Ko e Mali Ngali Taʻelava ʻa Pōasi mo Luté
KO E feituʻu hahaʻanga uite ofi ki Pētelihemá ʻoku femoʻuekina ʻi he ngāue ʻo e faʻahitaʻu failaú. Ko e ʻaho ngāue lahi ia. Ko e nanamu mai ʻo e uite kuo tunú ʻokú ne ʻai ke ʻilo ʻe he kau ngāue fiekaiá kuo taimi e kaí. Ko e tokotaha taki taha te ne fiefia ʻi he ngaahi fua ʻo ʻene ngāue lahí.
Ko Pōasí, ko ha tokotaha maʻu ʻapi tuʻumālie ia, ʻokú ne kai mo inu ki heʻene mākoná pea mālōlō atu ʻi ha veʻe fokotuʻunga uite lahi. Ki mui ai, kuo ngata atu ʻa e ʻaho utu-taʻú, pea ʻoku kumi ʻe he tangata taki taha ha feituʻu fakafiemālie ke mālōlō ai. Ko Pōasi, kuo mākona, ʻokú ne ʻai kafu he taimí ni pea ʻokú ne tō atu ʻo mohe.
Ko ha Fetaulaki Fakafufū
ʻI he tuʻapoó, ʻoku ʻā hake ʻa Pōasi ʻoku mokosia mo tetetete. ʻIkai koā, kuo toʻo e kafú mei hono vaʻé ʻi ha ʻuhinga, pea ʻoku tokoto tonu ai ha tokotaha! ʻI he ʻikai te ne ʻilo pe ko hai ia ʻi he fakapoʻulí, ʻokú ne ʻeke: “Ko hai koe?” ʻOku tali mai ʻe ha leʻoʻi fefine: “Ko Lute au, ko hoʻo kaunanga: ko ia ke ke fofola ho kafu ki hoʻo kaunanga, he ko e koeli koe.”—Lute 3:1-9.
ʻOkú na talanoa tokoua pē ʻi he fakapoʻulí. Ko e kakai fefiné ʻoku ʻikai ke nau ʻasi peheni ʻi ha feituʻu hahaʻanga uite. (Lute 3:14) Kae kehe, ʻi ha kole ʻa Pōasi, ʻoku tokoto ai pē ʻa Lute ʻi hono vaʻé ʻo aʻu ki he ki muʻa siʻi ke hopo e laʻaá ʻi heʻene mālanga hake ʻo mavahé, ʻo kalofi ai hano fakaangaʻi taʻetotonu.
Ko ha fetaulaki fakaemanako eni? Naʻe hanga ʻe he tangata tuʻumālie mo matuʻotuʻa ange ko ení ʻo tohoakiʻi olopoto ʻa Lute—ko ha kiʻi uitou masiva mei ha fonua pangani? Pe ko e maʻu faingamālie ai leva ia ʻa Pōasi ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo Luté mo ʻene tuēnoa ʻi he pō ko iá? Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá ʻoku fekauʻaki kātoa ia mo e mateaki mo e ʻofa ki he ʻOtuá. Pea ko e ngaahi foʻi moʻoní ʻoku toe maongo ʻaupito mo ia.
Ka ko hai ʻa Lute? Ko e hā ʻene taumuʻá? Pea ko hai ʻa e tangata tuʻumālie ko ení, ʻa Pōasi?
“Ko ha Fefine Lelei ʻAupito”
Ko e ngaahi taʻu ki muʻa ʻi he meʻa ko ení, naʻe taaʻi ai ʻa Siuta ʻe he honge. Ko ha fāmili ʻIsileli ʻe toko fā—ko ʻElimeleki; ko hono uaifí, ʻa Nāomi; pea mo hona ongo fohá, ʻa Māloni mo Kilioni—naʻa nau hiki ki he fonua mahu ʻo Mōapé. Naʻe mali ʻa e ongo fohá ki he ongo fefine Mōape, ko Lute mo ʻOpa. Hili ʻa e mate ʻa e kau tangata ko eni ʻe toko tolú ʻi Mōapé, naʻe ongona ʻe he kau fefine ʻe toko tolú kuo lelei ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi ʻIsilelí. Ko ia ko Nāomi—ʻi he taimi ko ení kuo uitou, loto-mamahi, pea hala he fānau pe makapuna—naʻá ne fili ke foki ki hono fonua tupuʻangá.—Lute 1:1-14.
ʻI heʻenau fononga ki ʻIsilelí, naʻe fakalotoʻi ai ʻe Nāomi ʻa ʻOpa ke foki ki hono kakaí. Naʻe tala leva ʻe Nāomi kia Lute: “Vakai, kuo foki ho tokoua ki hono kakai, pea ki hono ʻotua: muimui koe ki ho tokoua.” Ka naʻe pehē ʻe Lute ia: “ʻOua te ke oʻi au ke liʻaki koe . . . ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au . . . ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua: ko e potu te ke pekia ai, te u pekia ai, pea ʻe tanu ai au.” (Lute 1:15-17) Ko ia ko e ongo uitou masivá naʻá na foki ki Pētelihema. ʻI aí ko e ʻofa mo e tokanga ʻa Lute ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó naʻe maongo lahi ʻaupito ia ki he ngaahi kaungāʻapí, ʻo nau pehē ai ko iá “oku lelei lahi [kia Nāomi] i he tama tagata e toko fitu.” Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he niʻihi “ko ha fefine lelei ʻaupito.”—Lute 3:11, NW; Lute 4:15, PM.
ʻI Pētelihema ʻi he kamata ʻa e utu-taʻu paʻalé, naʻe pehē ʻe Lute kia Nāomi: “Ke ke tuku au keu alu ni ki he goue, bea tufi ae gaahi uluʻi uite o muimui iate ia, aia teu maʻu ai ae fiemalie i hono ao.”—Lute 2:2, PM.
ʻI ha tuʻunga hokonoa ʻokú ne haʻu ai ki he ngoue ʻoku ʻa Pōasí, ko ha kāinga ʻo ʻene tamai-ʻi-he-fonó, ʻa ʻElimeleki. ʻOkú ne kole ki he pulé ki ha ngofua ke tufi uite. Ko ʻene faivelenga ʻi he tufí ʻoku ʻilonga ʻaupito, pea ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻene ngāué ʻe he pulé kia Pōasi.—Lute 1:22–2:7.
Ko ha Tokotaha-Maluʻi mo ha Tokotaha-Foaki
Ko Pōasí ko ha tokotaha lotu mateaki ia kia Sihova. ʻI he pongipongi kotoa, ʻoku fakafeʻiloaki ʻa Pōasi ki heʻene kau ngāue utu-taʻú ʻaki ʻa e ngaahi lea: “Ke iate kimoutolu a Jihova,” pea nau tali: “Ke tabuaki koe e Jihova.” (Lute 2:4, PM) Hili ʻene vakai ki he faivelenga ʻa Lute ʻi he ngāué mo ʻiloʻi ʻene mateaki kia Nāomí, ʻoku ʻoange ai ʻe Pōasi kia Lute ha tuʻunga tufi uite makehe. Ko hono fakanounoú, ʻokú ne tala ki ai: ‘Nofo ʻi heʻeku ngaahi ngoué; ʻoku ʻikai ha fiemaʻu ia ke ke toe ʻalu ki he ngaahi ngoue kehé. Nofo ofi ki heʻeku kau finemuí; te ke malu ʻia kinautolu. Kuó u ʻosi fekauʻi ʻeku kau talavoú ke ʻoua te nau ala kia koe. ʻI hoʻo fieinuá, te nau ohu atu ha vai maʻa maʻá u.’—Lute 2:8, 9.
ʻOku punou ki lalo ʻa Lute ki he kelekelé mo pehē: ‘Ko e ha kuo u taʻimalie pehe ai hoʻo ʻofá, ʻosi ko e kehe au?’ ʻOku tali ʻe Pōasi: ‘Kuo ʻosi fakahā kiate au ʻa e fuʻu meʻa naʻá ke fai ki he faʻē ʻa ho husepānití talu ʻa e pekia ʻa ho hoá; pea mo hoʻo liʻaki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé, mo e fonua naʻá ke tupu aí, ka ke haʻu ki ha kakai naʻe ʻikai te ke ʻilo ki ai ʻi muʻa. ʻOfa ke fakaai hoʻo ngaué ʻe he ʻEikí, peá ke maʻu kakato hoʻo totongí meia Sihova.’—Lute 2:10-12.
ʻOku ʻikai feinga ʻa Pōasi ke maʻu ʻa ʻene ʻofá. Ko e fakaongoongolelei ʻokú ne ʻomaí ko e fai loto-moʻoni. ʻOku anga-fakatōkilalo moʻoni ʻa Lute, ʻo fakamālō kiate ia ʻi heʻene fakafiemālie moʻoní. ʻOkú ne fakakaukau ki ai ʻoku ʻikai ke ne tuha mo ia pea ʻokú ne hokohoko atu ke ngāue ʻo toe mālohi ange. Ki mui ai, ʻi he taimi kaí, ʻoku ui ʻe Pōasi ʻa Lute: ‘Haʻu ki heni, ʻo tokoni mei he meʻakaí ni, ʻo unu hoʻo meʻá ki he viniká.’ ʻOkú ne kai ʻo mākona pea ʻokú ne tuku ha meʻakai ke ʻave ki ʻapi maʻa Nāomi.—Lute 2:14.
ʻI he ngata ʻa e ʻahó, kuo tufi ʻe Lute ʻa e meimei lita paʻale ʻe 22. ʻOkú ne ʻave ia mo e toenga meʻakaí ki ʻapi kia Nāomi. (Lute 2:15-18) ʻI he fiefia ʻi he lahi ʻānoá, ʻoku ʻeke ʻe Nāomi: “Naʻa ke tufi ʻi fe he ʻaho ni? . . . ʻOfa ke fai tapuekina ʻa ia naʻa ne tokangaʻi koe.” ʻI heʻene ʻilo ko Pōasí, ʻoku pehē ʻe Nāomi: “ʻOfa ke ne fai tāpuekina mei he ʻEiki, ʻa ia kuo ʻikai tūkua ʻene fai ʻofa ki he moʻui pe ki he pekia! . . . Ko hota kainga ofi ʻa e tangata, ko e taha ʻi hota koeli.”—Lute 2:19, 20.
Maʻu ha “Maloloʻanga”
ʻI heʻene holi ke maʻu ha “maloloʻanga,” pe ʻapi, maʻa hono ʻofefine-ʻi-he-fonó, ʻoku ngāueʻaongaʻaki ʻe Nāomi ʻa e faingamālie ko iá ke fokotuʻutuʻu ai ki hano kole ha koeli, ʻi he fehoanaki mo e Lao ʻa e ʻOtuá. (Livitiko 25:25; Teutalonome 25:5, 6) ʻOku akoʻi leva ʻe Nāomi ʻa Lute ʻi ha palani ngāue mātuʻaki ola lelei, pea aʻu ʻo maongo lahi—ko ha founga ʻo hono maʻu mai ʻa e tokanga ʻa Pōasí. ʻI hono teuteuʻi mo fakahinohino lelei, ʻi he malumalu ʻo e fakapoʻulí, ʻoku ʻalu hifo ʻa Lute ki he feituʻu hahaʻanga uite ʻoku ʻo Pōasí. ʻOkú ne ʻilo ia ʻoku mohe. ʻOkú ne tatala ʻa e kafu hono vaʻé pea fakatatali kiate ia ke ne ʻā hake.—Lute 3:1-7.
ʻI he hoko ʻo ʻā hake ʻa Pōasí, ko e tōʻongafai fakaefakatātā ʻa Luté ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ne tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene kolé ʻo ne hanga ai ʻo ‘fofola hono kafú ki heʻene kaunangá.’ Ko e tōʻongafai ʻa Luté ʻokú ne ʻai ai ʻa e tangata Siuta matuʻotuʻa ko ení ke ne ʻiloʻi hono ngafa ko e koeli, koeʻuhi ko e kāinga ia ʻo e husepāniti kuo pekia ʻo Luté, ʻa Māloni.—Lute 3:9.
Ko e ʻaʻahi poʻuli ʻa Luté naʻe taʻeʻamanekina. Neongo ia, ko e tali ʻa Pōasí ʻokú ne fakahaaʻi ai ko e taukave ko ia ʻa Lute ki ha koelí naʻe ʻikai mātuʻaki taʻeʻamanekina. Naʻe loto-lelei ʻa Pōasi ke ne fai ki he kole ʻa Luté.
Kuo pau pē naʻe hā mei he leʻo ʻo Luté ha kiʻi loto-hohaʻa, ʻo ueʻi ai ʻa Pōasi ke ne fakapapauʻi kiate ia: “E hoku ofefine, oua naa ke manavahe; teu fai kiate koe aia kotoabe oku ke tokaga ki ai: he oku ilo e he kakai kotoabe o hoku mataba koe fefine agalelei [“lelei ʻaupito, ” NW] koe.”—Lute 3:11, PM.
Ke mahino naʻe vakai ʻa Pōasi ki he ngaahi tōʻongafai ʻa Luté naʻe mātuʻaki anga-maʻá ʻoku hā ia mei heʻene ngaahi leá: “E hoku ofefine, Ke monuia koe ia Jihova: he kuo ke fakaha ae agaofa lahi i he kimui i he kamataga.” (Lute 3:10, PM) ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe fakahāhā ʻe Lute ʻa e ʻaloʻofa, pe ʻofa mateaki, kia Nāomi. Ko e taimi ki muí naʻá ne fakahaaʻi taʻesiokita ia kia Pōasi, ko ha tangata matuʻotuʻa lahi ange, koeʻuhi ko ha koeli ia. Naʻá ne loto-lelei ke ʻohake ha fānau ʻi he hingoa ʻo Māloní, ʻa hono husepāniti kuo pekiá, pea kia Nāomi.
Holomui ʻa ha Koeli
ʻI he pongipongi hono hokó, ʻoku ui ai ʻe Pōasi ha tangata ko ha kāinga, ʻoku lave ki ai ko “Meʻa,” ʻa ia ʻoku kāinga ofi ange ia kia Nāomi ʻia Pōasi. ʻI he ʻao ʻo e kakaí mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻo e Koló, ʻoku pehē ʻe Pōasi: ‘Neu behe, teu fakaha kiate koe hoo totonu ke huhui meia Naomi ae koga fonua oku a hono unoho ko Elimeleki, he kuo bau ke ne fakatau ia.’ ʻOku hoko atu ʻa Pōasi: ‘Te ke huhui ia? Kabau e ikai teu fai ae huhuí.’ ʻI he meʻa ko iá ʻoku fakahaaʻi ʻe Meʻa te ne fai ʻa e huhuʻí.—Lute 4:1-4, PM.
Ka ʻe ʻohovale ʻa Meʻa ia! ʻOku fakahaaʻi ʻe Pōasi ʻi he taimi ko ení ʻi he ʻao ʻo e kau fakamoʻoní kotoa: “Koe aho koia oku ke fakatau ae goue i he nima o Naomi, oku totonu hoo fakatau ia i he nima o Lute foki koe fefine Moabe, koe unoho oe bekia, ke fokotuu hake ae higoa oe bekia ki hono tofia.” ʻI he manavasiʻi naʻa ngali maumauʻi ai hono tofiʻá tonu, ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai ʻe he kāinga ofí ʻene totonu ki he huhuʻí ʻo ne pehē: “Oku ikai teu faa huhui ia.”—Lute 4:5, 6, PM.
Fakatatau ki he anga fakafonuá, ko e tangata ko ia ʻoku fakafisi ke fai huhuʻí naʻe pau ke ne toʻo hono senitoló pea ʻave ia ki he tokotaha ko eé. Ko ia ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he koelí kia Pōasí, “Ke ke fakatau ia moou,” ʻokú ne hoko atu ke vete hono senitoló. ʻOku pehē leva ʻe Pōasi ki he kau tangata matuʻotuʻá mo e kakaí kotoa: “Koe kau fakamooni akimoutolu he aho ni kuou fakatau aia kotoabe nae o Elimeleki, mo ia kotoabe nae o Kilioni mo Maloni, i he nima o Naomi. Bea mo Lute foki koe fefine Moabe, koe unoho o Maloni, kuou fakatau ko hoku unoho, ke fokotuu hake ae higoa oe bekia ki hono tofia, . . . koe kau fakamooni akimoutolu he aho ni.”—Lute 4:7-10, PM.
Ko e kakai kotoa ʻi he matapaá ʻoku nau pehē kia Pōasi: “Ke gaohi e Jihova ae fefine kuo haʻu ki ho fale ke hage ko Lejieli mo Lia, akinaua naa na laga ae fale o Isileli: bea ke tabuekina koe i Efalata, bea ke ogolelei koe i Betelihema.”—Lute 4:11,12, PM.
ʻI he tāpuekina ʻe he kakaí, ʻoku ʻave ʻe Pōasi ʻa Lute ko hono uaifi. ʻOkú ne fāʻeleʻi ki ai ha foha ko ʻŌpeti, pea naʻe hoko ai ʻa Lute mo Pōasi ko e ongo kui ʻa Tuʻi Tēvita pea pehē foki ai pē kia Sīsū Kalaisi.—Lute 4:13-17, PM; Mātiu 1:5, 6, 16.
“Totogi Lahi”
ʻI he kotoa ʻo e fakamatalá, mei heʻene ʻuluaki fakafeʻiloaki anga-ʻofa ki heʻene kau ngāué ʻo aʻu ki heʻene tali ʻa e ngafa ko hono fakatolonga ʻa e hingoa ʻo e fāmili ʻo ʻElimelekí, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe Pōasi ko ha tangata tuʻu-ki-muʻa ia—ko e tangata ʻo e ngāue mo e mafai. ʻI he taimi tatau, ko ha tangata ia naʻe mapuleʻi-kita, tui, mo anga-tonu. Naʻe toe nima-homo foki ʻa Pōasi, anga-lelei, maʻa fakaeʻulungaanga, pea talangofua kakato ki he ngaahi fekau ʻa Sihová.
Naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻa Lute ʻi heʻene ʻofa kia Sihová, ko ʻene ʻofa mateaki kia Nāomí, pea ki heʻene faʻa ngāué mo anga-fakatōkilaló. ʻOku ʻikai ha ofo ai ʻi he vakai ʻa e kakaí ki ai “ko ha fefine lelei ʻaupito.” Naʻe ʻikai te ne kai ʻa e “meʻakai ʻa e fakapikopiko,” pea koeʻuhi ko ʻene ngāue mālohí, naʻá ne maʻu ai ha meʻa ke fevahevaheʻaki mo ʻene faʻē-ʻi-he-fono masivá. (Palovepi 31:27, 31) ʻI hono tali ʻa e fatongia kia Nāomí, ʻoku pau pē naʻe ongoʻi ʻe Lute ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he foaki atú.—Ngāue 20:35; 1 Timote 5:4, 8.
He ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he tohi ʻa Luté! ʻOku manatuʻi ʻe Sihova ʻa Nāomi. ʻOku maʻu ʻe Lute ʻa e “totogi lahi” ʻi he hoko ko e kui-fefine ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku tāpuekina ʻa Pōasi ʻaki “ha fefine lelei ʻaupito.” Ka kia kitautolu, ʻi he niʻihi tāutaha peheé ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí.
[Puha ʻi he peesi 26]
Ko ha Huelo ʻo e ʻAmanaki
Kapau ʻe faifai ange peá ke ongoʻi ʻokú ke moʻui ʻi ha ngaahi taimi taʻefakafiefia, ko e talanoa ʻo Luté ʻe lava ke ne tokonaki mai ha kalofiama ʻo e ʻamanakí. ʻOku maeʻeeʻa moʻoni ia ko ha fakamulituku lelei ki he tohi ʻa Fakamāú. ʻOku fakahā ʻe he tohi ʻa Luté ʻa e anga hono ngāueʻaki ʻe Sihova ha uitou anga-fakatōkilalo mei he fonua muli ko Mōapé ki hono tokonaki ʻa e tuʻi ki heʻene kakaí. ʻI he puipuituʻa ʻaki ʻa e tohi ʻa Fakamāú, ʻoku ulo ʻa e tui ʻa Luté hangē ha maama ki he kuonga ko iá.
Mei hono lau ʻa e talanoa ʻo Luté, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e fakapapau neongo pe ʻe faingataʻa fēfē nai ʻa e ngaahi taimí, ʻoku tokanga maʻu pē ʻa e ʻOtuá ki heʻene kakaí pea ʻokú ne fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá.