʻehiʻehi mei honau ʻalunga fulikivanú.
13. Ko e hā ʻoku ʻikai ke hala ai ʻa e lāunga kotoa pē?
13 Kae kehe, ʻoku ʻikai taʻefakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e lāunga kotoa pē. Naʻe ʻikai te ne taʻetokanga ki he “tangi [lāunga]” fekauʻaki mo Sōtoma pea mo Komolá ka naʻá ne fakaʻauha ʻa e ongo kolo fulikivanu ko iá. (Senesi 18:20, 21; 19:24, 25) ʻI Selusalema, ʻi he taimi nounou hili ʻa e Penitekosi ʻo e 33 T.S., “naʻe hoko ha lāunga ʻi he kau Elinisito ki he kau Hepelū, koeʻuhi naʻe taʻetokangaʻi ʻa e kau uitou ʻonautolu ʻi he tufa tokoni naʻe fai ʻi he ʻaho kotoa pē.” Ko ia ai, naʻe fakatonutonu ʻa e tuʻunga ko iá ʻe he “kau Hongofulumaua” ʻaki ʻenau fakanofo ʻa e ‘toko fitu ko ha kau tangata kuo fakaongolelei mai’ ki he “ngāue ko ia” ʻo e tufa meʻakaí. (Ngāue 6:1-6) Ko e kau mātuʻa he ʻaho ní kuo pau ke ʻoua ʻe ‘tapuni honau telingá’ ki he ngaahi lāunga totonú. (Palovepi 21:13) Pea ʻi he ʻikai fakaangaʻi ʻa e kaungālotú, ʻoku totonu ke hoko ʻa e kau mātuʻá ʻo fakalototoʻa mo fakatupu langa hake.—1 Kolinito 8:1.
14. Ke tauhi ke ʻatā mei he lāungá, ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻoku mātuʻaki fiemaʻú?
14 Ko kitautolu hono kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi ke ʻatā mei he lāungá, he ko e laumālie ʻo e lāungá ʻoku ʻikai lelei fakalaumālie. Ko ha fakakaukau pehē te ne veuki ʻetau fāʻūtahá. ʻI hono kehé, tau fakaʻatā maʻu pē ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne fakatupu ʻa e ʻofá ʻia kitautolu. (Kaletia 5:22) ʻI he talangofua ki he ‘lao fakatuʻi ʻo e ʻofá’ ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke hokohoko atu ʻa e tauhi kia Sihova ʻi he uouangatahá.—Semisi 2:8; 1 Kolinito 13:4-8; 1 Pita 4:8.
Maluʻi mei he Lauʻikovi Loí
15. ʻE fēfē haʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e laú mo e lauʻikovi loí?
15 Koeʻuhi ʻe lava ke iku ʻa e lāungá ki he lau fakatupu maumau, kuo pau ke tau tokanga fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau leaʻakí. Ko e laú ko e talanoa launoa ia fekauʻaki mo e kakaí pea mo ʻenau ngaahi meʻá. Neongo ia, ko e lauʻikovi loí, ko ha fakamatala loi ia ʻoku fakataumuʻa ke ne maumauʻi ha ongoongo ʻo ha tokotaha ʻe taha. Ko e talanoa peheé ʻoku fakahuʻunga kovi ia mo taʻefakaʻotua. Ko ia ai, naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te ke ʻalu fano ʻi he lotolotonga ʻo ho kakai ke fakakovi [“lauʻikovi loi,” NW].”—Livitiko 19:16.
16. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Paula fekauʻaki mo e kau lau ʻe niʻihi, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻa e kaunga kia kitautolu ʻa ʻene akonakí?
16 Koeʻuhi ko e talanoa launoá ʻe iku nai ia ki he lauʻikovi loi, naʻe lea mālohi ʻa Paula fekauʻaki mo e kau lau ʻe niʻihi. Hili ʻa e lave ki ha kau uitou naʻa nau taau ki he tokoni ʻa e fakatahaʻangá, naʻá ne lave ai ki he kau uitou naʻa nau hoko “ʻo fakapikopiko ʻi heʻenau ʻalu fano ʻi he ngaahi ʻapi; ʻo ʻikai ko e fakapikopiko pe, ka ko e faʻa lau, mo kaunoa, ʻo talanoaʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe totonu ke ʻoua ʻe lau.” (1 Timote 5:11-15) Kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe ha fefine Kalisitiane ʻokú ne maʻu ha vaivaiʻanga ki he faʻahinga talanoa ʻe lava ke iku ki he lauʻikovi loí, ʻoku totonu ke ne tokanga ki he akonaki ʻa Paula ke hoko ʻo ‘fakamātoato, ʻo ʻoua ʻe lauʻikovi loí.’ (1 Timote 3:11, NW) Ko e moʻoni, kuo pau ke toe leʻohi ʻe he kau tangata Kalisitiané kinautolu mei he lau fakatupu maumaú.—Palovepi 10:19.
Tuku ʻa e Faifakamāú!
17, 18. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo hono fakamāuʻi hotau tokouá? (e) ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e faifakamāú?
17 Neongo kapau ʻoku ʻikai te tau lauʻikovi loi ha taha, kuo pau nai ke tau fai ha feinga fakamātoato ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo faifakamāú. Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e laumālie ko iá ʻi heʻene pehē: “Oua naa mou fakamāu, telia naa fakamāua akimoutolu. He koe aga koia oku mou fakamāu aki, e fakamāua ai akimoutolu: bea koe fuofua koia te mou fua aki, e toe fua aki ia kiate kimoutolu. Bea koeha oku ke tokaga ai ki he malamalaʻi akau oku i he mata o ho kaiga, ka oku ikai te ke tokaga ki he fuu akau oku i ho mata oou? Bea e fefe hao faa behe ki ho kaiga, Tuku keu tooa mai ae malamalaʻi akau mei ho mata: kae vakai, oku ai ae fuu akau i ho mata oou? Koe malualoi koe, tomua, li ae fuu akau mei ho mata oou; bea te ke toki mamata totonu ke too ae malamalaʻi akau mei he mata o ho kaiga.”—Mātiu 7:1-5, PM.
18 ʻOku ʻikai totonu ke tau fiematamuʻa ʻo feinga ke toʻo ha “malamalaʻi akau” mei he mata ʻo hotau tokouá, ke tokoniʻi ia lolotonga iá ko ʻetau malava ke fai ha fakamaau totonú ʻoku fakafehālaakiʻi ia ʻe ha “fuu akau” fakaefakatātā. Ko hono moʻoní, kapau ʻoku tau mahinoʻi moʻoni ʻa e meesi lahi ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai te tau hehema ai ke fakamāuʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. ʻE lava fēfē ke tau ala mahinoʻi lelei kinautolu ʻo hangē ko hono mahinoʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní? ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he fakatokanga mai ʻe Sīsū kia kitautolu ke ‘oua naa tau fakamāu, telia naa fakamāua kitautolú’! Ko hano fakafuofua faitotonu ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu ʻoku totonu ke ne taʻotaʻofi ai kitautolu mei hono fai ʻa e ngaahi fakamaau ʻe vakai mai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻemāʻoniʻoní.
Ngāvaivai kae Lāngilangiʻia
19. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he kaungātuí?
19 Kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi he uouangataha mo e kaungātuí, ʻe ʻikai te tau fakaʻehiʻehi pē mei he hoko ʻo fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé. Te tau takimuʻa ʻi hono fakahaaʻi ʻa e fakalāngilangi kia kinautolu. (Loma 12:10) Ko hono moʻoní, te tau kumi ki he lelei ʻanautolú, ʻo ʻikai ko haʻatautolú, pea te tau fakahoko fiefia maʻanautolu ʻa e ngaahi ngāue anga-fakatōkilalo. (Sione 13:12-17; 1 Kolinito 10:24) ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ha laumālie lelei pehē? ʻI he manatuʻi ko e tokotaha tui kotoa pē ʻoku mahuʻinga ia kia Sihova pea ʻoku tau tauʻaki fiemaʻu kitautolu, hangē tofu pē ko e fefakafalalaʻaki ʻa e kupu taki taha ʻo e sino fakaetangatá.—1 Kolinito 12:14-27.
20, 21. Ko e hā ʻa e ʻuhinga kia kitautolu ʻo e ngaahi lea ʻo e 2 Timote 2:20, 21?
20 Ko e moʻoni, ko e kau Kalisitiané ko e ngaahi ipu ʻumea ngāvaivai kuo tuku ki ai ʻa e koloa lāngilangiʻia ʻo e ngāue fakafaifekaú. (2 Kolinito 4:7, PM) Kapau te tau fakahoko ʻa e ngāue toputapu ko ení ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová, kuo pau ke tau tauhi maʻu ha tuʻunga fakaʻapaʻapaʻia ʻi hono ʻaó pea mo hono ʻAló. Ko e nofo ʻulungaanga lelei mo maʻa fakalaumālié pē ʻe lava ke tau kei hoko ai ko ha ipu fakaʻapaʻapaʻia ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe tohi ʻe Paula: “I he fale lahi oku ikai ke gata i he gaahi ibu koula mo siliva be, ka oku i ai moe ibu akau moe umea; koe niihi ke aoga lahi [“ki ha taumuʻa lāngilangiʻia,” NW], moe niihi ke aoga jii be [“ki ha taumuʻa ʻikai lāngilangiʻia,” NW]. Koia kabau e fakamaa ia e ha tagata mei he gaahi mea ni, e hoko ai ia koe ibu ki ha taumuʻa lāngilangiʻia, kuo fakatabuʻi, bea tāu moe eiki ke gaue aki, kuo teuteu ki he gaue lelei kotoabe.”—2 Timote 2:20, 21, PM.
21 Ko e faʻahinga ʻoku ʻikai fehoanaki honau ʻulungāngá mo e ngaahi fiemaʻu fakaʻotuá ko e ‘gaahi ibu ʻoku ʻikai lāngilangiʻia.’ Kae kehe, ʻi he tuli ki ha ʻalunga fakaʻotuá, te tau hoko ai ko e ‘gaahi ibu ki ha taumuʻa lāngilangiʻia, kuo fakatabuʻi, bea tāu moe eiki ke gaue aki, kuo teuteu ki he gaue lelei kotoabe.’ Ko ia ai, ʻe lelei ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘Ko ha “ipu lāngilangiʻia” au? ʻOku ou hoko ko ha tākiekina lelei ki he kaungātuí? Ko ha mēmipa au ʻo e fakatahaʻangá ʻoku ngāue uouangataha mo e kaungālotú?’
Hokohoko Atu ʻa e Tauhi Uouangatahá
22. Ko e hā ʻe fakahoa nai ki ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané?
22 Ko e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha fokotuʻutuʻu ia hangē ha fāmilí. ʻOku ʻi ai ha ʻatimosifia ʻofa, tokoni, mo lelei ʻi ha fāmili ʻi he taimi ʻoku lotu kotoa ai hono ngaahi mēmipá kia Sihová. ʻE faʻuʻaki nai ha fāmili ha faʻahinga tāutaha ʻoku ʻi ai honau ngaahi angaʻitangata kehekehe, ka ko e tokotaha kotoa ʻoku ʻi ai hono tuʻunga lāngilangiʻia. ʻOku meimei tatau ʻa e tuʻunga ko iá ʻi he fakatahaʻangá. Neongo ʻoku tau kehekehe kotoa—mo taʻehaohaoa—kuo tohoakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá kiate ia fakafou ʻia Kalaisi. (Sione 6:44; 14:6) ʻOku ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻia kitautolu, pea hangē ko ha fāmili fāʻūtahá, ʻoku fiemaʻu moʻoni ke tau fakahaaʻi ʻa e feʻofaʻakí.—1 Sione 4:7-11.
23. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi pea fakapapauʻi ke faí?
23 Ko e fakatahaʻanga Kalisitiane hangē ha fāmilí ko ha toe feituʻu ia ʻoku tau ʻamanekina tonu ʻe maʻu ai ʻa e mateakí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko hoku loto ke fai lotu ʻe he kau tangata ʻi he potu kehekehe, ʻo hiki hake ʻa e nima maʻa [“mateaki,” NW], ʻo taʻe ha ʻita pe ha talaʻa.” (1 Timote 2:8) Ko ia, naʻe fakafekauʻaki ʻe Paula ʻa e mateakí mo e lotu fakahāhā “ʻi he potu kehekehe” ʻoku fakatahataha fakataha ai ʻa e kau Kalisitiané. Ko e kau tangata mateaki pē ʻoku totonu ke nau fakafofongaʻi ʻa e fakatahaʻangá ʻi he lotu fakahāhaá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá meia kitautolu kotoa ke tau mateaki kiate ia pea ʻia kitautolu. (Koheleti 12:13, 14) Ko ia ai, tau fakapapauʻi ke ngāue feongoongoi fakataha, ʻo hangē ko e ngaahi kupu ʻo e sino fakaetangatá. ʻOfa ke tau toe tauhi fāʻūtaha ʻi he hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová. Hiliō he meʻa kotoa, tau manatuʻi ʻoku tau tauʻaki fiemaʻu kitautolu pea te tau maʻu ʻa e hōifua mo e ngaahi tāpuaki fakaʻotuá kapau te tau hokohoko atu ʻa e tauhi kia Sihova ʻi he uouangatahá.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e kakai ʻa Sihová ʻo tauhi kiate ia ʻi he uouangatahá?
• Ko e hā ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e kau Kalisitiané mei he filifilimānakó?
• Ko e hā te ke pehē ai ʻoku hala ʻa e lāungá?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakalāngilangiʻi ʻa e kaungātuí?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita “ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua”’
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tuku hifo ai ʻe he ʻOtuá ʻa Meliamé?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e kau Kalisitiane mateakí ʻoku nau tauhi fiefia kia Sihova ʻi he uouangataha