ʻE Lava Fēfē Ke Ke Fai ha Fili Fakapotopoto?
“E FIE fanogo e he tagata boto, bea e tubulekina ai a ene boto,” ko e lau ia ʻa Solomone, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú kuo tau fai ʻi ha ngaahi taimi ʻa e ngaahi fili taʻefakapotopoto koeʻuhi pē ko ʻetau taʻetokanga ke fanongo ki he faleʻi ʻa e niʻihi kehé.—Palovepi 1:5, PM.
Ko e ngaahi lea ko ia ʻa Solomoné naʻe hiki ia ki mui ʻi he Tohitapú, fakataha mo e “palovepi ʻe tolu afe” kehe naʻá ne faʻú. (1 Tuʻi 4:32) ʻE lava ke tau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi mo fai ki heʻene ngaahi lea fakapotopotó? ʻIo. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu “ke ʻilo poto ai mo e akonaki; ke sivi ʻa e ngaahi lea ʻuhinga: ko e meʻa ke maʻu ai ʻa e akonaki fakapoto, ʻa e totonu, mo e faka-konisitutone, mo e tāu.” (Palovepi 1:2, 3) Tau lāulea ki ha ngaahi tataki makatuʻunga faka-Tohitapu ʻe nima ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó.
Fakakaukau ki he Ngaahi Ola Lele Lōloá
Ko e ngaahi fili ʻe niʻihi ʻe ʻi ai honau ngaahi ola mahuʻinga. Ko ia ai, feinga ke fakapapauʻi ki muʻa ʻa e ngaahi ola ko ení. Tokanga ʻi hono fakaʻatā ʻa e hā fakamānako ʻo e ngaahi ʻaonga fakataimí ke ne fakakuihi koe ke hoko nai ai ʻa e ngaahi ola lele lōloa ʻoku taʻefakamānakó. “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi: ka ko e hehemangofua ʻoku nau laka atu pe, ʻo moʻua ai,” ko e fakatokanga ia ʻa e Palovepi 22:3.
ʻE ʻaonga nai ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi ola fakataimí mo e ola lele lōloá. Ko e ngaahi ola fakataimi ʻo hono fili ha ngāue paú ko e vahe lelei nai mo e ngāue fakafiefia. Ka ʻe lava ke kau ʻi he ngaahi ola lele lōloá ha ngāue ʻoku ʻikai hano kahaʻu moʻoni? ʻE iku nai ia ʻo fiemaʻu koe ke ke hiki ki ha feituʻu, ʻo mamaʻo nai ai mei he ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí? ʻE tuku nai ai koe ki ha ʻātakai ʻoku ʻikai lelei pe ʻe ʻikai nai fakamānako ʻo ʻai ai koe ke ke ongoʻi feifeitamaki lahi? Vakaiʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá mo ia ʻoku taʻeʻaongá, pea toki fili leva ʻa e meʻa ʻoku totonu ke muʻomuʻá.
Vaheʻi ʻa e Taimi Feʻunga
Ko e ngaahi fili ʻoku fai fakavavé ʻe lavangofua ke hoko ia ʻo taʻefakapotopoto. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Palovepi 21:5: “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa: ka ko e fakavave kovi ko hono o pe ko e masiva.” Hangē ko ení, ko e kau taʻu hongofulu tupu ʻāvangā ʻoku totonu ke nau tuku ha taimi ki muʻa ke fakapapauʻi ai ʻa e fakahoko ʻo ha vahaʻangatae ʻi he nofo malí. He ka ʻikai, te nau hokosia nai ʻa e moʻoni ʻo e lea ʻa William Congreve, ko e tokotaha hiki-tulama Pilitānia ʻo e konga ki muʻa ʻo e senituli hono 18: “Ko e fakavave ki he malí, te tau fakatomala nai ai ʻi ha taimi fuoloa.”
Kae kehe, ko hono tuku ha taimi feʻungá, ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ia mo e tolotoloí. Ko e ngaahi fili ʻe niʻihi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia ko e ʻalunga ia ʻo e potó ke fai ia ʻi he vave ʻoku ala lavá. Ke toloi taʻefiemaʻu ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻene fakamole lahi kia kitautolu pe ki he niʻihi kehé. Ko hono tolotoloi ha filí ko ha fili nai ia ʻiate ia pē—mahalo ko ha fili taʻefakapotopoto.
Tali ʻa e Faleʻí
Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha tuʻunga ʻe ua ʻe tatau tofu pē, ko e ongo meʻa ʻe toko uá ʻe ʻikai nai te na fai maʻu pē ha fili tatau ʻi he taimi ʻo e fehangahangai mo e ngaahi palopalema meimei tataú. Neongo ia, ʻoku ʻaonga ke fanongo ki he founga kuo fili ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku meimei tatau mo haʻatautolú. ʻEke kia kinautolu pe ʻoku fēfē ʻenau fakafuofuaʻi he taimi ko ení ʻenau filí. Ko e fakatātaá, ʻi hono fili ha ngāué, kole ki he faʻahinga kuo nau ʻosi kau ʻi he ngāué ni ke nau tala atu fakatouʻosi ʻa e tafaʻaki leleí mo e tafaʻaki koví kia koe. Ko e hā kuo nau ʻiloʻi ko e ngaahi ʻaonga ia ʻo ʻenau filí, pea ko e hā kuo hoko ko e taʻeʻaonga, pe ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ia ʻe ala hokó?
“ʻOku maumau fakakaukau ʻa e ʻikai fai ha alea,” ko e fakatokanga mai ia kia kitautolú, “ka ʻoku tuʻu ʻo ka tokolahi ʻa e faleʻi.” (Palovepi 15:22) Ko e moʻoni, ʻi he kumi ki he faleʻí mo ako mei he ngaahi meʻa ʻoku hokosia ʻe he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau fai ia lolotonga ʻoku tau mahinoʻi kakato kuo pau ke tau fai fakafoʻituitui ʻa e fili fakaʻosí pea toe fua foki ʻa e fatongia ki hono fai iá.—Kaletia 6:4, 5.
Tokanga ki ha Konisēnisi Kuo Akoʻi Lelei
Ko e konisēnisí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻoku tau fili ke tau moʻui ʻo fakatatau ki aí. Ki ha Kalisitiane, ʻoku ʻuhinga ení ko hono akoʻi ʻa e konisēnisí ke fakatatau ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá. (Loma 2:14, 15) ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” (Palovepi 3:6) Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ko e ongo meʻa ʻe toko ua—mo ha konisēnisi taki taha kuo akoʻi leleí—te na aʻu nai ki ha ngaahi fakamulituku kehekehe pea fai ai ha ngaahi fili kehekehe.
Kae kehe, ko ha konisēnisi kuo akoʻi lelei ʻe ʻikai te ne fai ha fili tauʻatāina pehē ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fakahalaiaʻi fakahangatonu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko ha konisēnisi kuo teʻeki ai akoʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻe fakaʻatā nai ai ha tangata mo ha fefine ke na ʻahiʻahiʻi pe ʻokú na hoamālie ki muʻa ʻi he malí ʻaki ʻena nonofo fakataha pē. Te na fakakaukau nai kuó na fai ha fili fakapotopoto, ʻo fakaʻuhinga te ne taʻofi kinaua mei he fakavave ki ha nofo mali taʻefakapotopoto. ʻE ʻikai nai fakahalaiaʻi kinaua ʻe hona konisēnisí. Neongo ia, ko ha taha pē ʻokú ne kau ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he fehokotaki fakasinó mo e nofo malí te ne fili ʻo fakafepakiʻi ha fokotuʻutuʻu fakataimi mo taʻetaau pehē.—1 Kolinito 6:18; 7:1, 2; Hepelu 13:4.
Founga ʻo Hono Uesia ʻe Hoʻo Ngaahi Filí ʻa e Niʻihi Kehé
ʻOku faʻa hoko ʻo uesia nai ʻe hoʻo ngaahi filí ʻa e niʻihi kehé. Ko ia, ʻoua ʻaupito ʻe fai fakakaukauʻi ha fili taʻefakapotopoto—naʻa mo fakasesele—ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai ke fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi vahaʻangatae mahuʻinga mo e ngaahi kaumeʻá pea mo e ngaahi kāingá, pe hiliō ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 10:1: “Ko e foha poto ko e fiefiaʻanga o ʻene tamai: ka ko e tama vale ko e fakamamahi oʻene faʻe.”
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, lāuʻilo ʻoku fiemaʻu ʻi ha ngaahi taimi ke ke fili ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tuʻunga kaumeʻá. Ke fakatātaaʻi, te ke fili nai ke siʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu naʻe maʻu ki muʻa ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻi he taimí ni ʻoku fepaki mo e Ngaahi Konga Tohitapú. Pe te ke fili nai ke fai ha ngaahi liliu lahi fakaeʻulungaanga koeʻuhi ko hoʻo fili ke fakatatau hoʻo moʻuí ki he ngaahi tataki fakaʻotua kuó ke tali he taimi ní. Ko hoʻo filí ʻe ʻikai nai fakafiefiaʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi kaumeʻá pe kāingá, ka ko ha fili pē ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá ko ha fili fakapotopoto ia.
Fai Fakapotopoto ʻa e Fili Lahi Tahá
ʻI he ʻikai ʻiloʻi ʻe he kakaí fakalūkufua, ʻoku fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa he ʻaho ní mo hono fai ʻo ha fili ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí mo e maté. Ko ha tuʻunga meimei tatau naʻe fehangahangai mo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa ia naʻa nau ʻapitanga ʻi he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he 1473 K.M. ʻI he ngāue ko ha tangata lea ʻa e ʻOtuá, naʻe tala ange ʻe Mōsese kia kinautolu: “Kuo u fokotuʻu ʻi ho ʻao ʻa e moʻui mo e mate, ʻa e monu mo e mala: ko ia ke ke fili ki he moʻui ka ke moʻui, ʻa koe mo ho hako, ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, ke fakaongo ki hono leʻo, pea ke pikitai kiate ia: he ko ia ia hoʻo moʻuiʻanga, mo e loloaʻanga ʻo ho ngaahi ʻaho: ka ke nofo ʻi he kelekele naʻe fuakava [a]i ʻe Sihova ki ho tupuʻanga, kia Epalahame, kia Aisake, pea kia Sekope, ke ʻatu moʻonautolu.”—Teutalonome 30:19, 20.
ʻOku fakahaaʻi ʻi he kikite mo e fakahokohoko taimi ʻa e Tohitapú ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” pea “kuo kamata liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni.” (2 Timote 3:1; 1 Kolinito 7:31) Ko e liliu ne tomuʻa talá ʻe aʻu ki hono tumutumú ʻi hono fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fakaetangata taʻeʻaongá, ʻa ia ʻe fetongi ia ʻaki ʻa e māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.
ʻOku tau ʻi he hūʻanga ʻo e māmani foʻou ko iá. Te ke hū ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Pe ʻe toʻo koe mei he māmaní ʻi he taimi ʻe fakangata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané? (Sāme 37:9-11; Palovepi 2:21, 22) Ko e fili fekauʻaki mo e ʻalunga ke muimui ai he taimi ní ʻoku ʻaʻau ia ke fai, ko e moʻoni ko ha fili ia ʻo e moʻui pe ko e mate. Te ke talitali lelei ha tokoni ki hono fai ʻa e fili totonú, ʻa e fili fakapotopotó?
Ko e fili ki he moʻuí ʻoku kau ki ai ʻa e ʻuluaki ako fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi siasí ʻi he tuʻunga lahi tahá kuo ʻikai te nau lava ke fakahaaʻi totonu ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ení. Ko honau kau takí kuo nau faʻa takihalaʻi ʻa e kakaí ke nau tui ki he ngaahi loí mo hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. Kuo nau taʻetokanga ke fakamatalaʻi ʻa e fiemaʻu ki hono fai ha fili fakafoʻituitui ke lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:24) Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai fai ai ia ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí. Kae fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú: “Ko ia ʻoku ʻikai kau mo au ʻoku ne tuʻu kiate au; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne kau mo au ʻi he fakatahataha ʻoku ne fakamovetevete.”—Mātiu 12:30.
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tokoniʻi fiefia ʻa e kakaí ke nau maʻu ha ʻiloʻi lelei ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau fai ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki faka-Tohitapu tuʻumaʻu mo e faʻahinga tāutaha pe ngaahi kulupu, ʻi ha taimi mo e feituʻu ʻoku faingamālie kia kinautolú. Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e tokonakí ni ʻoku totonu ke nau fetuʻutaki ki he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá pe tohi ki he kau faipulusi ʻo e Taua Leʻo.
Ko e moʻoni, kuo ʻosi maʻu nai ʻe he niʻihi ha ʻilo tefito ʻo e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku aʻu nai ʻo nau tuipau ki he tuʻunga moʻoni mo alafalalaʻanga ʻo e Tohitapú. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau toloiʻi ʻa hono fai ha fili ke fakatapui kinautolu ki he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi.
ʻOku nau lāuʻilo nai ki he mahuʻinga ʻo hono fai iá? Naʻe lea mahino ʻa Sīsū: “ʻOku ʻikai ko ia pe ʻoku ne lau mai, ʻEī, ʻEī, te ne hū ki he Puleʻanga ʻo Hevani; ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani.” (Mātiu 7:21) Ko e ʻilo faka-Tohitapú pē taha ʻoku ʻikai feʻunga; ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue. Ko e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané naʻá ne fokotuʻu ʻa e sīpingá. ʻOku tau lau fekauʻaki mo e niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí: “ʻI heʻenau tui kia Filipe, heʻene malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, mo e Huafa ʻo Sisu Kalaisi, naʻa nau papitaiso, ʻa e kau tangata mo e kau fefine foki.” (Ngāue 2:41; 8:12) Ko ia, kapau kuo maʻu kakato ʻe ha tokotaha ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo tui ki he meʻa ʻoku leaʻaki aí, pea kuo ʻomai ʻene moʻuí ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻokú ne taʻofi ia mei heʻene hoko ʻo papitaiso ʻi he fakahāhā ʻo ʻene fakatapuí? (Ngāue 8:34-38) Ko e moʻoni, ke ala tali ʻe he ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne fou loto-lelei ʻi he sitepu ko ení mo ha loto-fiefia.—2 Kolinito 9:7.
ʻOku ongoʻi nai ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai te nau maʻu ha ʻilo feʻunga ke fakatapui ai ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá. Ka ko e tokotaha kotoa pē ʻoku kamata ʻi ha ʻalunga foʻou ʻi he moʻuí ʻokú ne maʻu ha tuʻunga fakangatangata ʻo e ʻiló. Ko hai ha palōfesinale te ne taukaveʻi naʻá ne ʻiloʻi ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene ngāué ʻa e meʻa ʻokú ne ʻiloʻi he ʻaho ní? Ko e fili ke tauhi ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu pē ai ha ʻiloʻi ʻo e ngaahi akonaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu tefitó, fakataha mo ha holi fakamātoato ke moʻui ʻo fakatatau ki ai.
ʻOku toloi ʻe he niʻihi ʻenau filí ʻi he manavahē ʻi ha ʻikai nai te nau moʻui ʻo fakatatau ki ai? Ko ha tokanga ʻuhinga lelei fekauʻaki mo e taʻemalavá ʻoku kau ia ʻi he ngaahi tukupā fakaetangata lahi. Ko ha tangata ʻoku fili ke mali pea tauhi hake ha fāmili te ne ongoʻi nai ha tuʻunga taʻefeʻunga, ka ko hono fai ha tukupaá ʻoku hoko ia ko ha fakaʻaiʻai kiate ia ke ne fai ʻa e lelei taha te ne ala lavá. ʻI he tuʻunga tatau, ko ha tokotaha talavou mo ha laiseni fakaʻuli foʻou te ne maʻu nai ʻa e manavahē ki ha fakatuʻutāmaki he fefonongaʻakí—tautefito kapau ʻokú ne lāuʻilo ki he ngaahi fika ʻoku fakahaaʻi ai ko e kau talavou fakaʻulí ʻoku nau ʻi ha tuʻunga hehema lahi ange ki he fakatuʻutāmakí ʻi he faʻahinga taʻumotuʻa angé. Kae kehe, ko e ʻilo ko ení ʻe lava ke hoko ia ʻo ʻaonga, ʻi hono ueʻi ia ke ne fakaʻuli fakataha mo e tokanga lahi ange. Ko e fakaʻehiʻehi mei hono maʻu ha laisení ʻoku ʻikai ʻaupito ko e fakaleleiʻangá ia!
Fili ki he Moʻuí!
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e fokotuʻutuʻu lolotonga fakapolitikale, fakaʻekonōmika mo fakalotu ʻi māmani lahí pea mo e faʻahinga ʻoku nau poupouʻi iá ʻe vavé ni ke nau mole atu mei he māmaní. Neongo ia, ko e faʻahinga tāutaha kuo nau fili fakapotopoto ki he moʻuí pea nau ngāue ʻo fakatatau ki aí te nau toé. ʻI he tuʻunga ko e uho ʻo ha sōsaieti māmani foʻoú, te nau kau ʻi hono ʻai ke hoko ko ha palataisi ʻa e māmaní, ʻo hangē ko ia naʻe muʻaki fakataumuʻa ki ai ʻa e ʻOtuá. Te ke fiefia, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e ʻOtuá, ke kau ʻi he ngāue fakafiefia ko ení?
Kapau ko ia, fili ke ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Fili ke ako ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaʻotua ki hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Fili ke aʻusia ia. Hiliō he meʻa kotoa, fili ke fakahoko hoʻo fakapapaú ke kakato. ʻI hono fakamatalaʻi fakanounoú, fili ki he moʻuí!
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Tuku ʻa e taimi feʻunga ki he ngaahi fili mafatukitukí
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Tali ʻa e faleʻi ʻi hono fili ha ngāué
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e faʻahinga ʻoku nau fili ke tauhi ki he ʻOtuá he taimi ní te nau kau ʻi hono ʻai ke hoko ko ha palataisi ʻa e māmaní