Talanoa ki he Moʻuí
Fuofua Kumi ʻa e Puleʻangá—Ko ha Moʻui Malu mo Fiefia
FAKAMATALA FAI ʻE JETHA SUNAL
Hili ʻa e kai pongipongí naʻa mau fanongo ai ki he fanongonongo ʻi he letioó: “Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku taʻefakalao, pea ko ʻenau ngāué kuo tapui.”
KO E 1950 ia, pea ko e kau finemui ʻe toko fā ko kimautolú ʻi homau taʻu 20 tupú naʻa mau ngāue ko e kau misinale ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Lepupilika Tominiká. Naʻa mau tūʻuta ki ai ʻi he taʻu ki muʻá.
Ko e ngāue fakamisinalé naʻe ʻikai ko ʻeku taumuʻa maʻu pē ia ʻi he moʻuí. Ko e moʻoni, naʻá ku ʻalu ki he lotú ʻi heʻeku kei siʻí. Neongo ia, ko ʻeku tamaí, naʻe tuku ʻene maʻu lotú lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní. ʻI he ʻaho ʻo hoku hilifaki-nima ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻEpikopoó ʻi he 1933, naʻe lau ai ʻe he pīsopé ʻa e foʻi veesi pē ʻe taha mei he Tohitapú, pea kamata leva ke ne talanoa ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻe mātuʻaki loto-mamahi ai ʻa e fineʻeikí ʻo ʻikai ʻaupito te ne toe maʻu lotu.
Liliu ʻEmau Founga Moʻuí
Naʻe fanauʻi ʻe heʻemau ongo mātuʻá ko William Karl mo Mary Adams ʻa e fānau ʻe toko nima. Ko e tamaiki tangatá ko Don, Joel, mo Karl. Ko hoku tokoua ko Joy, naʻe siʻisiʻi taha ʻi he fānaú, pea ko au naʻe lahi tahá. Naʻá ku taʻu 13 nai ʻi he tuku ʻa e akó he ʻaho ʻe taha, naʻá ku sio ai ki he fineʻeikí ʻokú ne lau ha kiʻi tohi naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko hono kaveingá eni The Kingdom, the Hope of the World. “Ko e moʻoní eni,” ko ʻene lea mai ia kia aú.
Naʻe talanoa ʻa e fineʻeikí kia kimautolu kotoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne ako mei he Tohitapú. ʻI he leá mo e faʻifaʻitakiʻangá, naʻá ne ʻai ke maongo kia kimautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e akonaki ʻa Sīsuú: ‘Mou fuofua kumi ae buleagá, mo ene maonioní.’—Mātiu 6:33, PM.
Naʻe ʻikai te u loto maʻu pē ke fanongo. Naʻá ku pehē ange ʻi he taimi ʻe taha, “Fineʻeiki, tuku ā e malanga mai kia aú, he ka ʻikai ʻe ʻikai te u toe holo ʻa e ʻū ipú.” Ka naʻá ne kīvoi fakapotopoto ʻi he talanoa mai kia kimautolú. Naʻá ne ʻave maʻu pē ʻa e kotoa ʻo kimautolu fānaú ki he ngaahi ako Tohitapu naʻe fai ʻi he fale ʻo Clara Ryan, ʻa ia naʻe nofo mamaʻo siʻi pē mei homau ʻapí ʻi Elmhurst, Illinois, U.S.A.
Naʻe toe fai ʻe Clara ha ngaahi kalasi tā piano. ʻI he fakahoko ʻe heʻene kau akó ha fakaʻaliʻali fakataʻú, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faingamālié ke talanoa ai fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Koeʻuhi naʻá ku mahuʻingaʻia ʻi he mūsiká, ʻou ako ʻa e tā vālingí talu mei heʻeku taʻu fitú, naʻá ku fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Clara.
Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ʻe kimautolu fānaú ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, fakataha mo e fineʻeikí ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo Chicago. Ko ha fononga lōloa ia ʻi he pasí mo e kā-lēlué, ka ko e konga ia ʻo homau akoʻi tōmuʻa ki he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e fuofua kumi ʻa e Puleʻangá. ʻI he 1938, ko e taʻu ia ʻe tolu hili ʻa e papitaiso ʻa e fineʻeikí, naʻá ku ʻalu ai mo ia ki ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Chicago. Ko e taha eni ʻo e ngaahi kolo ʻe 50 ʻa ia naʻe fakafehokotaki fakataha ʻe he tele-letioó ki he meʻa naʻe hokó. Ko e meʻa naʻá ku fanongo aí naʻe aʻu ia ki hoku lotó.
Neongo ia, ko ʻeku saiʻia he mūsiká naʻe toe mātuʻaki fakamānako ia kia au. Naʻá ku maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he akoʻanga māʻolungá ʻi he 1938, pea naʻe fokotuʻutuʻu ʻa ʻeku tangataʻeikí ke u ako ʻi he Akoʻanga ʻAmelika ki he Mūsiká ʻi Chicago. Ko ia, lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua hoko maí, naʻá ku ako mūsika ai, ʻou tā ʻi he ongo tā meʻalea ʻe ua, pea fakakaukau fekauʻaki mo ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he malaʻe ko iá.
Ko ʻeku faiako tā vālingí, ko Herbert Butler, naʻá ne mavahe mei ʻIulope ke nofo ʻi he ʻIunaite Seteté. Ko ia, naʻá ku ʻoange kiate ia ʻa e kiʻi tohi Refugees,a ʻi he fakakaukau te ne lau nai ia. Naʻá ne lau ia, pea ʻi he hili ʻeku kalasi ʻi he uike hono hokó, naʻá ne pehē mai: “Jetha, ʻoku lelei hoʻo taá, pea kapau te ke hokohoko atu hoʻo ngaahi akó, ʻe lava ke ke maʻu ha ngāue ʻi ha tā meʻalea fakaletiō pe ʻi hono akoʻi ʻa e mūsiká. Ka,” naʻá ne tānaki mai ʻi heʻene ala ki he kiʻi tohi naʻá ku ʻoange kiate iá, “ʻoku ou tui ʻoku ʻi he meʻá ni ho lotó. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻai ai eni ko hoʻo ngāue ia ʻi he moʻuí?”
Naʻá ku fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻI he ʻikai hokohoko atu ʻi he ʻapiakó, naʻá ku tali ʻa e fakaafe ʻa e fineʻeikí ke ma ʻalu ki he fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Detroit, Michigan, ʻi Siulai 1940. Naʻa mau nofo ai ʻi he ngaahi tēniti ʻi he kolo taulaní. Ko e moʻoni, naʻá ku ʻalu mo ʻeku vālingí, pea naʻá ku tā ʻi he kau tā meʻalea ʻa e fakataha-lahí. Ka ʻi he kolo taulaní, naʻá ku fetaulaki ai mo e kau tāimuʻa tokolahi (kau ʻevangeliō taimi-kakato). Naʻa nau mātuʻaki fiefia hono kotoa. Naʻá ku fili ai ke papitaiso pea ke fakahū ha tohi kole ki he ngāue tāimuʻá. Naʻá ku lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
Naʻá ku kamata tāimuʻa ʻi hoku kolo tupuʻangá. Ki mui ai, naʻá ku ngāue ʻi Chicago. ʻI he 1943, naʻá ku hiki ki Kentucky. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, ki muʻa pē ʻi he fakataha-lahi fakavahé, naʻá ku maʻu ai ha fakaafe ke kau ki he kalasi hono ua ʻa e Akoʻanga Kiliatí, ʻa ia te u maʻu ai ha ako ki he ngāue fakamisinalé. Ko e kalasí ʻe kamata ia ʻi Sepitema 1943.
Lolotonga ʻa e fakataha-lahi ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻá ku nofo ai mo ha tokotaha Fakamoʻoni ʻa ia naʻá ne ʻomai kiate au ha meʻa pē naʻá ku fiemaʻu mei he tautauʻanga vala ʻa ʻene taʻahiné. Naʻe hū ʻene taʻahiné ki he sōtiá, pea naʻá ne tala ange ki heʻene faʻeé ke foaki kotoa ʻa ʻene ngaahi meʻá. Kiate au, ko e ngaahi tokonaki ko ení ko hano fakahoko ia ʻo e talaʻofa ʻa Sīsū: “Ka mou fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni; bea e fakalahi aki ae gaahi mea ni kotoabe kiate kimoutolu.” (Mātiu 6:33, PM) Ko e māhina ʻe nima ʻi Kiliatí naʻe vave ʻaupito, pea ʻi he maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Sanuali 31, 1944, naʻá ku fakatuʻotuʻa vēkeveke ai ke kau ki he ngāue fakamisinalé.
Ko Kinautolu Foki Naʻa Nau Fili ʻa e Ngāue Taimi-Kakató
Naʻe hū ʻa e fineʻeikí ki he ngāue tāimuʻá ʻi he 1942. ʻI he taimi ko iá, naʻe kei ako pē ʻa hoku fanga tuongaʻane ʻe toko tolú mo hoku tokouá. Naʻe faʻa fakafetaulakiʻi kinautolu ʻe he fineʻeikí he tuku ʻa e akó ʻo ʻave ʻi he malaʻe fakafaifekaú. Naʻá ne toe akoʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻi ʻapí. Naʻá ne faʻa toutou ʻā fuoloa ʻi hono fai ʻa e haeané mo e ngāue kehe naʻe fiemaʻú koeʻuhi ke ne lava ʻo ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻa e ʻahó.
ʻI Sanuali 1943, lolotonga ʻeku tāimuʻa ʻi Kentucky, naʻe toe kamata ke tāimuʻa ʻa hoku tuongaʻane ko Don. Naʻe fakalotomamahiʻi ʻe he meʻá ni ʻa e tangataʻeikí, ʻa ia naʻá ne ʻamanaki ko e kotoa ʻo ʻene fānaú te nau maʻu ha ako ʻi he kolisí, hangē ko ia naʻá ne maʻu mo e fineʻeikí. Hili ʻa e tāimuʻa ʻi he meimei taʻu ʻe uá, naʻe fakaafeʻi ai ʻa Don ke hokohoko atu ʻene ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko e konga ʻo e kau ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke.
Naʻe kamata tāimuʻa ʻa Joel ʻi Sune 1943 lolotonga ʻene nofo ʻi ʻapí. Lolotonga ʻa e taimi ko iá naʻá ne feinga ai ʻo ʻikai lava ke fakatuipauʻi ʻa e tangataʻeikí ke ne maʻu ha fakataha-lahi. Kae kehe, hili ʻa e feinga ʻo ʻikai lavameʻa ʻa Joel ke kamata ha ako Tohitapu ʻi he feituʻú, naʻe loto ai ʻa e tangataʻeikí ke tuku ke ne fai ha ako mo ia ʻi he tohi “The Truth Shall Make You Free.” Naʻe faingofua ʻa ʻene tali ʻa e ngaahi fehuʻí, ka naʻá ne vilitaki kia Joel ke ʻoange ha fakamoʻoni Fakatohitapu ʻo e meʻa naʻe leaʻaki ʻi he tohí. Naʻe tokoniʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa Joel ke ʻai ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapú ko ʻene meʻa.
Naʻe ʻamanaki ʻa Joel ko e Poate Fili Ngāué ʻa ia naʻá ne ʻoange kia Don ha fakaʻatā ke hoko ko ha faifekaú te ne fai ʻa e meʻa tatau kiate ia. Ka ʻi he taimi naʻe sio ai ʻa e Poaté ki he hā kei siʻi ʻa Joel, naʻa nau fakafisi ke fakakalasi ia ko ha faifekau pea ʻoange ha fakatokanga kiate ia ke līpooti ki he ngāue fakakautaú. ʻI heʻene fakafisi ke fai ki he tohi fekaú, naʻe ʻoatu ai ha fakamafaiʻi ke puke ia. Hili hono maʻu ia ʻe he FBI, naʻá ne fakamoleki ai ʻa e ʻaho ʻe tolu ʻi he pilīsone he Vahefonua Cook.
Naʻe ngāueʻaki ʻe he tangataʻeikí homau ʻapí ke totongi maluʻi mai ʻaki ia ki tuʻa. Hili iá, naʻá ne fai ʻa e meʻa tatau ki he kau talavou Fakamoʻoni kehe naʻa nau fehangahangai mo e tuʻunga tataú. Ko e ʻikai fakamaau totonu ʻi he meʻá naʻe fakaʻitaʻi ai ʻeku tamaí, pea naʻá ne ʻalu mo Joel ki Uāsingatoni, D.C., ke sio pe ʻe lava ke fai ha tohi tangi. Naʻe iku pē, ʻo maʻu ʻe Joel hono fakakalasi ko ha faifekau, pea naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻa e keisí. Naʻe tohi mai ʻeku tamaí kiate au ʻi hoku vāhenga-ngāue fakamisinalé, “ʻOku ou tui kuo pau ke tau tuku ʻa e ikuna ko ení kia Sihova!” ʻI he aʻu ki he konga ki mui ʻo ʻAokosi 1946, naʻe toe fakaafeʻi ai mo Joel ke ngāue ko ha mēmipa ʻo e kau ngāue ʻo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi Brooklyn.
Naʻe tāimuʻa ʻa Karl lolotonga ʻa ʻene ngaahi mālōlō mei he akó ʻi he taimi lahi ki muʻa ke ne ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1947 pea kamata ʻa e ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú. Naʻe hōloa he taimi ko iá ʻa e moʻui ʻa e tangataʻeikí, ko ia naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Karl ʻi heʻene pisinisí ʻi ha taimi, ki muʻa ke mavahe ʻo kamata ʻi ha feituʻu kehe ʻene ngāue tāimuʻá. ʻI he konga ki mui ʻo e 1947, naʻe kamata ngāue ai ʻa Karl ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pētelí fakataha mo Don pea mo Joel ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi Brooklyn.
ʻI he ʻosi ʻa Joy mei he akoʻanga māʻolungá, naʻá ne kamata tāimuʻa. ʻI he 1951 leva, naʻá ne kau fakataha ai mo hono fanga tuongaʻané ʻi Pēteli. Naʻá ne ngāue ʻi hono tauhi ʻa e falé pea pehē ki he Potungāue Tukuhaú. ʻI he 1955 naʻá ne mali ai mo Roger Morgan, ko ha mēmipa ia ʻe taha ʻo e fāmili Pētelí. ʻI he taʻu nai ʻe fitu ki mui ai, ʻi heʻena fili ke faʻu hona fāmili pē ʻo kinaua, naʻá na mavahe ai mei Pēteli. Naʻe faai mai pē, ʻo na tauhi hake ai ʻa e fānau ʻe toko ua, ʻa ia ʻokú na toe tauhi mo kinaua kia Sihova.
ʻI he taimi naʻe ʻi he ngāue taimi-kakató ai ʻa e kotoa ʻo e fānaú, naʻe ʻoange ai ʻe he fineʻeikí ʻa e fakalototoʻa naʻe fiemaʻú, ʻo toe hoko ai mo e tangataʻeikí ʻo fakatapui mo ʻene moʻuí kia Sihova pea papitaiso ʻi he 1952. ʻI he taʻu ʻe 15, ʻo aʻu ki heʻene maté, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mātuʻaki ʻaonga ʻi hono kumi ʻa e ngaahi founga ke vahevahe atu ai ʻa e moʻoni ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé, neongo naʻe ʻomai ʻe he mahamahakí ha ngaahi fakangatangata.
Hili ha mālōlō nounou koeʻuhi ko e mahamahaki ʻa e tangataʻeikí, naʻe hokohoko atu ʻa e fineʻeikí ʻi he tāimuʻá ʻo aʻu ki heʻene maté. Naʻe ʻikai ʻaupito ʻi ai haʻane kā; pea naʻe ʻikai te ne heka pasikala. Ko ha tokotaha pukupuku ia, naʻá ne lue lalo ki he feituʻu kotoa pē, ʻo faʻa mamaʻo ki he feituʻu ʻutá, ke fai ʻa e ngaahi ako Tohitapú.
Ki he Malaʻe Fakamisinalé
Hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Kiliatí, naʻe tāimuʻa ha kulupu ʻo kimautolu ʻi he tokelau ʻo e Kolo Niu ʻIoké ʻi ha taʻu ʻe taha kae ʻoua ke mau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi pepa folau naʻe fiemaʻú. Fakaʻosí, ʻi he 1945 naʻa mau mavahe ai ki homau vāhenga-ngāué, ko Kiupa, ʻa ia naʻa mau feʻunuʻaki māmālie ai ki ha founga foʻou ʻo e moʻuí. Ko e tali ki heʻemau malangá naʻe lelei, pea ko kimautolu kotoa naʻe vave ʻemau fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu lahi. Naʻa mau ngāue ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe toe vaheʻi leva ai kimautolu ki he Lepupilika Tominiká. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fetaulaki ai mo ha fefine ʻa ia naʻá ne fakaʻaiʻai au ke u sio ki haʻane kasitomā, ko ha fefine Falanisē ko hono hingoá ko Suzanne Enfroy, ʻa ia naʻá ne fiemaʻu ʻa e tokoni ke ne mahinoʻi ʻa e Tohitapú.
Ko Suzanne ko ha Siu ia, pea ʻi he taimi naʻe hū ai ʻa Hitilā ʻo ikunaʻi ʻa Falaniseé, naʻe fetukutuku ia ʻe hono husepānití pea mo ʻena fānau ʻe toko uá ki ha fonua ʻe taha. Naʻe vahevahe vave atu ʻe Suzanne ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akó. Naʻá ne ʻuluaki lea ki he fefine naʻá ne kole mai kia au ke u ʻaʻahi kiate iá, pea kia Blanche, ko hano kaumeʻa mei Falanisē. Naʻá na fakatou fakalakalaka ʻo aʻu ki he papitaiso.
“Ko e hā ʻe lava ke u fai ke tokoniʻi ʻa ʻeku fānaú?” ko e ʻeke mai ia ʻe Suzanne kia aú. Ko hono fohá naʻe ako fakafaitoʻo, pea ko ʻene taʻahiné naʻe ako faiva fakahulohula, ʻo ʻamanaki ke ne tauʻolunga ʻi he Holo Mūsika Fakaletiō Fakakoló ʻi Niu ʻIoke. Naʻe ʻave ʻe Suzanne ʻa e ongo tukuhau Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! kia kinaua. Ko hono olá, ko e foha ʻo Suzanne, ko hono uaifí, mo e tokoua māhanga ʻo hono uaifí naʻa nau hoko kotoa ko e Kau Fakamoʻoni. Ko e husepāniti ʻo Suzanne, ko Louis, naʻe hohaʻa ia fekauʻaki mo e mahuʻingaʻia ʻa hono uaifí ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi naʻe tapui he taimi ko ení ʻe he puleʻanga ʻo e Lepupilika Tominiká ʻemau ngāué. Ka ʻi he hili ʻa e hiki ʻa e fāmilí kotoa ki he ʻIunaite Seteté, naʻe faifai pē ʻo ne hoko mo ia foki ko ha Fakamoʻoni.
ʻI he Malumalu ʻo e Tapuí kae Kei Ngāue Pē
Neongo naʻe tapui ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Lepupilika Tominiká ʻo ʻikai fuoloa mei homau vaheʻi ki ai ʻi he 1949, ko ʻemau fakapapaú ke talangofua ki he ʻOtuá ko e Pulé ia kae ʻikai ko e tangatá. (Ngāue 5:29) Naʻa mau hokohoko atu ke fuofua kumi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo iá, ʻo hangē ko ia naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ke fai ʻe hono kau muimuí . (Mātiu 24:14) Kae kehe, naʻa mau ako, ke hoko ʻo “fakapotopoto ʻo hangē ko ha ngata, pea vale ʻi he kovi ʻo hangē ko ha lupe” ʻi heʻemau fakahoko ʻemau ngāue fakamalangá. (Mātiu 10:16) Ko e fakatātaá, ko ʻeku vālingí, naʻe hoko moʻoni ia ko ha tokoni lahi. Naʻá ku ʻalu mo ia ʻi heʻeku fai ʻa e ngaahi ako Tohitapú. Naʻe ʻikai hoko ʻeku kau akó ko e kau tā vālingi, ka naʻe hoko ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ko e kau sevāniti ʻa Sihova!
Hili hono fokotuʻu ʻa e tapuí, ko kimautolu ʻa e tamaiki fefine ʻe toko faá—ʻa Mary Aniol, Sophia Soviak, mo Edith Morgan, pea mo au—naʻa mau hiki mei he ʻapi misinale ʻi San Francisco de Macorís ki he ʻapi misinale naʻe tuʻu ʻi he vaʻá ʻi Santo Domingo, ko e kolomuʻá. Ka ʻi he māhina taki taha, naʻá ku fai ai ha fononga ki homau muʻaki vāhenga-ngāué ke akoʻi ai ha lēsoni mūsika. Naʻe ʻai ai ke u malava ʻo ʻave ʻi heʻeku faʻoʻanga vālingí ʻa e meʻakai fakalaumālié ki homau fanga tuongaʻane Kalisitiané pea ke foki mo e ngaahi līpooti ʻo ʻenau ngāue fakaefakamoʻoní.
ʻI he taimi naʻe tuku pilīsone ai ʻa e fanga tuongaʻane mei San Francisco de Macorís ʻi Santiago ʻi heʻenau tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané, naʻe kole mai ai ke u ʻave kia kinautolu ʻa e paʻanga, pea kapau ʻe ala lava, ko e ngaahi Tohitapu, pea pehē foki ke foki mai mo ha ngaahi ongoongo ki honau ngaahi fāmilí. ʻI he pilīsone ʻi Santiago, ʻi he taimi naʻe sio ai ʻa e kau leʻó ki heʻeku ʻefi ʻa e faʻoʻanga vālingí, naʻa nau ʻeke, “Ko e ʻai ia ke hā?” “Ke fakafiefiaʻi ʻaki kinautolu,” ko ʻeku talí ia.
Naʻe ʻi he taha ʻo e ngaahi hiva naʻá ku taá ʻa e foʻi hiva naʻe faʻu ʻe ha tokotaha Fakamoʻoni lolotonga ʻene ʻi ha kemi fakamamahi faka-Nasi. Ko e foʻi hiva ko iá ʻoku fika 29 ia he taimí ni ʻi he tohi hiva ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku tā ia koeʻuhi ke lava homau fanga tuongaʻane tuku pōpulá ʻo ʻilo ke hivaʻi ia.
Naʻá ku ʻiloʻi ai, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní, naʻe ʻave kinautolu ki ha faama ʻa Trujillo, ko e taki ʻo e puleʻangá. Naʻe ofi mai pē ia ʻi he halanga pasí, ko e tala mai ia kia aú. Ko ia ʻi he hoʻatā-mālié nai, naʻá ku hifo ai he pasí ʻo kole ai ki ha ngaahi fakahinohino ki he fāmá. Ko e tokotaha naʻe ʻaʻana ha kiʻi falekoloa naʻá ne tuhu ʻo fakalaka atu ki ha ʻotu moʻunga pea ʻomai kiate au ʻene hōsí mo ha kiʻi tamasiʻi ke ne taki au kapau te u tuku ai ʻa e vālingí ke fakapapauʻiʻaki te u foki ange.
Fakalaka atu ʻi he ngaahi moʻunga ko iá, naʻe pau ke ma aʻa ai ʻi ha vaitafe, ʻo ma fakatou heka ʻi he hōsí ʻi heʻene kakaú. Naʻá ma sio ai ki ha fuifui kōkī, ʻoku ngingila honau fulufulu lanu mata mo e pulū fakaʻofoʻofá ʻi he laʻaá. Ko ha foʻi ʻata fakaʻofoʻofa moʻoni ia! Naʻá ku lotu: “ʻOku ou fakamālō atu Sihova, ʻi hoʻo ʻai kinautolu ke nau fakaʻofoʻofá.” Faifai pē, naʻá ma aʻu ʻi he fā efiafí ki he fāmá. Ko e sōtia naʻá ne tokangaʻí naʻá ne anga-lelei ʻo fakaʻatā au ke u talanoa ki he fanga tuongaʻané, pea naʻá ne fakangofua ke u ʻoange kia kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku ʻomai kia kinautolú, naʻa mo ha kiʻi Tohitapu.
ʻI he fononga ʻo fokí, naʻá ku lotu ʻi he kotoa ʻo e fonongá, he naʻe fakapoʻuli he taimi ko ení. Naʻá ma aʻu ki he falekoloá, kuó ma pīponu ʻi he ʻuhá. Koeʻuhi ne ʻosi mavahe ʻa e pasi fakaʻosi ʻi he ʻahó, naʻá ku kole ai ki he tokotaha naʻe ʻaʻana ʻa e falekoloá ke ne taʻofi ha loli naʻe paasi hake ke u heka ai. Naʻá ku fakatoʻotoʻa ke ʻalu mo e ongo tangata ʻe toko ua ʻi he lolí? Naʻe ʻeke mai ʻe ha taha ʻo kinaua kia au: “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa Sophie? Naʻá ne ako mo hoku tuofefiné.” Naʻá ku fakapapauʻi ai ko e tali eni ʻa Sihova ki heʻeku lotú! Naʻá na ʻave lelei au ki Santo Domingo.
ʻI he 1953, naʻá ku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia mei he Lepupilika Tominiká naʻa nau kau ki he fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Sitētiume Yankee ʻi Niu ʻIoké. Ko hoku fāmilí kotoa, kau ai ʻeku tamaí, naʻa nau ʻi ai. Hili hono līpooti ʻa e anga ʻo e fakalakalaka ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he Lepupilika Tominiká, ko hoku kaungā misinalé, ko Mary Aniol, pea mo au naʻe ʻi ai ʻema kiʻi konga ʻi he polokalamá ke fakahāhā ʻa e founga naʻá ma fai ai ʻema malangá ʻi he malumalu ʻo e tapuí.
Ngaahi Fiefia Makehe ʻo e Ngāue Fefonongaʻakí
ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá naʻá ku fetaulaki ai mo Rudolf Sunal, ʻa ia naʻá ne hoko ko hoku husepāniti ʻi he taʻu hono hokó. Naʻe hoko hono fāmilí ko e Kau Fakamoʻoni ʻi Allegheny, Pennsylvania, ʻi he taimi nounou hili ʻa e Tau I ʻa Māmaní. Hili ʻa e taimi ngāue pōpula ʻi he hoko ko ha Kalisitiane tuʻu-ʻatā lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá ne ngāue ai ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké. Taimi nounou mei heʻema malí, naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. ʻI he taʻu ʻe 18 hokó, naʻá ku ʻalu fakataha ai mo ia ʻi he ngāue fakasēketí.
Ko ʻema ngāué naʻá ma ō ai ki Pennsylvania, West Virginia, New Hampshire, mo Massachusetts, ʻo tānaki atu ki ai mo e ngaahi feituʻu kehe. Naʻá ma faʻa nofo mo e fanga tokoua Kalisitiané ʻi honau ngaahi ʻapí. Ko ha fiefia makehe ia ke hoko ʻo ʻiloʻi lelei kinautolu pea ke tauhi kia Sihova fakataha mo kinautolu. Ko e ʻofa mo e anga-talitali kakai naʻe fakahāhā kia kimauá naʻe māfana maʻu pē ia mo moʻoni. Hili ʻa e mali ʻa Joel mo hoku kaungā misinale ki muʻá, ʻa Mary Aniol, naʻá na ngāue ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he ngāue fefonongaʻakí, ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Pennsylvania mo Michigan. Hili iá, ʻi he 1958, naʻe fakaafeʻi ai ʻa Joel ke ne toe hoko ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pētelí, ʻi he taimi ko ení fakataha mo Mary.
Naʻe ʻi Pēteli ʻa Karl feʻunga mo e taʻu nai ʻe fitu ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ia ki he ngāue fakasēketí ʻi ha ngaahi māhina siʻi ke ne maʻu ai ha taukei lahi ange. Hili iá naʻá ne hoko ko ha faiako ʻi he Akoʻanga Kiliatí. ʻI he 1963 naʻá ne mali ai mo Bobbie, ʻa ia naʻá ne ngāue tōnunga ʻi Pēteli ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi ʻOkatopa 2002.
Lolotonga hono ngaahi taʻu lahi ʻi Pētelí, kuo fononga ai ʻa Don ʻi he taimi ki he taimi ki he ngaahi fonua kehé ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku ngāue ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻá pea ʻi he malaʻe fakamisinalé. Kuo ʻave ia ʻe heʻene ngāué ki he Hahaké, ʻAfilika, ʻIulope, mo e ngaahi tapa kehekehe ʻo e ʻOtu ʻAmeliká. Ko e uaifi mateaki ʻo Don, ko Dolores, ʻokú ne faʻa folau mo ia.
Liliu Homau Ngaahi Tuʻungá
Hili ha puke fuoloa, naʻe mate ʻa ʻeku tamaí, ka ki muʻa ke ne maté naʻá ne tala mai kia au naʻá ne fiefia lahi ʻi heʻemau fili ke tauhi kia Sihova ko e ʻOtuá. Naʻá ne pehē kuo mau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange ʻo laka ia kapau naʻa mau tuli ki he ako kolisi naʻá ne fakataumuʻa kia kimautolú. Hili ʻa ʻeku tokoni ki he fineʻeikí ʻi he faʻo e ʻū meʻá ke hiki ki ha feituʻu ofi ki hoku tokouá, ko Joy, ʻa hoku husepānití pea mo au naʻá ma tali ha vāhenga-ngāue tāimuʻa ʻi Niu ʻIngilani koeʻuhí ke ma ofi ai ki heʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne fiemaʻu he taimi ko iá ʻa ʻema tokoní. Hili e mate ʻa ʻene faʻeé, naʻe nofo ʻa ʻeku faʻeé ʻi he taʻu ʻe 13 mo kimaua. Pea ʻi Sanuali 18, 1987, naʻá ne fakaʻosi ai ʻene vāhenga-ngāue fakamāmaní ʻi hono taʻu 93.
ʻOku faʻa toutou hoko, ʻi he taimi ʻoku fakaongoongoleleiʻi ai ia ʻe hono ngaahi kaumeʻá ki hono tauhi hake ʻa e kotoa ʻo ʻene fānaú ke nau ʻofa mo tauhi kia Sihová, naʻe tali anga-fakanānā ange ʻe he fineʻeikí: “Naʻá ku hoko pē au ʻo maʻu ha ‘kelekele’ lelei ke ngāue ki ai.” (Mātiu 13:23) Ko ha tāpuaki ē ʻa hono maʻu ha ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua ʻa ia naʻá na fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kimautolu ʻi he faivelenga mo e anga-fakatōkilalo!
Kei Muʻomuʻa Pē ʻa e Puleʻangá
Kuo mau hokohoko atu ke fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻemau moʻuí pea kuo mau toe feinga ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. (Luke 6:38; 14:12-14) Kuo iku ai, ʻo tokonaki nima-homo mai ʻa Sihova ki heʻemau ngaahi fiemaʻú. Ko ʻemau moʻuí ko ha moʻui malu ia mo fiefia.
Ko Rudy mo aú kuo ʻikai mole ʻema manako ki he mūsiká. Ko ha taimi lelei ia ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he manako ko iá ki homa ʻapí ʻi he efiafí ki ha feohi pea mau tā fakataha ʻemau ngaahi meʻaleá. Ka ko e mūsiká ʻoku ʻikai ko ʻeku ngāue tuʻumaʻú ia. Ko ha meʻa fakafiefia pē ia ʻoku tānaki mai ki he moʻuí. ʻI he taimi ní ko au mo hoku husepānití ʻokú ma fiefia ʻi he sio ki he ngaahi fua ʻo ʻema ngāue fakafaifekau tāimuʻá, ko e kakai kuó ma tokoniʻi ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú.
Neongo ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ki mui ní, ʻoku lava ke u pehē ko ʻema moʻuí kuo mātuʻaki fakafiefia mo malu ia ʻi he ngaahi taʻu ko eni laka hake he 60 ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI he pongipongi kotoa pē ʻi heʻeku ʻā haké, ʻoku ou fakamālō ai kia Sihova ki hono tali ʻeku lotú ʻi he taimi naʻá ku hū ai ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, pea ʻoku ou fakakaukau, ‘Sai, ʻe lava fēfē ke u fuofua kumi ʻa e Puleʻangá he ʻahó ni?’
[Fakamatala ʻi lalo]
a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai kei pulusi.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko homau fāmilí ʻi he 1948 (toʻohema ki toʻomataʻu): Joy, Don, Fineʻeikí, Joel, Karl, ko au, mo e tangataʻeikí
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Naʻe fokotuʻu ʻe he fineʻeikí ʻa e faʻifaʻitakiʻanga faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko Karl, Don, Joel, Joy, pea mo au ʻi he ʻahó ni, ko e laka hake ia ʻi he taʻu ʻe 50 ki mui
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
Toʻohema ki toʻomataʻu: Ko au, Mary Aniol, Sophia Soviak, mo Edith Morgan ko e kau misinale ʻi he Lepupilika Tominiká
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Mo Mary (toʻohemá) ʻi he Sitētiume Yankee, 1953
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
Mo hoku husepānití ʻi he taimi naʻá ne ʻi he ngāue fakasēketí aí