“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua, pea ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Ngāue ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
KAPAU naʻá ke fetaulaki mo Tony ʻi hono muʻaki ngaahi taʻu hongofulu tupú, naʻá ke mei sio ai ki ha tamasiʻi anga-kovi mo fakamālohi ʻoku nofo holo ʻi he ngaahi konga ʻiloa he koví ʻo Senē, ʻAositelēliá. Naʻá ne fakakau ʻa e ngaahi mēmipa ʻi he kengí ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi kaumeʻá. Naʻa nau faʻa kau ʻi he ngaahi hae fale, tau fakakengi, mo e tau fana ʻi he halá.
Naʻe kamata ifi ʻa Tony ʻi hono taʻu hivá. ʻI he aʻu ki hono taʻu 14, ko ha tokotaha ngāueʻaki tuʻumaʻu ia ʻo e maliuaná pea naʻá ne tataki ha moʻui ʻulungaanga taʻetaau. ʻI he aʻu ki he taimi naʻá ne taʻu 16 aí, ko ha tokotaha maʻunimā ia ʻe he heloiní, pea naʻe taki ia ʻe he meʻá ni ki hono ngāueʻaki ʻo e kōkeiní, LSD—“ko hono moʻoní, ko ha meʻa pē ʻe lava ke u hoko ai ʻo hēhēʻia,” ko e fakamatala ia ʻa Tony. Naʻá ne fokotuʻu leva ai ha ngaahi fetuʻutaki tila faitoʻo kona tapu mo ha ongo faʻahi faihia ongoongoa. Naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko ʻa Tony ʻo ʻiloa ko e taha ʻo e kau ʻomai faitoʻo kona tapu falalaʻanga taha ʻi he matāfonua fakahahake ʻo ʻAositelēliá.
Ko e tōʻongaʻaki ʻe Tony ʻa hono maʻu ʻo e heloiní mo e maliuaná naʻá ne fakamoleki ai ʻa e $160 (U.S.) mo e $320 (U.S.) ʻi he ʻaho. Ka naʻe faingataʻaʻia hono fāmilí ʻo lahi ange ai. “Ko au mo hoku uaifí,” ko ʻene leá ia, “naʻe fakamanaʻiʻaki ʻa e meʻafaná mo e helé ʻi he taimi lahi ʻe he kau faihia ʻa ia naʻa nau kumi ki he ngaahi faitoʻo kona tapu mo e paʻanga naʻá ma maʻu ʻi homa ngaahi ʻapi nofoʻangá.” Hili ʻa e tuʻo tolu ʻi he pilīsoné, naʻe ongoʻi ʻe Tony ʻoku ueʻi ia ke ne sivisiviʻi ʻa e feituʻu naʻe huʻu ki ai ʻene moʻuí.
Neongo naʻá ne faʻa ʻalu ki he lotú, naʻe ongoʻi mamaʻo ʻa Tony mei he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku pehē ʻokú ne tutu ʻo taʻengata ʻa e kau angahalá ko ha tautea ʻi heli. Neongo ia, ʻi he ʻaʻahi ki ai ʻa e toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻohovale ʻa Tony ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e ʻOtuá ia. Pea naʻe fiefia ʻa Tony ʻi he lava moʻoni ko ia ke ne fakatonutonu ʻene moʻuí pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá. Naʻe ueʻi ʻa Tony ʻe he lea ʻa Sīsū Kalaisi: “ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtua.” (Maake 10:27) Naʻe tautefito ʻa e maongo kia Tony ʻa e ngaahi lea fakalototoʻa: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.”—Semisi 4:8.
ʻOku fehangahangai ʻa Tony he taimí ni mo e pole ko hono ʻomai ʻa ʻene moʻuí ke fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohitapú. ʻOkú ne pehē: “Ko e ʻuluaki meʻa naʻá ku liʻakí ko e ifí, ko ha meʻa naʻe ʻikai ʻaupito lava ke u fai ki muʻa, neongo naʻá ku feinga ʻi he taimi lahi. ʻI he mālohi meia Sihová, naʻá ku malava ai ke tukuange ʻa e heloiní mo e maliuaná, ʻa e tōʻongaʻaki hono maʻu ʻa e faitoʻo kona tapú ʻa ia naʻá ne puleʻi au ʻi he taʻu ʻe 15 ki muʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito te u fakakaukau ʻe malava ke tukuange ʻa e ngaahi tōʻonga ko ení.”
ʻI he ʻikai manavahē ki ha ʻOtua ʻokú ne fakamamahiʻi taʻengata ʻa e kakaí ʻi helí—ko ha tokāteline ʻoku ʻikai maʻu ʻi ha feituʻu ʻi he Tohitapú—naʻe hoko ʻo ohi ʻe Tony mo hono uaifí ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. (Sāme 37:10, 11; Palovepi 2:21) “Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi lahi mo e ngāue mālohi kiate au ke ʻomai ai ʻeku moʻuí ke tatau mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Tony, “ka ʻi he tāpuaki ʻa Sihová kuó u lavameʻa.”
ʻIo, ko e tokotaha maʻunimā ko eni ki muʻa ʻe he faitoʻo kona tapú naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane. ʻI he foaki tauʻatāina atu hona taimí mo e koloá, ko ia mo hono uaifí kuó na fakamoleki ha ngaahi houa ʻe laui afe ʻi he ngāue fakaeako Tohitapú. ʻOkú na toe femoʻuekina foki ʻi hono tauhi hake ʻa e fānau manavahē-ʻOtua ʻe toko ua. Ko e fuʻu liliu lahi ko ení naʻe fakahoko ia fakafou ʻi he mālohi taʻealatekeʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. Ko e moʻoni, hangē ko e lau ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.”—Hepelu 4:12.
Neongo ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei peheé, ʻoku fakakikihi taʻetotonu ʻa e niʻihi ko e ngāue fakaeako makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne fakaʻauha ʻa e ngaahi fāmilí pea keina ʻa e ngaahi tuʻunga mahuʻinga ʻaonga ʻi he toʻutupú. Ko e tuʻunga ʻo Tony ʻokú ne fakahalaʻi moʻoni ʻa e lau ko iá.
ʻI he hangē ko Tony, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻe lava ke ikuʻi ʻa e ngaahi maʻunimā fakatupu maté. Anga-fēfē? ʻI he tui ki he ʻOtuá mo e falala kiate ia mo ʻene Folofolá, pea fakafou foki ʻi he poupou ʻa e kaungāfeohi Kalisitiane tokanga mo ʻofá. ʻOku fakaʻosi fiefia ʻaki ʻe Tony: “Kuó u sio ki he anga ʻo hono maluʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ʻa ʻeku fānaú. Ko e ngaahi akonaki faka-Tohitapú kuó ne haofaki ʻa ʻeku nofo malí. Pea ʻoku mohe fiemālie ange ʻa hoku ngaahi kaungāʻapí koeʻuhí ko e ʻikai ke u kei hoko ko ha fakamanamana kia kinautolú.”
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
‘ʻAki ʻa e mālohi meia Sihová, naʻá ku malava ai ke liʻaki ha tōʻonga ʻo hono maʻu ʻa e faitoʻo kona tapú ʻa ia naʻá ne puleʻi au ʻi he taʻu ʻe 15’
[Puha ʻi he peesi 9]
Ngāue ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú
Kuo tokoniʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu kehekehe ʻa e tokolahi naʻe maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú ke nau liʻaki ʻa e tōʻonga fakatupu vaivai ko ení. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻa eni:
“Tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto, ʻo tau fakakakato ʻetau maʻoniʻoni ʻi he ʻapasia ki he ʻOtua.” (2 Kolinito 6:19 [2 Kol. 7:1, PM]) Ko hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ʻoku fepaki ia mo e lao ʻa e ʻOtuá.
“Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe boto: bea koe ilo oe maonioni koe fakakaukau boto ia.” (Palovepi 9:10, PM) Ko e ʻapasia kia Sihova makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu kiate ia mo ʻene ngaahi foungá kuo tokoniʻi ai ʻa e tokolahi ke ʻatā mei he tākiekina ʻa e faitoʻo kona tapú.
“Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” (Palovepi 3:5, 6) Ko e ngaahi tōʻonga fakatupu maumaú ʻe lava ke taʻofi ia ʻaki ʻa e falala fakamātoato ki he ʻOtuá mo e falala kakato kiate ia.