LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 6/1 p. 17-22
  • Tuʻu Maʻu ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihová!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tuʻu Maʻu ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihová!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha ʻOhofi ʻo e Founga-Pule ʻa e ʻOtuá
  • Fakakakato ʻe he Tuʻí ʻEne Ikuná
  • Ko Hai ʻe Taki ʻi he ʻOho ʻa Kokí?
  • ʻE Anga-Fēfē ʻa e Tali ʻa e Kau Sevāniti ʻa e ʻOtuá?
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Kuo Vavé Ni ke Fakaʻauha ʻa Koki ʻo Mēkokí
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2017
  • “ʻOua Naʻa Mou Manavahe, pea ʻOua Naʻa Mou Tailiili”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 6/1 p. 17-22

Tuʻu Maʻu ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihová!

“Mou fakate pe ʻo tuʻu [maʻu], ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova kuo ō mo kimoutolu.” —2 Kalonikali 20:17.

1, 2. Ko e hā ʻoku lahi ange ai ʻa e nunuʻa ʻo e ʻohofi ʻoku tuʻunuku mai ʻe fai ʻe “Koki ʻo e fonua ko Mekoki” ʻi he fakamanamana ʻo e tautoitoi fakavahaʻapuleʻangá?

KUO fakamatalaʻi ʻe he niʻihi ʻa e tautoitoí ko ha ʻohofi ʻo e kau nofo ʻi he māmaní, naʻa mo e sivilaisé tonu. Ko hono moʻoní, kuo pau ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki he fakamanamana peheé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha ʻohofi ʻe taha ʻoku toe lahi ange hono nunuʻá, ka ʻoku ʻikai loko tokanga pe ʻikai ha tokanga ki ai ʻa e kau nofo ia ʻi he māmaní. Ko e hā ia?

2 Ko e ʻohofi ia ʻoku fai ʻe “Koki ʻo e fonua ko Mekoki,” ʻa ē ʻoku lāulea ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ia ʻi he Isikeli vahe 38. Ko ha fakalahi ia ke pehē ko e ʻohofi ko ʻení ʻoku lahi ange hono nunuʻá ʻona ʻi he fakamanamana ʻo e tautoitoi fakavahaʻapuleʻangá? ʻIkai ʻaupito, koeʻuhi ʻoku mahulu atu ʻa e ʻoho ia ʻa Kokí mei ha ʻohofi pē ʻo e ngaahi founga-pule fakaetangatá. ʻOkú ne ʻohofi ʻa e founga-pule fakahēvani ʻa e ʻOtuá! Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku fakangatangata pē nai ʻenau lavameʻá ʻi he fekuki mo e ngaahi ʻohofi ʻi heʻenau fokotuʻutuʻú, ʻoku lavameʻa kakato ʻa e Tokotaha-Fakatupú ia ʻi he ngāue ki he ʻoho fulikivanu lahi ange ʻa Kokí.

Ko ha ʻOhofi ʻo e Founga-Pule ʻa e ʻOtuá

3. Ko e hā kuo fakaafeʻi ʻa e kau pule ʻo e māmaní ke nau fai talu mei he 1914, pea kuo anga-fēfē ʻenau tali ki aí?

3 Ko e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e Tuʻi pule lolotonga ʻa e ʻOtuá mo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané kuo hokohoko mai ia talu hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani ʻi he 1914. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahinohino ai ki he kau pule fakaetangatá ke nau anganofo ki he Pule kuo fili ʻe he ʻOtuá. Ka kuo nau fakafisi ke fai pehē, hangē ko ia naʻe tomuʻa talá: “He tuʻu mai ʻa e ngaahi tuʻi ʻo mamani, pea fakatahataha ʻa e houʻeiki ke puleakiʻi ʻa Sihova, pea mo e pani aʻana: ‘Tau motuhi ʻa e ngaahi haʻi ʻanaua, ʻo liʻaki meiate kitautolu ʻena ngaahi kafa.’” (Sāme 2:​1-3) Ko e talitekeʻi ʻo e pule ʻa e Puleʻangá ʻe aʻu mahino ki hono tumutumú ʻi he lolotonga ʻa e ʻoho ʻa Koki ʻo Mēkokí.

4, 5. ʻE malava fēfē ke faitau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e founga-pule fakahēvani taʻehāmai ʻa e ʻOtuá?

4 Te tau fifili nai pe ʻe malava fēfē ke faitau fakafepaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha founga-pule fakahēvani taʻehāmaí. Ko e founga-pule ko ʻení, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú, ʻoku faʻuʻaki ʻa e “toko taha kilu ma toko fa mano ma toko fa afe, ʻa ia ne fakatau mei mamani,” fakataha mo e “Lami,” ko Kalaisi Sīsū. (Fakahā 14:​1, 3; Sione 1:29) ʻI heʻene fakahēvaní, ʻoku lau ai ki he founga-pule foʻoú ko e “ngaahi langi foʻou,” lolotonga ia ko e faʻahinga ʻe pule mai ki ai ʻi he māmaní ʻoku ui totonu ko “ha fonua foʻou.” (Aisea 65:17; 2 Pita 3:13) Ko e tokolahi taha ʻo e kau kaungāpule ʻe toko 144,000 fakataha mo Kalaisí kuo nau ʻosi fakakakato honau ʻalunga fakaemāmaní ʻi he faitōnunga. Kuo nau fakamoʻoniʻi ai ʻenau taau ke maʻu honau ngaahi ngafa ngāue foʻou ʻi hēvaní.

5 Kae kehe, ko ha kiʻi toenga pē ʻo e toko 144,000 ʻoku nau kei ʻi māmaní. ʻI he fekauʻaki mo e toko 15,000,000 tupu naʻa nau maʻu ʻa e kātoanga ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi he 2002, ko e toko 8,760 pē naʻa nau fakahāhaaʻi ʻenau ʻamanaki kuo fili kinautolu ki he ngafa fakahēvani ko ʻení. Ko ha taha pē ʻoku fakatoʻotoʻa ke ne ʻohofi ʻa e toenga ʻo e kau mēmipa ʻoku ʻamanekina ʻo e Puleʻangá ʻokú ne ʻohofi moʻoni ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Fakahā 12:17.

Fakakakato ʻe he Tuʻí ʻEne Ikuná

6. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa Sihova mo Kalaisi ki he fakafepaki ʻoku fai fakahangatonu ki he kakai ʻa e ʻOtuá?

6 Naʻe tomuʻa tala ʻa e tali ʻa Sihova ki he fakafepaki ki hono Puleʻanga kuo ʻosi fokotuʻú: “Kata pe ia ʻoku ʻafio ʻi langi, manukia kinautolu ʻe Atonai. Toki folofola ia ki ai ʻi heʻene ʻita, pea ʻi heʻene houhau ʻoku ne ʻai ke nau ilifia: ‘Ka kuo u fakanofo ʻeku tuʻi aʻaku, ʻi funga Saione ko ʻeku moʻunga tapu.’” (Sāme 2:​4-6) Kuo aʻu mai ʻeni ʻa e taimi kia Kalaisi, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Sihová, ke “ikuna pea ke ne [fakakakato ʻene] ikuna.” (Fakahā 6:2) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa Sihova ki he fakafepaki ʻoku fai fakahangatonu ki heʻene kakaí he lolotonga ʻa e taimi ʻo e ikuna fakaʻosí? ʻOku hangē ia ʻoku fai fakahangatonu ange kiate ia pea ki heʻene Tuʻi ʻoku lolotonga pulé. “Koia oku ala kiate kimoutolu oku ne ala ki he kanoʻi mata uli o hoku mata,” ko e folofola ia ʻa Sihová. (Sakalaia 2:​8, PM) Pea naʻe fakahā fakapapauʻi ʻe Sīsū ʻokú ne lau ʻa e meʻa ʻoku fai pe ʻikai fai ʻe he kakaí ki hono fanga tokoua paní ʻoku hangē pē ia ko hano fai pe ʻikai ke fai ange kiate iá.—Mātiu 25:​40, 45.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku hokosia ai ʻe he faʻahinga ʻo e “fuʻu kakai lahi” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā 7:9 ʻa e tōlili ʻa Kokí?

7 Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau poupou longomoʻui ki he toenga ʻo e kau paní te nau hokosia tatau ʻa e tōlili ʻa Kokí. Ko e kau mēmipa ʻoku ʻamanekina ko ʻeni ʻo e “fonua foʻou” ʻa e ʻOtuá “ko e fuʻu kakai lahi” naʻe ui “mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea.” (Fakahā 7:9) ʻOku lave kiate kinautolu ʻoku nau “tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e Lami, kuo nau kofu ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa.” ʻOku nau maʻu ai ha tuʻunga fakahōifua ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo Kalaisi Sīsū. ʻI hono toʻo “ʻa e ngaahi vaʻa paame,” ʻoku nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e Hau totonu ʻo e ʻunivēsí, ʻa ia ko ʻene tuʻunga-pulé ʻoku fakahāhaaʻi ia fakafou ʻi he pule ʻa ʻene Tuʻi kuo fakanofó, ʻa Sīsū Kalaisi, “ʻa e Lami ʻa e ʻOtua.”—Sione 1:​29, 36.

8. Ko e hā ʻe fakatupunga ʻe he ʻoho ʻa Kokí ke fai ʻe Kalaisí, pea ko e hā hono ikuʻangá?

8 ʻE hanga ʻe he ʻoho ʻa Kokí ʻo fakatupunga ʻa e Tuʻi fakanofo ʻa e ʻOtuá ke ne fai ha meʻa pea ke faitau ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné. (Fakahā 16:​14, 16) Ko e faʻahinga ko ia kuo nau fakafisi ke tali ʻa e tuʻunga-hau ʻa Sihová te nau tofanga ʻi he fakaʻauha. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e faʻahinga kuo nau kātekina ʻa e mamahí koeʻuhi ko ʻenau mateaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, te nau hokosia ʻa e nonga tuʻuloá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻA ia ko e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha fakamāu totonu ʻa e ʻOtua, ke faifai pea fakaha ai hoʻomou tāu mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, ʻa ia foki ko e meʻa ʻoku tauteakovia ai kimoutolu. ʻO ka pau leva ʻoku meʻa ʻa e ʻOtua ʻoku totonu ke tongi mamahi kiate kinautolu ʻoku fakamamahiʻi kimoutolu: pea ke totongi kiate kimoutolu kuo fakamamahiʻi ʻaki ha mālōlō, ʻa ia te mou maʻu fakataha mo kimautolu, ʻo ka fakapū mai ʻa e ʻEiki ko Sisu mei he langi ʻi ha uloafi, pea haʻofia ʻe hono lahi ko e kau angelo, heʻene fai sauni ki he kau taʻeʻilo ʻOtua, pea ki he kau taʻetalangofua ki he Kosipeli ʻo hotau ʻEiki ko Sisu.”—2 Tesalonaika 1:​5-8.

9, 10. (a) Naʻe anga-fēfē hono ʻoange ʻe Sihova ki Siuta ʻa e ikunaʻi ʻo ha fili ikuʻingataʻá? (e) Ko e hā kuo pau ke hokohoko atu ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ke faí?

9 ʻI he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻe hoko maí, ʻo tumutumu ʻaki ʻi ʻĀmaketoné, ʻe faitau fakafepaki ai ʻa Kalaisi ki he kovi kotoa pē. Ka ʻe ʻikai ha fiemaʻu ki hono kau muimuí ke nau faitau, ʻo hangē tofu pē ko e ʻikai fiemaʻu ʻeni ki he kau nofo ʻo e puleʻanga matakali ʻe ua ʻo Siutá ʻi he laui afeʻi taʻu kuo maliu atú. Naʻe ʻa Sihova ʻa e faitaú ia, pea naʻá ne foaki ʻa e ikuná. ʻOku pehē ʻe he lēkōtí: “Naʻe fakatoka ʻe Sihova ʻani malumu ki haʻa Amoni, Moape, mo Moʻunga Seia, ʻa ia kuo nau omi ki Siuta; pea naʻe teʻia kinautolu. He naʻe kau ʻa haʻa Amoni mo Moape ke taaʻi ʻa e nofo ʻi Moʻunga Seia, ʻo tamateʻi mo fakaʻauha kinautolu; pea kuo nau fakaʻosi ʻa e nofo ʻi Moʻunga Seia pea nau toki kau ʻi he fetamateʻaki kinautolu. Pea ʻi he haʻu ʻa Siuta ki he fale leʻo ʻi he toafa, ʻo nau hanga ki he fuʻu kakai na, ta ko e ngaahi ʻangaʻanga pe kuo fola ʻi he kelekele, pea naʻe ʻikai ha hao.”—2 Kalonikali 20:​22-24.

10 Naʻe hoko tofu pē ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sihová: “ʻE ʻikai ʻamoutolu ke fai ha tau.” (2 Kalonikali 20:17) ʻOku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni ʻa e sīpinga ki he kau Kalisitiané ke nau muimui ai ʻi he ngaʻunu atu ʻa Sīsū Kalaisi ke “fakakakato ʻene ikuna.” Lolotonga iá, ʻoku nau hokohoko atu ke tauʻi ʻa e koví, ʻo ʻikai ʻaki ha ngaahi nāunau tau moʻoni, ka ʻoku faiʻaki ʻa e ngaahi nāunau tau fakalaumālie. ʻOku nau “ikuna [ai] ʻa e kovi ʻaki ʻa e lelei.”—Loma 6:13; 12:​17-21; 13:12; 2 Kolinito 10:​3-5.

Ko Hai ʻe Taki ʻi he ʻOho ʻa Kokí?

11. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakafofonga ʻe ngāueʻaki ʻe Koki ke fakahoko ʻene ʻohó? (e) Ko e hā ʻoku kau ki he hoko ʻo ʻāʻā fakalaumālié?

11 Ko Koki ʻo Mēkokí ʻoku fakahaaʻi ko Sētane ko e Tēvoló ʻi hono tuʻunga ololalo talu mei he 1914. ʻI he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālié, ʻoku ʻikai malava ke ne fakahoko fakahangatonu ai ʻene ʻohofí, ka te ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakafofonga fakaetangata ke fai ʻene ngaahi ngāué. Ko hai ʻe hoko ko e kau fakafofonga fakaetangata ko ʻení? ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohitapú ia kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakaikiikí, ka ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakamatala pau ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi fakapapau ai ko hai ʻa kinautolu. ʻI he hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú, ʻe faai atu ai pē ʻo tau maʻu ha mahino ʻoku toe māʻalaʻala angé. ʻOku fakaʻehiʻehi ʻa e kakai ʻa Sihová mei he fakamahaló ka ʻoku nau hanganaki ʻāʻā fakalaumālie, ʻo lāuʻilo kakato ki he ngaahi tuʻunga fakapolitikale mo fakalotu ko ia ʻoku fenāpasi mo e fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohitapú.

12, 13. Naʻe anga-fēfē hono tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Tanielá ha ʻoho fakaʻosi ki he kakai ʻa e ʻOtuá?

12 ʻOku fakahā ʻe he palōfita ko Tanielá ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ha ʻoho fakaʻosi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻene tohi: “Te ne ʻalu atu [ʻa e tuʻi ʻo e tokelaú] ʻoku lili lahi ke fakaʻauha mo moifua ʻa e tokolahi. Pea te ne hunuki hono teniti fakaʻeiʻeiki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo tahi ʻi he Siueli ko e moʻunga tapu.”—Taniela 11:​44, 45.

13 ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, ko e “ongo tahi” ko e Tahi Lahí ia, pe ko e Metiteleniané, pea ko e “moʻunga tapu” ko Saione, ʻa ia naʻe pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo ia: “Ka kuo u fakanofo ʻeku tuʻi aʻaku, ʻi funga Saione ko ʻeku moʻunga tapu.” (Sāme 2:6; Siosiua 1:4) Ko ia ai, ʻi ha ʻuhinga fakalaumālié, ko e fonua “ʻi he vahaʻa ʻo e ongo tahi [mo e ]moʻunga tapu” ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga lakalakaimonū fakalaumālie ʻo e kau Kalisitiane paní. ʻOku ʻikai ke nau kei hoko ʻo ʻiloʻi ʻi he tahi ko e faʻahinga ʻo e tangatá ne mavahe mei he ʻOtuá, pea ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ki he pule fakataha mo Kalaisi Sīsū ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. ʻOku hā mahino, ko e kau sevāniti pani ʻa e ʻOtuá, fakataha mo honau takanga mateaki ko e fuʻu kakai lahí, te nau hoko ko e tāketi ia ʻa e tuʻi ʻo e tokelaú ʻi he taimi te ne fakahoko ai ʻene ʻohofi anga-kakahá ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻa Tanielá.—Aisea 57:20; Hepelu 12:22; Fakahā 14:1.

ʻE Anga-Fēfē ʻa e Tali ʻa e Kau Sevāniti ʻa e ʻOtuá?

14. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe tolu ʻe fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻohofi kinautolú?

14 Ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ʻi he malumalu pē ʻo e ʻohofi ko iá? Ko e tali ʻa e puleʻanga fakaetaipe ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihosafaté ʻokú ne toe fokotuʻu mai ʻa e sīpinga. Fakatokangaʻi naʻe tuʻutuʻuni ki he kakai aí ke nau fai ʻa e meʻa ʻe tolu: (1) ke nau tuʻu ki honau tuʻungá, (2) tuʻu maʻu, pea (3) mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihová. ʻE anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻo fehoanaki mo e ngaahi leá ni?—2 Kalonikali 20:17.

15. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e pehē ki he kakai ʻa Sihová ke nau tuʻu ki honau tuʻungá?

15 Tuʻu ki honau tuʻungá: ʻI he ʻikai ke toumouá, ʻe hokohoko atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke tauhi maʻu honau tuʻunga ʻo e poupou longomoʻui ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te nau hokohoko atu ke tauhi maʻu honau tuʻunga ʻo e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. Te nau “tuʻu maʻu, taʻe ngaūe” ʻi heʻenau ngāue mateaki kia Sihová pea hokohoko atu ʻa e fakahāhā hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi heʻene ʻaloʻofá. (1 Kolinito 15:58; Sāme 118:​28, 29) Heʻikai ha tenge ia ʻi he lolotongá ni pe kahaʻú te ne malava ke ʻai kinautolu ke nau liʻaki ʻa e tuʻunga fakahōifua faka-ʻOtua ko ʻení.

16. ʻI he ngaahi founga fē ʻe tuʻu maʻu ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová?

16 Tuʻu maʻu: ʻE ʻikai ke feinga ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke fakahaofi kinautolu ka te nau tuku taha ʻenau falala kakató kia Sihova. Ko ia toko taha pē ʻokú ne malava ke fakahaofi ʻene kau sevānití mei he tuʻunga maveuveu ʻo e māmaní, pea kuó ne talaʻofa ke fai pehē. (Aisea 43:​10, 11; 54:15; Tangilaulau 3:26) Ko e falala kia Sihová ʻe kau ai ʻa e falala ki he fouʻanga hā mai fakaeonopooni kuo hā mahino ʻene ngāueʻaki he ngaahi hongofuluʻi taʻu ke fakahoko ʻaki ʻene ngaahi taumuʻá. Hangē ko ia ne teʻeki ai ʻaupito ha meʻa pehē ki muʻa, ʻe fiemaʻu ʻi he taimi ko iá ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau falala kakato ki he kaungālotu ne fakamafaiʻi ʻe Sihova pea mo ʻene Tuʻi pulé ke nau takimuʻá. Ko e kau tangata loto-tōnunga ko ʻení te nau tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko hono tukunoaʻi ʻenau tatakí ʻe malava ke iku ai ki he ʻauha.—Mātiu 24:​45-47; Hepelu 13:​7, 17.

17. Ko e hā ʻe mamata ai ʻa e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻa Sihová?

17 Mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihová: Ko e fakamoʻuí ko e pale ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau pikimaʻu ki honau tuʻunga ko e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané pea ʻoku nau falala kia Sihova ki ha fakahaofí. Kae ʻoua ke hoko ki he houa fakaʻosí—pea ki he tuʻunga lahi te nau malavá—te nau fanongonongo ai ʻa e aʻu mai ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová. Ko e meʻamoʻui kotoa pē kuo pau ke nau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní pea ʻoku ʻi ai ʻene kau sevāniti loto-tōnunga ʻi he māmaní. ʻE ʻikai ʻaupito ke toe ʻi ai ha fiemaʻu ki ha fekīhiaki lōloa fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová.—Isikeli 33:33; 36:23.

18, 19. (a) ʻOku anga-fēfē hono tapua mai ʻe he hiva ikuna ʻi he Ekisoto vahe 15 ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e faʻahinga ko ia te nau hao moʻui atu ʻi he ʻoho ʻa Kokí? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke nau fai ʻi he taimi ní?

18 ʻAki ʻa e ivi naʻe toe fakafoʻou, ʻe hū atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he māmani foʻoú, vēkeveke ke hivaʻi ha foʻi hiva ikuna, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá hili honau fakahaofi ʻi he Tahi Kulokulá. ʻI he houngaʻia taʻengata kia Sihova ʻi heʻene maluʻí, ʻi he tuʻunga fakatāutahá pea ʻi he fakakulupú, te nau fakaongo atu ʻa e ngaahi lea fuoloa: “Te u hiva kia Sihova, he kuo ne langilangiʻia lahi; . . . Ko e pateʻitau ʻa Sihova: ko Sihova hono hingoa. . . . Ko ho nima toʻomataʻu, ʻe Sihova, ʻoku ne laiki ʻa e fili ke lailai. Pea ʻi he pehe fau ho langilangiʻia ʻoku ke tulaki ʻakinautolu naʻe tuʻu ki he ʻAfiona. ʻOku ke ʻai atu ho houhau; ʻoku ke keina kinautolu ʻo hange ha kafukafu. . . . Kuo ke taki atu ʻi hoʻo ʻaloʻofa ʻa e kakai ni ne ke huhuʻi; kuo ke tataki ʻi ho malohi ki ho ʻafioʻanga tapu. . . . Te ke fakahu kinautolu, ʻo to ʻi he moʻunga ʻo ho tofiʻa, ʻa e potu kuo ke teuteu ko ho ʻafioʻanga, ʻe Sihova, ʻa e potu tapu, ʻe Atonai, kuo fokotuʻu ʻe ho nima. Ko Sihova te ne Hau ʻo lauikuonga pea taʻengata.”—Ekisoto 15:​1-19.

19 Ko ia ʻi he hoko ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻo toe hā mahino ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻá, ko ha faingamālie lahi ē ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau fakahāhaaʻi ʻenau līʻoa kia Sihová pea ke fakafoʻou ʻenau fakapapau ke tauhi ia ʻi he tuʻunga ko honau Tuʻi taʻengata!—1 Kalonikali 29:​11-13.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻe fai fakahangatonu ai ʻa e ʻoho ʻa Kokí ki he kau paní mo e fanga sipi kehé?

• ʻE anga-fēfē ʻa e tuʻu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki honau tuʻungá?

• Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e tuʻu maʻú?

• ʻE anga-fēfē ʻa e mamata ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻa Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Sihosafate mo hono kakaí ʻa e ikuna, ʻo ʻikai ha fiemaʻu kiate kinautolu ke nau faitau

[Fakatātā ʻi he peesi 20]

ʻOku kau fakataha ʻa e kau paní mo e fanga sipi kehé ʻi hono hakeakiʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 22]

ʻI he hangē ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻe vavé ni ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke nau hivaʻi ha foʻi hiva ikuna

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share