ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Vakai ki he Kakaí ʻi he Fakaofi Mai ʻa e ʻAho ʻo Sihová?
“ʻOku ʻikai ke fakatuotuai ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo ʻene talaʻofá, . . . ka ʻokú ne anga-kātaki kiate kimoutolu koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakatomalá.”—2 PITA 3:9, NW.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kakai he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
ʻOKU maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ha fekau ke “ngaohi ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ko e kau ākonga.” (Mātiu 28:19, NW) ʻI heʻetau fakahoko ʻa e ngafa ko ʻení pea tatali ki he “aho lahi o Jihova,” ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki he kakaí ʻo hangē ko ʻene vakai ki aí. (Sefanaia 1:14, PM) Pea ʻoku anga-fēfē ʻene vakai ki aí? ʻOku pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻOku ʻikai ke fakatuotuai ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo ʻene talaʻofá, ʻo hangē ko e lau ʻa e niʻihi ʻoku fakatuotuai, ka ʻokú ne anga-kātaki kiate kimoutolu koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9, NW) ʻOku vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga tāutaha ʻoku ʻi ai ʻenau malava ke aʻusia ʻa e fakatomalá. Ko hono “finangalo ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) He ko ē, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi he “tafoki ʻa e angahala mei hono ʻalunga ke ne moʻui”!—Isikeli 33:11.
2 ʻOku tau maʻu fakafoʻituitui ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kakaí? ʻI he hangē ko iá, ʻoku tau fakakaukau ki he faʻahinga tāutaha ʻo e matakali mo e puleʻanga kotoa pē ʻoku malava ke nau hoko ko ha “faga sibi o ene goue”? (Sāme 100:3, PM; Ngāue 10:34, 35) Tau lāulea angé ki he ongo fakatātā ʻe ua ʻokú na fakahāhaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe tuʻunuku ha fakaʻauha pea naʻe ʻoange ki he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e ʻilo tokamuʻa ki he meʻá ni. ʻOku tautefito ʻa e mahuʻinga ʻa e ongo fakatātaá ni ʻi heʻetau tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová.
Naʻe Maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e Vakai ʻa Sihová
3. Ko e hā ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kau nofo ʻi Sōtoma mo Komolá?
3 Ko e ʻuluaki fakatātaá ʻoku fekauʻaki ia mo e pēteliake loto-tōnunga ko ʻĒpalahamé mo e ongo kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa Sihova ki he “tangi [lāunga] ʻa Sotoma mo Komola,” naʻe ʻikai te ne fakaʻauha leva ʻa e ongo kolo ko iá mo e kotoa hona kakaí. Naʻá ne ʻuluaki fai ha fakatotolo. (Senesi 18:20, 21) Naʻe fekau atu ha ongo ʻāngelo ki Sōtoma, ʻa ia naʻá na nofo ai ʻi he fale ʻo e tangata māʻoniʻoni ko Loté. ʻI he pō ko ia naʻe aʻu atu ai ʻa e ongo ʻāngeló, naʻe “haʻu ae kau tagata oe kolo, . . . o nau kabui ae fale, ae kau mātua moe talavou, ae kakai kotoabe mei he botu kehekehe,” ʻi he fiemaʻu ke fai ha fehokotaki fakasino fakasōtoma mo e ongo ʻāngeló. ʻOku hā mahino, ko e tuʻunga ololalo ʻo e kau nofo ʻi he koló naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe tuha ia ke fakaʻauha. Ka, naʻe tala ange ʻe he ongo ʻāngeló kia Lote: “Oku ai hao kaiga i he botu ni? ko ho foha i he fono, mo ho gaahi foha, mo ho gaahi ofefine, mo ia kotoabe oku ke maʻu i he kolo ni fetuku mei he botu ni.” Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e hala ke fakamoʻui ʻa e niʻihi ʻo e kau nofo ʻi he kolo ko iá, ka ʻi he ikuʻangá, ko Lote pē mo hono ongo ʻofefiné naʻe hao ʻi he fakaʻauhá.—Senesi 19:4, 5, 12, 16, 23-26, PM.
4, 5. Ko e hā naʻe kōlenga ai ʻa ʻĒpalahame maʻá e kau nofo ʻi Sōtomá pea naʻe fehoanaki ʻa ʻene vakai ki he kakaí mo e vakai ʻa Sihová?
4 Sai, tau foki angé ki he taimi naʻe fakahā ai ʻe Sihova ʻene taumuʻa ke fakatotoloʻi ʻa e ongo kolo ko Sōtoma mo Komolá. Ko e taimi ia naʻe kōlenga ai ʻa ʻĒpalahamé: “Naʻa ʻoku ʻi ai ha toko nimangofulu maʻoniʻoni ʻi he kolo ko ia: pea te ke fakaʻauha pe, ʻo ʻikai te ke fakamolemole ʻa e feituʻu koeʻuhi ko e toko nimangofuluʻi maʻoniʻoni ʻoku ʻi ai? Mole ke mamaʻo ʻa e fai ʻe he ʻAfiona ha meʻa pehe, ʻa e tamateʻi ʻa e maʻoniʻoni fakataha mo e angahala, ʻio, ke fakatatau ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala: mole ke mamaʻo haʻo fai pehe: ʻo ʻikai fai totonu koā ʻa e Tuʻi Fakamāu ʻo mamani katoa?” Naʻe ngāueʻaki tuʻo ua ʻe ʻĒpalahame ʻa e kupuʻi lea “mole ke mamaʻo.” Mei heʻene taukeí, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame heʻikai ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e māʻoniʻoní fakataha mo e fulikivanú. ʻI he pehē ʻe Sihova heʻikai te ne fakaʻauha ʻa Sōtoma kapau naʻe ʻi ai ha “toko nimangofulu maʻoniʻoni ʻi he kolo kotoa,” naʻe hokohoko atu hono holoki hifo ʻe ʻĒpalahame ʻa e tokolahí kae ʻoua kuo aʻu ki he toko hongofulú pē.—Senesi 18:22-33.
5 Ne mei fanongo ʻa Sihova ki he ngaahi kōlenga ʻa ʻĒpalahamé kapau naʻe ʻikai ke nau fehoanaki mo ʻene vakai tonu ʻaʻaná? ʻOku hā mahino heʻikai. ʻI he tuʻunga ko e ‘kaumeʻa ʻo Sihová,’ ʻoku hā mahino naʻe ʻilo mo maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e anga ʻo ʻEne vakaí. (Semisi 2:23, NW) ʻI hono fakahanga ʻe Sihova ʻene tokangá ki Sōtoma mo Komolá, naʻá ne loto-lelei ke fakakaukau ki he ngaahi kole ʻa ʻĒpalahamé. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko ʻetau Tamai fakahēvaní “ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakatomalá.”
Vakai ʻa Siona ki he Kakaí Naʻe Kehe ʻAupito
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau Ninivé ki he fanongonongo ʻa Sioná?
6 Te tau lāulea leva ki he fakatātā hono uá—ʻa ia ko Siona ia. ʻI he taimi ko ʻení ko e kolo naʻe fakapapauʻi ke fakaʻauhá ko Ninive. Naʻe tala ki he palōfita ko Sioná ke ne fanongonongo ko e kovi ʻa e kolo ko iá kuo ‘aʻu hake ki he ʻao ʻo Sihová.’ (Siona 1:2) ʻI he kau ki ai ʻa hono ngaahi tuʻa koló, ko Ninivé ko ha kolo lahi, “ko e ʻalu ai ko e vaaʻihala ʻo e ʻaho ʻe tolu.” ʻI he faai atu ʻo talangofua ʻa Siona pea hū ki Ninivé, naʻá ne hanganaki fanongonongo: “Toe fangofuluʻi ʻaho, pea kuo fulihi ʻa Ninive!” ʻI he meʻa ko iá, naʻe “tui ʻa e kakai Ninive ki he ʻOtua, ʻo nau fanongonongo ha ʻaukai, mo nau ʻai tauangaʻa.” Naʻa mo e tuʻi ʻo Ninivé naʻá ne fakatomala.—Siona 3:1-6.
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he fakakaukau fakatomala ʻa e kau Ninivé?
7 Ko ha faikehekehe lahi ē mei he tali naʻe fai ʻi Sōtomá! Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kau Ninive fakatomalá? ʻOku pehē ʻe he Siona 3:10: “Naʻe louaki ʻe Elohimi mei he kovi naʻa ne pehe te ne fai kiate kinautolu; pea naʻe ʻikai te ne fai.” Naʻe “louaki” ʻa Sihova ʻi he ʻuhinga, naʻá ne liliu ʻene ngaahi fakafeangai ki he kau Ninivé koeʻuhi naʻa nau liliu ʻenau ngaahi foungá. Naʻe ʻikai ke liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ia ʻa e ʻOtuá, ka naʻe liliu ʻe Sihova ʻene tuʻutuʻuní ʻi he sio atu ne fakatomala ʻa e kau Ninivé.—Malakai 3:6.
8. Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Siona ʻo fakamāmāhuʻí?
8 ʻI hono ʻiloʻi ʻe Siona ʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻa Ninivé, naʻá ne sio ki he ngaahi meʻá mei he vakai ʻa Sihová? ʻIkai, he ʻoku tala mai kiate kitautolu: “Ka naʻe koviʻia lahi ai ʻa Siona, pea ne ʻita.” Ko e hā ʻa e toe meʻa kehe naʻe fai ʻe Sioná? ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ne lotu kia Sihova, ʻo pehe, fakamolemole, ʻEiki, ʻikai ko ʻeku lea ia ʻi heʻeku kei ʻi hoku fonua? Ko hono ʻuhinga ia naʻa ku sinaki hola ai ki Tasisi; he naʻa ku ʻilo ko e ʻOtua ʻofa ʻa e ʻAfiona, mo faʻa fakamolemole, ko e fakatotoka ki he houhau, pea mohu angalelei, pea ko ho anga ke lolou ʻi ha fai tautea.” (Siona 4:1, 2) Naʻe ʻilo ʻa Siona ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Kae kehe, ʻi he taimi ko iá, naʻe hoko ʻo fakamāmāhuʻi ʻa e palōfitá pea ʻikai te ne maʻu ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e kakai fakatomala ʻo Ninivé.
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe ʻomai ʻe Sihova kia Sioná? (e) Ko e hā ʻe lava ai ke tau pehē naʻe iku ʻo ohi ʻe Siona ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kau Ninivé?
9 Naʻe hū ki tuʻa ʻa Siona mei Ninive, ʻo langa ha kiʻi palepale, pea nofo ʻi hono malumalú “kaeʻoua ke ne vakai pe ko e ha ʻe hoko ki he kolo.” Naʻe ʻai ʻe Sihova ha fuʻu lepo ke tupu hake koeʻuhi ke ne tokonaki ha malumalu kia Siona. Kae kehe, ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe mae ʻa e fuʻu ʻakaú ia. ʻI he hoko ʻa Siona ʻo ʻita ʻi he meʻa ko iá, naʻe pehē ange ʻe Sihova: “Naʻa ke mamae koe ki he lepo . . . Pea ʻikaiā te u mamae koā ʻe au ki Ninive, ʻa e fuʻu kolo ni; ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe taha kilu ma ua mano tupu, ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻilo honau nima toʻomataʻu mo e toʻohema, mo e fuʻu fanga manu foki?” (Siona 4:5-11) Ko ha lēsoni ē kia Siona ʻo fekauʻaki mo e vakai ʻa Sihova ki he kakaí!
10 Ko e tali ʻa Siona ki he fakamatala ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ongoʻi mamae ki he kakai ʻo Ninivé ʻoku ʻikai ke lēkooti mai ia. Ka, ʻoku hā mahino naʻe fakatonutonu ʻe he palōfitá ʻene vakai ki he kau Ninive fakatomalá. ʻOku tau maʻu ʻa e fakamulituku ko iá mei he moʻoniʻi meʻa ʻo hono ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne lēkooti ʻa e fakamatala fakamānavaʻí ni.
Ko Fē ʻa e Fakakaukau ʻOkú Ke Maʻú?
11. Ngalingali ne mei fēfē ʻa e vakai ʻa ʻĒpalahame ki he kakai ʻoku moʻui he ʻaho ní?
11 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha toe fakaʻauha ʻe taha—ko e fakaʻauha ko ia ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ʻo e ngaahi meʻá ʻi he lolotonga ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová. (Luke 17:26-30; Kaletia 1:4; 2 Pita 3:10) Ne mei fēfē ʻa e vakai ʻa ʻĒpalahame ki he kakai ʻoku moʻui ʻi he māmani ko ʻeni ʻa ia ʻoku vavé ni ke fakaʻauhá? ʻOku hangehangē te ne loto-hohaʻa fekauʻaki mo e faʻahinga kuo teʻeki ai ke nau fanongo ʻi he “ongoongolelei . . . ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) Naʻe toutou kōlenga ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ha faʻahinga māʻoniʻoni naʻe malava ke ʻi Sōtoma. ʻOku tau hohaʻa fakafoʻituitui fekauʻaki mo e kakai ʻa ia te nau talitekeʻi ʻa e ngaahi founga ʻa e māmani ko ʻeni ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané kapau ʻe ʻoange ha faingamālie ke nau fakatomala ai pea tauhi ki he ʻOtuá?—1 Sione 5:19; Fakahā 18:2-4.
12. Ko e hā ʻoku faingofua ai ke maʻu ha fakakaukau hangē ko Sioná ki he kakai ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, pea ko e hā ʻe lava ke tau fai fekauʻaki mo e meʻá ni?
12 Ko e meʻa totonu ia ke fakaʻamu ki he ngataʻanga ʻo e fulikivanú. (Hapakuke 1:2, 3) Ka, ʻoku mātuʻaki faingofua ke fakatupu ha fakakaukau hangē ko Sioná, ʻo hoko ʻo ʻikai hohaʻa fekauʻaki mo e lelei ʻa e kakai ko ia te nau hoko nai ʻo fakatomalá. ʻOku moʻoni ʻeni tautefito kapau ʻoku tau toutou fetaulaki mo ha faʻahinga tāutaha ʻoku taʻemahuʻingaʻia, fakafepaki, pe naʻa mo e fakafili mai ʻi he taimi ʻoku tau ʻaʻahi atu ai ki honau ngaahi ʻapí mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻOku tau hoko nai ʻo taʻetokanga ki he faʻahinga ko ia ʻe toki fakatahatahaʻi mai ʻe Sihova mei he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá. (Loma 2:4) Kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe ha sivisiviʻi-kita fakamātoato ʻoku tau faʻifaʻitaki naʻa mo e ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ki he muʻaki fakakaukau ʻa Siona ki he kau Ninivé, ʻoku malava ke tau lotu ki ha tokoni ke liliu ʻetau vakaí ki he vakai ko ia ʻa Sihová.
13. Ko e hā ʻe lava ai ke tau pehē ʻoku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo e kakai he ʻaho ní?
13 ʻOku tokanga mai ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku teʻeki ai ke nau tauhi kiate iá, pea ʻokú ne fanongo mai ki he ngaahi kole ʻa ʻene kakai fakatapuí. (Mātiu 10:11) Ko e fakatātaá, “te ne fakatupunga ke fai ʻa e fakamaau totonú” ʻi he tali ki heʻenau ngaahi lotú. (Luke 18:7, 8, NW) ʻIkai ngata aí, ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofá mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻi heʻene taimi pē ʻaʻana. (Hapakuke 2:3) ʻE kau heni ʻa hono toʻo atu ʻa e kovi kotoa pē mei he māmaní, ʻo hangē tofu pē ko ʻene fakaʻauha ʻa Ninive he hili ʻa e toe foki ʻa hono kakaí ki he fulikivanú.—Nehumi 3:5-7.
14. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai lolotonga ʻa e tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová?
14 ʻI he teʻeki ke toʻo atu ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá ʻi he lolotonga ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, te tau kei tatali anga-kātaki pē, ʻo kau moʻumoʻua ʻi hono fai ʻa hono finangaló? ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e lahi ʻe aʻu ki ai ʻa e fakahoko ʻo e ngāue fakamalangá ki muʻa pea aʻu mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ka ʻoku tau ʻilo ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani ʻoku nofoʻí ki he fiemālie ʻa e ʻOtuá ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. Pea ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau hohaʻa fekauʻaki mo e “ngaahi meʻa manakoa” ʻoku teʻeki ke ʻomai ki loto ʻi he kei hokohoko atu ʻa Sihova ke fakafonu hono falé ʻaki ʻa e lāngilangí.—Hakeai 2:7, NW.
ʻOku Fakahā Mahino ʻEtau Vakaí ʻi Heʻetau Ngaahi Ngāué
15. Ko e hā ʻe lava ke ne fakalahi ʻetau houngaʻia ki he ngāue fakamalangá?
15 Mahalo pē ʻoku tau nofo ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai ke tali lelei ai ʻa e ngāue fakamalangá pea ʻoku ʻikai ke tau ʻi ha tuʻunga ke hiki ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu lahi ange ai ki he kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Tau pehē ko e toko hongofulu ʻe lava ke maʻu ʻi hotau vāhenga-ngāué ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. ʻOku tau ongoʻi ʻoku taau ke fekumi ki he toko hongofulu ko iá? Ko Sīsuú “naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa” ki he fuʻu kakaí “he naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” (Mātiu 9:36) ʻI hono ako ʻa e Tohitapú pea lau fakalelei ʻa e ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake!, ʻe malava ke tau maʻu ai ʻa e mahino lahi ange ki he tuʻunga kovi ʻo e māmani ko ʻení. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe malava ʻe he meʻá ni ke ne fakalahi ʻetau houngaʻia ki he fiemaʻu ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. ʻIkai ngata aí, ko hono ngāueʻaki loto-hounga ʻa e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku tokonaki ʻo fakafou mai ʻi he ‘tamaioeiki agatonu mo botó’ ʻe lava ke fakalahi ai hotau tuʻunga ʻo e fai fakalotoʻí ʻi he feituʻu ʻoku faʻa toutou ngāueʻí.—Mātiu 24:45-47, PM; 2 Timote 3:14-17.
16. ʻE fēfē nai haʻatau fakalahi ʻa e tuʻunga ola lelei ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú?
16 Ko ʻetau tokanga ki he faʻahinga ko ia te nau toki fai nai ha tali ki he pōpoaki faka-Tohitapu foaki-moʻuí ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi taimi mo e ngaahi founga kehekehe ke fakaofiofi ai ki he faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapí ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ʻapi ʻa e tokolahi ia ʻi he taimi ʻoku tau ʻaʻahi atu aí? Kapau ko ia, te tau malava nai ke fakalahi ʻa e ola lelei ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻaki hono ʻai ke kehekehe ʻa e ngaahi taimi mo e ngaahi feituʻu ʻo ʻetau ngāue fakaefakamoʻoní. ʻOku ʻalu ʻa e kau tangata toutaí ʻo toutai ʻi he taimi ʻe malava ke nau maʻu ai ʻa e iká. ʻE malava ke tau fai ha meʻa meimei tatau ʻi heʻetau ngāue toutai fakalaumālié? (Maake 1:16-18) Fēfē ke ʻahiʻahi faifakamoʻoni ʻi he efiafí mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní, kapau ʻoku fakalao? Kuo ʻilo ʻe he niʻihi ko e ngaahi tauʻanga meʻalelé, ngaahi tauʻanga lolí, ngaahi pausá, mo e ngaahi fale koloá ko e ‘ngaahi feituʻu toutai’ fua lahi ia. Ko ʻetau maʻu ha fakakaukau ki he kakaí ʻo hangē ko ʻĒpalahamé ʻoku toe hoko ia ʻo hā mahino ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi faingamālié ke faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení.
17. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e kau misinale mo e niʻihi kehe ʻoku ngāue ʻi he ngaahi fonua mulí?
17 Kuo teʻeki ai ke fanongo ʻa e laui miliona ia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Tānaki atu ki heʻetau malangá, ʻe malava ke tau fakahāhaaʻi ʻa e tokanga ki he kakai peheé naʻa mo e fai mei hotau ʻapí? Sai, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e kau misinale pe kau faifekau taimi-kakato ko ia ʻoku nau ngāue ʻi mulí? Kapau ʻoku pehē, ʻe lelei nai ke tau fai ha ngaahi tohi kiate kinautolu ʻo fakahāhā ʻetau houngaʻia ʻi heʻenau ngāué. ʻE malava fēfē ke fakahāhā ʻi he meʻa ko iá ʻa e tokanga ki he kakaí fakalūkufua? Ko ʻetau ngaahi tohi fakalototoʻa mo fakaongoongoleleí ʻe malava ke fakaivimālohiʻi ai ʻa e kau misinalé ke nau nofo ʻi honau vāhenga-ngāué, ʻo tokoniʻi ai ʻa e kakai tokolahi ange ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní. (Fakamaau 11:40) ʻE malava foki ke tau lotu maʻá e kau misinalé pea maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau fiekaia ki he moʻoní ʻi he ngaahi fonua kehé. (Efeso 6:18-20) Ko e toe founga ʻe taha ke fakahāhā ai ʻa e tokangá ko hono fai ha ngaahi tokoni fakapaʻanga ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.—2 Kolinito 8:13, 14; 9:6, 7.
Te Ke Malava ke Hiki?
18. Ko e hā kuo fai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke pouaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi he fonua ʻoku nau nofo aí?
18 Ko e faʻahinga ko ia kuo nau hiki ki he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá kuo fakapaleʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi feinga feilaulauʻi-kitá. Kae kehe, lolotonga ʻa e nofo pē ʻi honau fonua totonú, kuo ako ai ʻe he Kau Fakamoʻoni kehe ia ʻa Sihová ha toe lea ʻe taha koeʻuhi ke nau hoko ai ʻo tokoni fakalaumālie ki he kau muli nofo hili atú. Kuo fakapaleʻi moʻoni ʻa e ngaahi feinga peheé. Ko e fakatātaá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻe toko fitu naʻa nau tokoniʻi ʻa e kakai Siainá ʻi ha kolo lahi ʻi Tekisisi, U.S.A., naʻa nau talitali lelei ha toko 114 ki he fakamanatu ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi he 2001. Ko e faʻahinga kuo nau tokoniʻi ʻa e ngaahi kulupu peheé kuo nau ʻilo ai kuo mateuteu ʻenau malaʻe ngāué ki ha utu-taʻu.—Mātiu 9:37, 38.
19. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ke fai kapau ʻokú ke fakakaukau ke hiki ki ha fonua muli ke fakalahi atu ai ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá?
19 Mahalo pē ko koe mo ho fāmilí ʻoku mou ongoʻi ʻoku mou ʻi ha tuʻunga ke hiki ki ha feituʻu ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuluaki fakapotopoto ke “nofo muʻa ʻo fatu hono totongi.” (Luke 14:28) ʻOku moʻoni ʻeni tautefito ʻi he taimi ʻoku fakakaukau atu ai ha taha ke hiki ki ha fonua mulí. Ko ha taha pē ʻoku fakakaukau atu ki ha malava pehē ʻe lelei nai ke ne ʻeke hifo kiate ia tonu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ‘Te u malava ke tokoniʻi fakapaʻanga hoku fāmilí? ʻE malava ke u maʻu ha visa feʻungamālie? Kuó u ʻosi lea ʻi he lea ʻa e fonua ko iá, pe ʻoku ou loto-lelei ke ako ki ai? Kuó u fakakaukau fekauʻaki mo e ʻeá pea mo e anga fakafonuá? Te u hoko moʻoni “ko ha tokoni fakaivimālohi” ʻo ʻikai ko ha fakakavenga ki he kaungātui ʻi he fonua ko iá?’ (Kolose 4:10, 11, NW) Ke ʻilo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e fiemaʻu ʻi he fonua ʻokú ke fakakaukau ke hiki ki aí, ʻoku feʻungamālie maʻu pē ke tohi ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻi he feituʻu ko iá.a
20. Kuo anga-fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻe ha talavou Kalisitiane ʻa ia tonu ke ʻaonga ki he kaungātuí mo e niʻihi kehe ʻi ha fonua muli?
20 Ko ha tokotaha Kalisitiane ʻe taha naʻá ne kau ʻi he langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá ʻi Siapani naʻá ne ʻilo ai naʻe ʻi ai ha fiemaʻu ki ha kau ngāue pōtoʻi ke langa ha faiʻanga lotu ʻi Palakuei. ʻI he kei taʻehoa mo maʻu ʻa e ivi lahi fakatalavoú, naʻá ne hiki ai ki he fonua ko iá pea ngāue ai he māhina ʻe valu ko e tokotaha ngāue taimi-kakato pē ia ʻe taha ʻi he ngāue ko iá. Lolotonga ʻene nofo aí, naʻá ne ako ki he lea faka-Sipeiní pea fai ha ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi. Naʻe malava ke ne sio ai ki he fiemaʻu ki ha kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he fonuá. Neongo naʻá ne foki ki Siapani, naʻe vave ʻene toe foki ki Palakuei ʻo tokoni ki hono fakatahatahaʻi ʻo e kakaí ki he Fale Fakatahaʻanga tonu ko iá.
21. Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau tokanga mo ʻetau vakai tefitó ia ʻi heʻetau tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová?
21 ʻE fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku fakahoko kakato ʻa e ngāue fakamalangá, ʻo fehoanaki mo hono finangaló. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne fakavaveʻi ʻa e utu-taʻu fakalaumālie fakaʻosí. (Aisea 60:22) Ko ia, lolotonga ʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová, tau kau faivelenga ʻi he ngāue utu-taʻú pea vakai ki he kakaí ʻo hangē ko e vakai kiate kinautolu ʻa hotau ʻOtua ʻofá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻikai ʻaonga maʻu pē kia koe ke ke hiki ki ha fonua ʻa ia ʻoku tapui pe fakangatangata ai ʻa e ngāue fakamalangá. Ko e fai peheé ʻe aʻu nai ʻo uesia ai ʻa e kau malanga ia ʻo e Puleʻangá ʻoku nau ngāue fakapotopoto ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he kakaí?
• Ko e hā ʻa e vakai ʻa ʻĒpalahame ki he kau māʻoniʻoni naʻa nau nofo nai ʻi Sōtomá?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Siona ki he kakai fakatomala ʻo Ninivé?
• ʻE malava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kakai kuo teʻeki ai ke nau fanongo ki he ongoongo leleí?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻe vakai ʻa ʻĒpalahame ki he kakaí ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Naʻe hoko ʻa Siona ʻo ne maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he kau Ninive fakatomalá
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e tokanga ki he kakaí ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi taimi mo e ngaahi founga kehekehe ke malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí