LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 2/15 p. 23-27
  • ʻOua ʻe Tuku Taʻetataki ʻa e Loto ʻo Hoʻo Kiʻi Tamá!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻe Tuku Taʻetataki ʻa e Loto ʻo Hoʻo Kiʻi Tamá!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kamata Tōmuʻa
  • Aʻu ki he Loto ʻo ha Taʻu Hongofulu Tupu
  • Mei he Loto Fakatahaʻangá Foki
  • ʻE Lava ke Hoko ʻa e Akó ko ha Maluʻi
  • Ko ha Lāngilangi kia Kimoutolu pea kia Sihova
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Ko Hono Akoʻi ʻa e Fānaú mei he Kei Valevalé
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Tokoniʻi Hoʻo Taʻu Hongofulu Tupú ke Longomoʻui
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 2/15 p. 23-27

ʻOua ʻe Tuku Taʻetataki ʻa e Loto ʻo Hoʻo Kiʻi Tamá!

ʻI HE nima ʻo ha tokotaha tufunga ʻumea pōtoʻi, ko ha konga ʻumea taʻeʻaonga ʻe lava ke liliu ia ki ha nāunau ʻaonga. Ko e kau pōtoʻi tufunga tokosiʻi ʻoku nau ngaohi ha meʻa lahi ʻaupito mei ha meʻa mātuʻaki siʻisiʻi. ʻI he laui mileniume, kuo fakafalala ai ʻa e sōsaietí ki he tufunga ʻumeá ki he ngaahi ipu, peleti, kulo feimeʻatokoni, ngaahi siā faʻoʻanga meʻa, mo e ngaahi vaasi teuteu.

Ko e ngaahi mātuʻá foki ʻoku nau fai ha tokoni mahuʻinga taʻehanotatau ki he sōsaietí ʻaki hono fakafuo ʻa e anga mo e angaʻitangata ʻo ʻenau fānaú. ʻOku fakahoa ʻe he Tohitapú ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolú ki he ʻumeá, pea kuo vaheʻi ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi mātuʻá ʻa e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko hono fakafuo ʻa e “ʻumea” ʻo ʻenau fānaú. (Siope 33:6; Senesi 18:19) Hangē ko hono faʻu ha kiʻi konga ʻumea fakaʻofoʻofá, ko hono liliu ha kiʻi leka ke hoko ko ha tokotaha lahi falalaʻanga mo mafamafatataú ʻoku ʻikai ko ha ngāue faingofua ia. Ko ha liliu pehē ʻoku ʻikai ke hokonoa mai pē ia.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi mālohi ʻoku nau ngāue ki hono fakafuo ʻa e loto ʻo ʻetau fānaú. Ko e meʻa pangó, ko e niʻihi ʻo e ngaahi mālohi ko ení ʻoku fakatupu maumau. Ko ia, ʻi he ʻikai tuku ha loto ʻo ha kiʻi tama ki he hokonoa ʻa ha meʻá, ko ha mātuʻa poto te ne akoʻi hake ʻa e kiʻi tamá “ʻo tāu mo hono ʻalunga,” ʻi he tuipau “ʻo ka ne ka motuʻa ʻe ʻikai te ne hiki mei ai.”—Palovepi 22:6.

Lolotonga ʻa e ngāue lōloa mo mahuʻinga ʻo hono tauhi hake ha kiʻi tamá, ko e ongo mātuʻa Kalisitiane potó kuo pau ke na līʻoa ʻa e taimí ke taʻofi ʻa e ngaahi tākiekina kovi ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa e loto ʻo ʻena kiʻi tamá. Ko ʻena ʻofá ʻe ʻahiʻahiʻi feʻunga ia ʻi heʻena ʻoange anga-kātaki ki he kiʻi tamá ʻa e “fakahinohino, mo e fakatonutonu, ʻa ia ʻoku kau ki hono ʻohake ʻo ha Kalisitiané.” (Efeso 6:​4, The New English Bible) Ko e moʻoni, ko e ngāue ʻa e ongo mātuʻá, ʻe faingofua lahi ange kapau te na fai ha kamata kei siʻi.

Kamata Tōmuʻa

Ko e kau tufunga ʻumeá ʻoku nau saiʻia ke ngāueʻaki ʻa e ʻumea ko ia ʻoku molū feʻunga ke fakafuo ki ha fōtunga ka ʻoku mālohi feʻunga ke ne puke ʻa e fōtunga ko iá hili hono faʻú. Hili hono fakaleleiʻi ʻa e ʻumeá, ʻoku nau saiʻia ke ngāueʻaki ia ʻi loto ʻi he māhina ʻe ono. ʻI he founga tatau, ko e taimi lelei taha ki he ongo mātuʻá ke kamata fakafuo ai ʻa e loto ʻo ʻena kiʻi tamá ko e taimi ko ia ʻoku ongongofua taha ai mo fakafuongofuá.

ʻOku pehē ʻe he kau mataotao ʻi he fānaú ʻi he aʻu ki he taʻumotuʻa ko e māhina valú, kuo ʻosi ako ai ʻa e kiʻi tamá ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo ʻene lea fakafonuá, faʻu ha haʻi vāofi mo ʻene ongo mātuʻá, fakatupu ha ngaahi pōtoʻi fakaefakakaukau, pea kamata ke ne fakatotoloʻi ʻa e māmani takatakai ʻiate iá. Ko e taimi lelei ke kamata fakafuo ai ʻa hono lotó ko e taimi ʻokú ne kei siʻi aí. Ko ha ʻaonga moʻoni ē ʻe maʻu ʻe hoʻo kiʻi tamá kapau te ne hangē ko Tīmoté ʻo ne hoko ‘talu ʻene valevalé ʻo maheni mo e Tohitapú’!—2 Timote 3:15.a

Ko e fanga kiʻi pēpeé ʻoku fakanatula pē ʻenau faʻifaʻitaki ki heʻenau ongo mātuʻá. Tuku kehe ʻa e faʻifaʻitakiʻi ʻa e ngaahi ongó, kupuʻi leá, mo e ngaahi fakaʻilongá, ʻoku nau ako fekauʻaki mo e ʻofá, anga-leleí, mo e manavaʻofá ʻi heʻenau sio ki hono fakahāhā ʻe heʻenau ongo mātuʻá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení. Kapau ʻoku tau loto ke akoʻi ʻetau fānaú ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻa Sihová, ko e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá kuo pau ke ʻuluaki fakamoʻoniʻi ia ʻoku ʻi hotau lotó. Ko e houngaʻia pehē mei he lotó te ne ueʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke talanoa tuʻumaʻu ki heʻenau fānaú ʻo fekauʻaki mo Sihova pea fekauʻaki mo ʻene Folofolá. “Lea ki ai,” ko e ekinaki ia ʻa e Tohitapú, “ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalonome 6:​6, 7) Ko Falanisisikou mo Losa ʻokú na fakamatala ki he founga ʻo ʻena fai eni ki heʻena ongo kiʻi tamaiki ʻe toko uá.b

“Tuku kehe ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki fakaʻahó, ʻokú ma feinga ke lea tāutaha ki heʻema ongo tamaikí ko e siʻisiʻi tahá ko e miniti ʻe 15 ʻi he ʻaho taki taha. ʻI heʻema fakatokangaʻi ha palopalemá, ʻokú ma fakamoleki ai ha taimi lahi ange—pea ʻokú ma fehangahangai moʻoni mo e ngaahi palopalemá. Ko e fakatātaá, ko homa foha taʻu nimá naʻe haʻu ki muí ni mei he akó peá ne tala mai kia kimaua naʻe ʻikai te ne tui kia Sihova. ʻOku hā mahino, ko e taha ʻi heʻene kalasí naʻá ne fakakataʻaki ia peá ne pehē ʻoku ʻikai ha ʻOtua.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻa ko ení ʻoku fiemaʻu ke fakatupulekina ʻe he fānaú ʻa e tui ki honau Tokotaha-Fakatupú. Ko ha tui pehē ʻe lava ke langa ia ʻi heʻenau manako fakanatula ʻi he fakatupu ʻa e ʻOtuá. He saiʻia ē ko e fānaú ke ala ki ha monumanu, paki ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau ʻo e vaó, pe vaʻinga ʻi he ʻoneʻone he matātahí! ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ongo mātuʻá ke nau fai ha fakafehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e fakatupú pea mo e Tokotaha-Fakatupú. (Sāme 100:3; 104:​24, 25) Ko e ofo mo e tokaʻi ʻoku nau fakatupulekina ki he fakatupu ʻa Sihová ʻe lava ke tuʻuloa ia ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. (Sāme 111:​2, 10) Fakataha mo e mahino ko iá, ʻe lava ke fakatupulekina ʻe he kiʻi tamá ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá pea mo ha manavahē ki hono taʻefakahōifuaʻi iá. ʻE ueʻi ia ʻe he meʻá ni ‘ke tafoki mei he koví.’​—Palovepi 16:​6, PM.

Neongo ko e tokolahi taha ʻo e fānau īkí ʻoku nau fieʻilo pea vave ke ako, ʻe ʻikai nai he hokongofua mai pē ʻa e talangofuá. (Sāme 51:5) ʻOku nau kīvoi nai he taimi ʻe niʻihi ke tuʻu pē honau lotó pe ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau loto ki aí. ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ʻa e tuʻumaʻu, anga-kātaki, mo e akonaki ke taʻofiʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ko ení mei heʻene hoko ʻo tuʻu fefeká. (Efeso 6:4) Ko e meʻa eni ne hokosia ʻe Filisi mo Paula, ʻa ia naʻá na lavameʻa ʻi hono ʻohake ʻa e fānau ʻe toko nima.

ʻOku manatu ʻa Filisi: “Neongo ko e angaʻitangata ʻo e kiʻi tama taki taha naʻe makehe, ko e tokotaha taki taha ʻo kinautolú naʻe loto ia ke tuʻu pē hono lotó. Naʻe faingataʻa, neongo ia naʻe faifai pē ʻo nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ‘ʻikaí.’” Ko Paula, ʻa hono husepānití, naʻá ne pehē: “ʻOkú ma faʻa ʻoange kia kinautolu ʻa e ʻuhinga ki heʻema ngaahi filí ʻo kapau naʻa nau lahi feʻunga ke mahinoʻi. Neongo naʻá ma feinga maʻu pē ke hoko ʻo anga-lelei, naʻá ma akoʻi kinautolu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa homa mafai kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.”

Lolotonga ko e ngaahi taʻu ki muʻa ʻo e kiʻi tamá ʻe ʻomai nai ai kiate ia ʻa e ngaahi palopalema, ko e ngaahi mātuʻa tokolahi tahá ʻoku nau ʻiloʻi ko e pole lahi tahá ʻoku hoko mai ia lolotonga ʻa e ngaahi taʻu hongofulu tupú ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai ʻa e loto taʻematuʻotuʻá mo e ngaahi ʻahiʻahi foʻou lahi.

Aʻu ki he Loto ʻo ha Taʻu Hongofulu Tupu

Kuo pau ke fai ʻe he tufunga ʻumeá ʻa ʻene ngāué ki muʻa ke mōmoa ʻa e ʻumeá. Ke ʻoange kiate ia ha taimi lahi ange, te ne tānaki nai ki ai ʻa e vai ke tauhi ʻa e ʻumeá ke hauhau mo oʻingofua. ʻI he founga tatau, kuo pau ki he ongo mātuʻá ke na ngāue mālohi ke taʻofi ʻa e loto ʻo ʻena taʻu hongofulu tupú mei he hoko ʻo taʻeʻunuá. Ko e moʻoni, ko ʻena meʻangāue tefitó ko e Tohitapú, ʻa ia ʻe lava ai ke na ‘fakaʻilo hala, fakatonutonu, pea sāuni ai ʻena tamá, ki he ngāue lelei fulipe.’—2 Timote 3:​15-17.

Kae kehe, ko ha taʻu hongofulu tupu, ʻe ʻikai nai te ne tali lelei ʻa e fakahinohino fakaemātuʻá ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi heʻene kei siʻi angé. ʻE kamata nai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ke tokanga lahi ange ki honau ngaahi toʻumeʻá, ko ia ai, ko e fetuʻutaki hangatonu mo ake mei honau lotó mo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻe vaivai nai ia. Ko ha taimi ia ki he kātaki mo e pōtoʻi lahi ange, ʻi he hū atu ʻa e ngaahi ngafa ʻo e mātuʻá mo e fānaú ki ha tuʻunga foʻou. Kuo pau ke feʻunuʻaki ʻa e taʻu hongofulu tupú ki he ngaahi liliu fakaesinó mo fakaeongó. Kuo pau ke ne kamata fai ʻa e ngaahi fili pea fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa ia ʻe lava ke kaunga ki he toenga ʻo ʻene moʻuí. (2 Timote 2:​22) ʻI he kotoa ʻo e vahaʻa taimi faingataʻa ko ení, kuo pau ke ne feangainga ai mo ha mālohi ʻa ia ʻe lava ke ʻi ai hono ola fakatupu maumau ki hono lotó—ko e tenge ʻa e toʻumeʻá.

Ko e tenge ko iá ʻoku tātātaha ʻene hoko mai ʻi ha meʻa pē ʻe taha ʻoku ala ʻiloʻingofua. ʻI hono kehé, ʻoku faʻa fakahaaʻi ia ʻi ha hokohoko ʻo e ngaahi fakamatala pe ngaahi taimi fakatupunga vaivai. Ko e ngaahi meʻá ni ʻokú ne ʻohofi ʻa e meʻa ko ha vaivaiʻanga ia ki he tokolahi—ko ha manavahē lahi ki hono talitekeʻi ʻe he toʻutupu kehé. ʻI he fāinga mo e ʻiloʻi-kita mo e loto ke hoko ʻo tali leleí, ʻe kamata nai ai ha toʻutupu ke ne tali “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani” ʻa ē ʻoku poupouʻi ʻe he toʻutupu kehé.—1 Sione 2:​15-17; Loma 12:2.

Ke ʻai ke kovi ange ʻa e ngaahi meʻá, ko e ngaahi holi fakanatula ʻa e loto taʻehaohaoá ʻe ʻai nai ai ke mālohi ʻa e ngaahi lea ʻa hono ngaahi toʻumeʻá. Ko e ngaahi ekinaki hangē ko e “Fiefia” pea “Fai ʻa e meʻa pē ʻokú ke loto ki aí” ʻe ongo mātuʻaki fakamānako nai ia. ʻOku manatu ʻa Malia ki he meʻa naʻá ne hokosiá: “Naʻá ku fanongo ki he kaungā taʻu hongofulu tupu ʻa ia naʻa nau tui ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e toʻutupú ke nau fiefia ki he kakato tahá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻá. Koeʻuhi naʻá ku loto ke fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe hoku ngaahi kaumeʻa ʻi he akó, naʻá ku meimei tō ai ki he faingataʻa lahi.” ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, ʻokú ke loto ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tama taʻu hongofulu tupú ke ne ikuʻi ʻa e tenge peheé, ka ʻe lava fēfē ke ke fai iá?

ʻI hoʻo ngaahi leá mo e ngāué, fakapapauʻi mo toe fakapapauʻi ange kiate ia ʻokú ke tokanga ange. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻá, pea feinga ke mahinoʻi ʻa ʻene ngaahi palopalemá, ʻa ia ʻoku faingataʻa lahi ange nai ia ʻi he ngaahi palopalema naʻá ke fehangahangai mo ia ʻi he akó. Tautefito ʻi he taimi ko ení, ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo kiʻi tamá ke ne vakai atu kiate koe ko ha taha ʻa ia ʻe lava ke ne falala ki ai. (Palovepi 20:5) ʻI heʻene ngaahi tōʻongá pe angá, te ke fakatokangaʻi nai ai ʻa ʻene faingataʻaʻiá pe puputuʻú. Fai ha tali ki heʻene fiemaʻu ʻoku ʻikai te ne taʻeleaʻakí, pea ‘fakafiemalie hono lotó.’​—Kolose 2:2.

Ko e moʻoni, ʻoku mahuʻinga ke ngāueʻi ʻa e tuʻumaʻu ki he meʻa ʻoku totonú. Kuo ʻilo ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi ʻoku nau fehangahangai ʻi he taimi ki he taimi mo ha fepaki mo ʻenau fānaú, ka heʻikai lava ke nau ʻunua ʻi he taimi ʻoku makatuʻunga lelei ai ʻenau filí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fakapapauʻi ʻokú ke mahinoʻi lelei ʻa e tuʻungá ki muʻa ke fili pe ʻe ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻofá pea mo e founga ke fai ai iá kapau ʻoku fiemaʻu.​—Palovepi 18:13.

Mei he Loto Fakatahaʻangá Foki

Ko ha ipu ʻumea ʻe hā ngali kuo ʻosi nai, ka ʻo kapau kuo teʻeki ke taʻo ia ʻi he afí, ʻe maumauʻingofua nai ia ʻe he ngaahi huhuʻa tofu pē ko ia ʻoku taumuʻa ke ʻutu aí. ʻOku fakahoa ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá ki ha founga ngaohi ʻi he afí, koeʻuhi he ʻoku fakahaaʻi ai pe ko e kakai fēfē moʻoni kitautolu. Ko e moʻoni, ʻoku lea ʻa e Tohitapú tautefito fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻetau tuí, ka ʻi ha founga fakalūkufua, ʻoku toe ʻaonga ʻa e poiní ki he ngaahi ʻahiʻahi kehé. (Semisi 1:​2-4) ʻOku fakaʻohovalé, he ko e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻoku fehangahangai mo e toʻutupú ʻoku hoko mai ia mei he loto fakatahaʻangá.

Neongo ʻoku hā ngali moʻui lelei fakalaumālie ʻa hoʻo kiʻi tama taʻu hongofulu tupú, ʻi lotó ʻokú ne fāinga nai mo ha loto māvahevahe. (1 Tuʻi 18:21) Hangē ko ení, ko Mēkeni naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau fakamāmani naʻe tupu mei he toʻutupu kehe naʻa nau haʻu ki he Fale Fakatahaʻangá:

“Naʻá ku hoko ʻo tākiekina ʻe ha kulupu ʻo e toʻutupu ʻa ia naʻa nau vakai ki he lotu faka-Kalisitiané ʻoku fakapipiko pea ko ha taʻofiʻanga ia ki hono maʻu ʻa e fiefiá. Naʻa nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa hangē ko ení: ‘Ko e tuai pē ʻeku taʻu 18, ko ʻeku mavahe ia mei he moʻoní,’ pe ‘ʻOku ʻikai te u kei faʻa tatali ke mavahe.’ Naʻa nau fakaʻehiʻehi mei he toʻutupu naʻa nau leaʻaki ha meʻa naʻe kehé, ʻo ui kinautolu ko e kau māʻoniʻoni.”

ʻOku fiemaʻu ʻa e toko taha pē pe toko ua ʻokú na maʻu ha fakakaukau kovi ke na ueʻi ʻa e toengá. Ko e faʻahinga tāutaha ʻi ha kulupu ʻoku nau faʻa fai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he tokolahí. Ko e fakavalevalé mo e fakangalingali toʻá ʻokú ne tukunoaʻi nai ʻa e potó mo e anga-tāú. ʻI he ngaahi fonua lahi, kuo ʻi ai ʻa e ngaahi keisi fakamamahi ʻo e toʻutupu Kalisitiane ʻoku nau tō ki he faingataʻá koeʻuhi naʻa nau muimui ki he tokolahí.

Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻe he kau taʻu hongofulu tupú ha lahi pau ʻo ha feohi fakafiefia. ʻE lava fēfē ke ke tokonaki ia ʻi ho tuʻunga ko ha mātuʻa? Fai ha fakakaukau fakamātoato ki heʻenau fakafiefiá, pea palani ha ngaahi ngāue fakamānako mo e fāmilí pe mo ha tuifio ʻo e toʻutupú mo e kakai lalahí. ʻAi ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo hoʻo kiʻi tamá. Fakaafeʻi kinautolu ki ha houa kai, pe fakamoleki ha efiafi mo kinautolu. (Loma 12:13) Fakalototoʻaʻi hoʻo kiʻi tamá ke tuli ki ha ngāue ʻoku leleí, hangē ko e ako ke tā ha meʻalea fakamūsika pe ko hono ako ha lea ʻe taha pe ko ha ngāue fakameaʻa. Ki ha tuʻunga lahi, te ne malava nai ke fai eni ʻi he ʻātakai malu ʻo e ʻapí.

ʻE Lava ke Hoko ʻa e Akó ko ha Maluʻi

Ko e ako ʻa ha taʻu hongofulu tupú ʻe lava ke toe tokoni ia kiate ia ke tauhi ai ʻa e fakafiefiá ʻi hono tuʻungá. Ko Loli, ko ha pule ia feʻunga mo e taʻu ʻe 20 ʻi ha fuʻu ʻapiako lahi, ʻokú ne pehē: “Kuó u sio ki he Kau Fakamoʻoni toʻutupu tokolahi ʻi heʻenau akó. Ko e tokolahi naʻe taau ke fakahīkihikiʻi ʻi honau ʻulungāngá, ka ko e niʻihi naʻe ʻikai lava ke fakafaikehekeheʻi kinautolu mei he tamaiki ako kehé. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí naʻe tuʻumaʻu pē ia ʻi he faʻahinga ʻa ia naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi heʻenau akó. Te u faleʻi mālohi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau mahuʻingaʻia vēkeveke ʻi he fakalakalaka fakaeako ʻa ʻenau fānaú, ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻenau kau faiakó, pea ke fakatuipauʻi ki heʻenau fānaú ʻoku mahuʻinga ha līpooti lelei. ʻE tuʻu-ki-muʻa ʻa e niʻihi, ka ʻe lava kotoa ke aʻusia ha ngaahi lēvolo fakafiemālie pea maʻu ʻa e tokaʻi ʻa ʻenau kau faiakó.”

Ko e ako peheé ʻe lava ke toe tokoniʻi ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ke nau fakalakalaka fakalaumālie. ʻE lava ke akoʻi ai kinautolu ki he ngaahi tōʻonga ako lelei, akonakiʻi fakaʻatamai, mo ha ongoʻi ʻo e fatongiá. Ko ʻenau malava ke lautohi lelei pea ke puke ʻa e ngaahi fakakaukaú ʻoku ʻikai ha veiveiua te ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau hoko ai ko e kau ako mo e kau faiako lelei ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Nehemaia 8:8) Ko e ngaahi fiemaʻu ʻi heʻenau ngāue fakaakó mo ʻenau ngaahi ako fakalaumālié ʻe lava ke tokoni ia ke ʻai ʻa e fakafiefiá ki hono tuʻunga totonú.

Ko ha Lāngilangi kia Kimoutolu pea kia Sihova

ʻI Kalisi ʻo e kuonga muʻá naʻe ʻi he ngaahi vaasi lahi ʻa e fakamoʻoni fakatouʻosi ʻa e tokotaha tufunga ʻumeá mo e tokotaha naʻá ne teuteuʻí. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku faʻa ʻi ai ʻa e toko ua ʻi he fāmilí ʻokú na kau ʻi hono fakafuo ʻa e fānaú. ʻOku kau fakatouʻosi ʻa e tamaí mo e faʻeé ʻi hono fakafuo ʻa e loto ʻo e kiʻi tamá, pea ʻi he tuʻunga fakaefakatātaá ʻoku ʻomai ʻe hoʻomo kiʻi tamá ʻa e ongo “fakamoʻoní” fakatouʻosi. ʻI he hangē ko ha tufunga ʻumea, mo ha/pe tokotaha teuteuʻi lavameʻá, ʻe lava ke mo ongoʻi laukau ʻi hoʻomo ngāue ʻi hono fakafuo ha tokotaha kei siʻi ʻaki ʻa e mahuʻinga mo e fakaʻofoʻofá.​—Palovepi 23:​24, 25.

Ko e lavameʻa ʻo e feinga maʻongoʻonga ko ení ʻe fakatuʻunga lahi ia ʻi he lahi ʻo hoʻo fakafuo ʻa e loto ʻo hoʻo kiʻi tamá. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻamanaki, te ke malava ke pehē: “ʻOku ʻi hono loto ʻa e lao ʻo hono ʻOtua: ʻoku ʻikai haʻane laka ʻe hekea.” (Sāme 37:31) Ko e tuʻunga ʻo e loto ʻo ha kiʻi tama ʻoku fuʻu mahuʻinga ia ke tuku ki he tuʻunga hokonoá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku lau ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e Tohitapú ki heʻenau pēpē toki fāʻeleʻí. Ko e leʻo nongá pea mo e meʻa fakafiefia ko eni ʻoku hokosiá ʻe ueʻi ai ʻa e houngaʻia ki he lautohí lolotonga ʻa e toenga ʻo e moʻui ʻa e kiʻi tamá.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share