“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua, pea ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Naʻe Liliu ʻa ʻEne Moʻuí
HE taʻeoli mo e taʻeʻuhinga moʻoni ko e moʻuí naʻe hoko kia Matsepang! Ko ha kiʻi taʻahine kei siʻi ia ʻi Lesoto, ko e fonua ʻi he uhouhonga ʻo ʻAfilika Tongá. Naʻe ʻohake ʻa Matsepang ko ha Katolika. Kae kehe, ʻi he ʻikai tokoniʻi ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, naʻe ngaohikoviʻi ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe he kau tāupoʻoú ʻa ia naʻa nau ngāueʻaki ʻa e paʻangá ke fakataueleʻi ia ke ne kau ʻi he ngaahi tōʻonga taʻetāú.
Ko hono olá, naʻe ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki ʻa Matsepang ki he lotú pea ʻikai te ne tui ki ha Tokotaha-Fakatupu ʻofa ʻa ia ʻokú ne tokanga moʻoni ki heʻene fakatupu fakaetangatá. Koeʻuhi ko e līʻekina mo e ngaohikovia naʻá ne tofanga aí, naʻe maʻu ʻe Matsepang ʻa e ngaahi patepate fakaeongo loloto mo e ngaahi ongoʻi ʻo e taʻeʻaonga fakaʻaufuli. Naʻá ne tupu hake ʻo mātuʻaki fakamālohi mo anga-fefeka. Naʻe iku eni ki he tōʻonga faihia.
Naʻe iku ʻo hoko ʻa Matsepang ko e konga ʻo ha kau kengi naʻe kaihaʻa mei he kakai naʻe heka he ngaahi lēlué. Naʻe puke ia ʻo tautea ki he tuku pōpula ʻi ʻAfilika Tonga. Ki mui ai, naʻe fakafoki fakalao ia ki hono fonua tupuʻangá, ʻa Lesoto, ʻa ia naʻá ne hokohoko atu ai ha moʻui faihia, konā, fakamālohi mo e ʻulungaanga taʻetaau.
ʻI ha tuʻunga mātuʻaki tōlalo ʻi heʻene moʻuí, naʻe lotu fāivavale ai ʻa Matsepang ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Naʻá ne palōmesi ai, “ʻE ʻOtua, kapau te u hao moʻui, te u fai ʻa e meʻa te u malavá ke tauhi kiate koe.”
ʻIkai fuoloa, naʻe fakaofiofi atu kia Matsepang ha ongo misinale ʻa ia ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻá na tuʻuaki ange ke ako Tohitapu mo ia. Mei heʻene akó, naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke filifilimānako mo taʻetokanga ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻá ne ʻiloʻi ai ko Sētane, ʻa e “tamai ʻo e loi,” ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga olopoto mo kākā ke pouaki ai ʻi he niʻihi ʻa e ongoʻi ʻoku nau taʻeʻaonga pea ke ʻai kinautolu ke nau tui ʻe ʻikai ʻaupito lava ke ʻiloʻi kinautolu ʻe Sihova ʻoku taau ke ʻofaʻi.—Sione 8:44; Efeso 6:11.
ʻI hono kehé, he fakafiemālie ē kia Matsepang ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe lava ke tau maʻu ha tokaʻi-kita lelei kapau ʻoku tau fakatomala ʻi heʻetau ngaahi angahala he kuohilí, kumi ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá, pea feinga ke fakahōifua kiate ia! Naʻe tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi “ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto” pea ʻokú ne vakai mai kia kitautolu ʻi ha founga ʻoku mātuʻaki kehe nai mei he founga ʻo ʻetau vakai kia kitautolú.—1 Sione 3:19, 20.
Naʻe fiefia ʻa Matsepang ke lau ʻa e ngaahi lea ko eni ʻa e tokotaha-tohi-Saame ko Tēvitá: “Ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” (Sāme 34:18) ʻI he tuʻunga ko e taha ʻo e faʻahinga ʻoku “laumalie mafesi,” naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití, neongo kapau ʻoku hoko ha niʻihi ʻo kinautolu ʻo loto-mafasia pe ongoʻi taʻemahuʻinga. Naʻe māfana hono lotó ke ʻiloʻi ʻoku tokanga ʻa e ʻOtua ki heʻene fanga sipí kotoa pea fakaivia kinautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. (Sāme 55:22; 1 Pita 5:6, 7) Naʻe tautefito ʻa e maongo kiate ia ʻa e ngaahi lea: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.”—Semisi 4:8.
Ko e mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, naʻe vave ʻene hoko ʻo hā mahino ʻi he moʻui ʻa Matsepang. Naʻá ne kamata ke maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea liʻaki ʻene ngaahi tōʻonga taʻefakatohitapú. Ko e olá? Naʻe ʻikai te ne kei ongoʻi taʻetaau ai mo e ʻofa pea mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. Talu mei hono papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kuó ne fakamoleki ʻa e houa ʻe laui afe ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ko ha tokotaha fanongonongo ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Neongo ʻa e ngaahi kafo ʻo e kuohilí, ʻoku tataki ʻe Matsepang he taimí ni ha moʻui fiefia mo mohu ʻuhinga. Ko ha fakahāhā moʻoni ē ʻo e mālohi ʻa e Tohitapú ke fakaleleiʻi ʻa e moʻuí!—Hepelu 4:12.
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
“ʻE ʻOtua, kapau te u hao moʻui, te u fai ʻa e meʻa te u malavá ke tauhi kiate koe”
[Puha ʻi he peesi 9]
Ngāue ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú
Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu kuó ne fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ngaohikoviá ʻoku kau ai eni:
“ʻI he lahi ʻa e hohaʻa ʻi hoku loto e ko hoʻo [ʻOtuá] ngaahi fakanaʻa naʻe fakafiefiaʻi hoku laumalie.” (Sāme 94:19) Ko e “ngaahi fakanaʻa” ʻa Sihova ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá ko ha matavai ia ʻo e fiemālie lahi. ʻI he fakakaukau ki ai lolotonga ʻa e fakalaulaulotó mo e lotú ʻoku tokoni ia ke ne fakanonga ʻa e ngaahi fakakaukau hohaʻá pea langa hake ʻa e falala ki he ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ha Kaumeʻa ʻokú ne maʻu ʻa e mahinó.
“Ko e lotomafesi ʻoku ne faitoʻo [ʻe Sihova], pea ʻoku ne haʻihaʻi honau ngaahi kafo.” (Sāme 147:3) Kapau ʻoku tau houngaʻia ʻi he meesi ʻa Sihová mo ʻene tokonaki ke ʻufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻe lava ke tau fakaofiofi ʻi he loto-falala ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ha toe ongoʻi loto halaia. ʻE lava ke ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fiemālie taʻehanotatau mo e ʻatamai nonga.
“ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au [Sīsū Kalaisi], ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au: pea ko au te u fokotuʻu ʻa e toko taha ko ia ʻi he ʻaho fakamui.” (Sione 6:44) Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní pea fakafou ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻoku tohoakiʻi ʻe Sihova tonu ʻa kitautolu ki hono ʻAló pea ʻomai kia kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá.