ʻE Lava Fēfē Ke Tau ʻAi ke Lau Hotau Ngaahi ʻAhó ʻi he ʻAo ʻo Sihová?
“Ne mole ʻaneafi, ʻi he vahaʻa ʻo e hopo ʻa e laʻaá mo e tō ʻa e laʻaá ʻa e ongo foʻi houa koula ʻe ua, ʻokú na taki taha ʻi he miniti taiamoni ʻe onongofulu. ʻOku ʻikai ha pale ʻe ʻoatu ki hano fakafoki mai, he kuó na mole ʻo taʻengata!”—Lydia H. Sigourney, faʻu-tohi ʻAmelika (1791-1865).
KO E ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí ʻoku hā ngali siʻi ia mo mole vave atu. Naʻe fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ki he fuonounou ʻa e moʻuí pea naʻe ueʻi ai ia ke ne lotu: “E Jihova, ke ke fakailo kiate au hoku gataaga, mo hono fuofua o hoku gaahi aho, be koeha ia; koeuhi keu ilo ki hono lahi o eku vaivai. Vakai, kuo ke gaohi hoku gaahi aho ke tatau moe aofinima be taha; bea ko eku moui oku hage koe mea noabe i ho ao.” Ko e tokanga ʻa Tēvitá ke moʻui ʻi ha founga ʻe fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá, fakatouʻosi ʻi heʻene leá pea ʻi heʻene ngaahi ngāué. ʻI hono fakalea ʻa ʻene falala ki he ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Oku iate koe be eku amanaki lelei.” (Sāme 39:4, 5, 7, PM) Naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova. Naʻá ne fakafuofua lelei ʻa e ngaahi ngāue ʻa Tēvitá pea fakapaleʻi ia ʻo fakatatau ki ai.
ʻOku faingofua ke hoko ʻo femoʻuekina ʻi he miniti kotoa ʻo e ʻahó pea ke nōfoʻi ʻi ha moʻui ʻa ia ʻoku fakavavevave mo fonu ʻi he ngaahi ngāué. ʻE lava ke langaʻi ʻe he meʻá ni ʻia kitautolu ha tokanga loto-moʻua, tautefito ʻi he fuʻu lahi ʻa e meʻa ke faí pea ke hokosiá pea mo e siʻi ʻaupito ʻa e taimi ke fai ai iá. ʻOku tatau ʻetau tokangá mo e tokanga ʻa Tēvitá—ke moʻuiʻaki ʻetau moʻuí ʻo fakataumuʻa ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá? Ke fakapapauʻí, ʻoku siofi mo sivisiviʻi lelei ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha. Ko Siope, ko ha tangata naʻe manavahē ki he ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taʻu nai ʻe 3,600 kuohilí naʻe ʻafio mai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi foungá peá ne lau ʻa e kotoa ʻo ʻene laká. Naʻe fehuʻi ʻe Siope ke tali loto: “Ko e ha te u tali ʻaki ʻo ka fai ʻe ia ʻa e sivi?” (Siope 31:4-6, 14) ʻOku malava ke ʻai ke lau hotau ngaahi ʻahó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa muʻomuʻa fakalaumālié, talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, pea ʻi hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻa hotau taimí. Tau fai ha vakai ofi ange ki he ngaahi meʻá ni.
ʻAi ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié ko e Meʻa Ia ʻOku Tau Tokanga Tefito ki Aí
ʻOku uki totonu kitautolu ʻe he ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa muʻomuʻa fakalaumālié ʻi heʻene pehē: “Mou sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei [“mahuʻinga,” NW] lahi.” Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ení? Ko e talí ʻoku kau ki ai ʻa e “ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe.” (Filipai 1:9, 10) Ko hono maʻu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa Sihová ʻoku fiemaʻu ai ke ngāue fakapotopoto ʻaki hotau taimí. Kae kehe, ko hono ʻai ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ko ʻetau tokanga tefitó iá ʻe fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ha moʻui ʻa ia ʻoku fakapaleʻi mo fakafiemālie.
ʻOku fakamanatu mai kia kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke “hanganaki fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí.” Ko ʻetau fakapapauʻí kuo pau ke kau ai ʻa e sivisiviʻi-kita ʻo ʻetau ngaahi taumuʻá mo e holi ʻo e lotó. ʻOku hoko atu ʻa e ʻapositoló: “Hokohoko atu ʻi hono ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihová.” (Efeso 5:10, 17, NW) Ko ia, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kia Sihová? ʻOku tali ʻe ha palōveepi faka-Tohitapu: “Koe boto koe mea oku fugani hake ia; koia ke ke maʻu ae boto: bea i he mea kotoabe oku ke maʻu, ke ke maʻu moe ilo. Fakahikihikiʻi ia, bea te ne hakeakiʻi koe.” (Palovepi 4:7, 8, PM) ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi ha tokotaha ʻokú ne maʻu pea ngāueʻaki ʻa e poto fakaʻotuá. (Palovepi 23:15) Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e poto peheé koeʻuhi ʻe ʻikai lava ke toʻo ia pe fakaʻauha. Ko hono moʻoní, ʻoku hoko ia ko ha leʻohi mo ha maluʻi ‘mei he hala koví pea mei he kakai ʻoku lea mioʻí.’—Palovepi 2:10-15.
He fakapotopoto moʻoni ē ko ia, ke talitekeʻi ha hehema pē ke ohi ha fakakaukau fakataʻetaʻetokanga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié! ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ha fakakaukau houngaʻia ki he ngaahi folofola ʻa Sihová mo ha manavahē lelei kiate ia. (Palovepi 23:17, 18) Lolotonga ʻe lava ke maʻu ha fakakaukau fakaʻatamai pehē ʻi ha taimi pē ʻi he moʻuí, ʻoku lelei tahá ke fokotuʻu ʻa e sīpinga totonu ko ení pea ke fokotuʻu maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi hotau angaʻitangatá lolotonga ʻa e kei talavoú. “Manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou,” ko e lea ia ʻa Tuʻi Solomone potó.—Koheleti 12:2 (Koheleti 12:1, PM).
Ko e founga fekoekoeʻi taha ke fakatupulekina ai ha houngaʻia kia Sihová ʻoku fakafou ia ʻi he lotu fakafoʻituitui kiate ia ʻi he ʻaho taki taha. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻa e mahuʻinga ʻo e falala kia Sihová, he naʻá ne kole: “Fanongo ki heʻeku lotu, ʻe Sihova, pea fakaongo hifo ki heʻeku tautapa; ʻoua te ke fakalongo ʻi hoʻo vakai hoku loʻimata.” (Sāme 39:12) ʻOku ongo ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻa e loloto ʻo ʻetau fekoekoeʻi mo e ʻOtuá ki hotau lotó ʻo ueʻi ai ke tau tangi? Ko e moʻoni, ko e lahi ange ʻetau fetuʻutaki mo Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa loloto ʻo e lotó pea fakalaulauloto ki heʻene Folofolá, ko e ofi ange ia ʻene ʻunuʻunu mai kia kitautolú.—Semisi 4:8.
Ako ʻa e Talangofuá
Ko Mōsesé ko ha tangata ia ʻe taha ʻo e tuí naʻá ne ʻiloʻi ʻa e pau ke ne falala ki he ʻOtuá. Hangē ko Tēvitá, naʻe lava ke sio ʻa Mōsese ʻoku fonu ʻa e moʻuí ʻi he faingataʻa. Naʻá ne kole ai ki he ʻOtuá ke fakahaaʻi ange kiate ia ʻa e founga ‘ke ne fakafuofua [“lau,” NW] ai hono ngaahi ʻahó, ka ne utu mai ai ha loto poto.’ (Sāme 90:10-12) ʻE toki hoko mai pē ha loto poto ʻi he ako mo e moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe Mōsese peá ne feinga leva ai ke ʻai ke maongo ʻa e moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ko iá ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻaki hono toutou lau ʻa e ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá kia kinautolu ki muʻa ʻi heʻenau maʻu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko ha tuʻi fakaetangata pē naʻe fili ki mui ʻe Sihova ke pule ki ʻIsileli naʻe pau ke ne hiki maʻana ha tatau ʻo e Laó pe lautohi ai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke ne lava ai ʻo ako ke manavahē ki he ʻOtuá. Ko hano ʻahiʻahiʻi eni ʻo e talangofua ʻa ha tuʻi. Te ne maluʻi ai ia mei hono hiki hake hono lotó ke māʻolunga ʻi hono fanga tokouá pea ʻe toe fakalahi ai ʻa hono ngaahi ʻahó ʻi hono puleʻangá. (Teutalonome 17:18-20) Ko e talaʻofá ni naʻe toe tala ia ʻi he folofola ʻa Sihova ki he foha ʻo Tēvita ko Solomoné: “Kapau te ke fou ʻi hoku ngaahi ʻalunga, ʻo tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo fekau, ʻo hange ko e fou ai ʻa Tevita ko hoʻo tamai, pea te u toki fakalahi ho ngaahi ʻaho.”—1 Tuʻi 3:10-14.
Ko e talangofuá ko ha meʻa mafatukituki ia ki he ʻOtuá. Kapau ʻoku tau fakamaʻamaʻaʻi ha ngaahi tafaʻaki pau ʻo e ngaahi fiemaʻu mo e fekau ʻa Sihová ʻo hangē ʻoku taʻemahuʻingá, ko e moʻoni te ne ʻafioʻi ha fakakaukau pehē. (Palovepi 15:3) Ko hono ʻiloʻi ení ʻoku totonu ke ne ueʻi ai kitautolu ke tau tokaʻi lahi maʻu ai pē ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tataki fakaʻotua ʻa Sihová, neongo ko hono fai iá ʻe ʻikai nai ke faingofua maʻu pē. ʻOku fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne malavá ke ‘felei hotau halá’ ʻi heʻetau feinga ke tokanga ki he ngaahi lao mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.—1 Tesalonaika 2:18.
ʻOku mahuʻinga tautefito ke fai ki he akonaki Fakatohitapu ke fakatahataha fakataha ki he lotú mo e feohí. (Teutalonome 31:12, 13; Hepelu 10:24, 25) Ko ia ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou maʻu ʻa e fakapapau mo e kīvoi ʻoku fiemaʻu ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní?’ Ke liʻaki ʻa e feohi mo e fakahinohino ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané koeʻuhi ko e feinga ke fakapapauʻi ʻa e malu fakapaʻangá ʻe fakavaivaiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga; pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu ni: he kuo folofola mai ʻe [Sihova], ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.” (Hepelu 13:5) Ko e talangofua loto-lelei ki he ngaahi fekau ʻa Sihová ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e falala kakato te ne tokangaʻi kitautolu.
Naʻe ako ʻe Sīsū ʻa e talangofuá peá ne maʻu ʻaonga ai. ʻE lava ke tau pehē mo kitautolu. (Hepelu 5:8) Ko e lahi ange ʻetau fakatupulekina ʻa e talangofuá, ko e faingofua ange ia ke talangofua, ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa īkí. Ko e moʻoni, koeʻuhi ko ʻetau anga-tonú, ʻe pau nai ai ke tau fekuki mo e ngaohikovia pea naʻa mo ʻene fefeka mei he niʻihi kehé. ʻE hoko nai eni tautefito ʻi he feituʻu ngāueʻangá, ʻi he ʻapiakó, pe ʻi ha fāmili lotu mavahevahe. Neongo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he meʻa naʻe fakahā ki he kau ʻIsilelí kapau te nau ‘ʻofa kia Sihova ʻi he fakaongo ki hono leʻó, pea ʻi he pikitai kiate iá: ko ia ia honau moʻuiʻangá, mo e loloaʻanga ʻo honau ngaahi ʻahó.’ (Teutalonome 30:20) ʻOku ʻomai kia kitautolu ʻa e talaʻofa tatau.
Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Taimí
Ko e ngāue fakapotopoto ʻaki hotau taimí te ne toe tokoniʻi kitautolu ke ʻai ke lau hotau ngaahi ʻahó ʻi he ʻao ʻo Sihová. ʻI he ʻikai tatau mo e paʻangá ʻa ia ʻe lava ke tauhí, ko e taimí kuo pau ke ngāueʻaki, he ka ʻikai ʻe mole ia. Ko e foʻi houa kotoa pē ʻoku ʻalu ʻoku mole ia ʻo taʻengata. Koeʻuhi ʻoku lahi maʻu pē ʻa e meʻa ke faí ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau faí, ʻoku tau fakamoleki hotau taimí ʻi ha founga ke tau aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí? Ko ha taumuʻa lahi ange ʻa e kau Kalisitiané kotoa ʻoku totonu ko e kau maʻu pē ʻi he malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngāue ngaohi-ākongá.—Mātiu 24:14; 28:19, 20.
Ko e ngāue fakapotopoto ʻaki hotau taimí ʻe toki hoko mai pē ia ʻi heʻetau lāuʻilo loloto ki hono mahuʻingá. Ko ia ai, ʻoku enginaki mai ʻa e Efeso 5:16 (NW) kia kitautolu ke ‘fakatau mai ʻa e taimi faingamālié maʻatautolu,’ pea ʻoku ʻuhinga ení, ko hono liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku siʻi hono mahuʻingá. ʻOku ʻuhingá ko hono fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue fakamole taimí. Ko e fuʻu lahi ʻo e sio televīsoné pe fakatotolo ʻi he ʻInitanetí, lau ʻo e tohi fakamāmani taʻeʻaongá, pe ko e tuli tōtuʻa ki he vaʻingá mo e fakafiefiá ʻe lava ke tau hoko ai ʻo ongosia. Tānaki atu ki ai, ko hano tānaki tōtuʻa ʻo e ngaahi koloa fakamatelié ʻe lava ke ne keina ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ke utu mai ai ha loto potó.
Ko e kau taukapoʻi ʻo e fokotuʻutuʻu lelei ʻo e taimí ʻoku nau pehē: “ʻOku taʻemalava ke ngāueleleiʻaki ʻa ho taimí ʻo ʻikai ha ngaahi taumuʻa lelei.” ʻOku nau fokotuʻu mai ha tuʻunga ʻe nima ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻá: pau, ala fakafuofuaʻi, ala lavaʻi, moʻoni mo fakataimitēpileʻi.
Ko e taumuʻa mahuʻinga ʻe taha ko hono fakaleleiʻi ʻa ʻetau lau Tohitapú. Ko e ʻuluaki sitepú ko hono ʻai ʻetau taumuʻá ke pau—ke lau ʻa e Tohitapú fakakātoa. Ko e sitepu hokó ke ʻai ʻetau taumuʻá ke ala fakafuofuaʻi. ʻI hono fai ení, ʻe lava ke tau muimuiʻi ai ʻetau fakalakalaká. Ko e ngaahi taumuʻá ʻoku totonu ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu mo ʻai ke tau tupulaki. Kuo pau ke toe ala lavaʻi pea mo moʻoni ia. Ko e ngaahi malava, ngaahi pōtoʻi mo e taimi ʻoku ala maʻu fakafoʻituituí kuo pau ke toe fakakaukauʻi mo ia. Ki he niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ʻa e taimi lahi ange ke lavaʻi ai ʻa e taumuʻá. Fakaʻosí, ko ʻetau taumuʻá ʻoku fiemaʻu ke taimiʻi. Ko hono fokotuʻu ha ʻaho ki hono fakahoko ha meʻá ʻe fakalahi lelei ai ʻa e fakaueʻiloto ke fakahoko ai iá.
Ko e kau mēmipa kotoa pē ʻo e fāmili Pēteli ʻi māmani lahí, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe ʻi he taha ʻo hono ngaahi vaʻa ʻi māmani lahí, ʻoku nau maʻu ha taumuʻa pau ke lau ʻa e Tohitapú fakakātoa lolotonga honau ʻuluaki taʻu ʻi Pētelí. ʻOku nau ʻiloʻi ko e lau Tohitapu ʻaongá ʻoku tokoni ia ki heʻenau tupu fakalaumālié pea ki ha vahaʻangatae vāofi ange mo Sihova, ʻa ia ʻokú ne akoʻi kinautolu ke nau maʻu ʻaongá. (Aisea 48:17) ʻE lava ke tau ʻai ʻa e lau Tohitapu tuʻumaʻú ko ʻetau taumuʻa mo ia foki?
Ngaahi ʻAonga ʻo Hono ʻAi ke Lau Hotau Ngaahi ʻAhó
Ko hono fai ʻa e tokanga tefito ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻe iku ia ki he ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua. Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku tokoni ia ki ha ongoʻi lahi ange ʻo e lavameʻa mo e taumuʻa ʻi he moʻuí. Ko e fetuʻutaki tuʻumaʻu mo Sihova ʻi he lotu fakamātoató ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ke ofi ange kiate ia. Ko e foʻi ngāue pe ko ia ko e lotú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau falala kiate iá. Ko e lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku fakahāhā ai ʻetau loto-lelei ke fanongo ki he ʻOtuá ʻi heʻene folofola mai kia kitautolú. (Mātiu 24:45-47, PM) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau utu ha loto poto koeʻuhi ke fai ha ngaahi fakapapau mo ha ngaahi fili totonu ʻi he moʻuí.—Sāme 1:1-3.
ʻOku tau fiefia ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová, he ko hono fai iá ʻoku ʻikai ko ha fakamafasiaʻanga. (1 Sione 5:3) ʻI heʻetau ʻai ʻa e ʻaho taki taha ke lau ʻi he ʻao ʻo Sihová, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. ʻOku tau toe hoko ai ko ha poupou fakalaumālie moʻoni ki hotau kaungā Kalisitiané. Ko e ngaahi ngāue peheé ʻoku ʻai ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke fiefia. (Palovepi 27:11) Pea ʻoku ʻikai ha pale ʻe lahi ange ka ko e maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová he taimí ni pea taʻengata!
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
ʻOku fai ʻe he kau Kalisitiané ha fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻOkú ke ngāue fakapotopoto ʻaki ho taimí?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOku tau fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻi heʻetau ʻai ʻa e ʻaho taki taha ke lau ʻi hono ʻaó