Toʻutupu, ʻAʻeva Taau mo Sihova
KO E toʻutupu Kalisitiane ʻe niʻihi kuo pau ke nau nofo mamaʻo fakataimi mei honau fāmilí mo ʻenau fakatahaʻanga ʻi honau feituʻu nofoʻangá. Kuo fai ia ʻe he niʻihi koeʻuhi ke fakalahi atu ai ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko e niʻihi naʻe pau ke nau mavahe mei honau ʻapí koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení. (Aisea 2:4; Sione 17:16) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, kuo tauteaʻi ai ʻe “Sisa” ʻa e kau talavou tauhi anga-tonú ki he tuku pōpula pe ki he ngāue maʻá e koló.a—Maake 12:17; Taitusi 3:1, 2.
Lolotonga ʻa e ngāue ʻi he tautea tuku pōpula ʻi heʻenau tuʻu-ʻataá, ko e kau talavou ko ení ʻe tuku fakataha nai mo e faʻahinga maumau-laó ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi lahi. Ko e mamaʻo mei ʻapi ʻi he ngaahi ʻuhinga kehé kuo fakamālohiʻi tatau ai ʻa e toʻutupú ke nau ngāue ʻi ha ʻātakai ʻulungaanga taʻetaau. ʻE lava fēfē ki he kau talavou Kalisitiane ko ení pe ko e niʻihi kehe ʻoku fakamālohiʻi ki ha tuʻunga pehē ke nau fekuki lavameʻa mo e ngaahi tenge mo e ngaahi fiemaʻu ʻoku nau fehangahangai mo iá ʻi heʻenau feinga ke “aeva o tāu moe Otua?” (1 Tesalonaika 2:12, PM) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá ke nau mateuteu ki ha ngaahi tuʻunga kovi pē ʻe ala hoko?—Palovepi 22:3.
Ngaahi Pole Tefito
“Ko e mamaʻo mei he tokangaʻi fakaemaluʻi ʻa ʻeku ongo mātuʻá pea pehē ki he tokanga ʻofa ʻa e kau mātuʻa ko ia naʻa nau ʻiloʻi lelei aú naʻe faingataʻa pea fakalotosiʻi,” ko e lau ia ʻa e taʻu 21 ko Tākisi, ʻa ia naʻe fakamālohiʻi ke ne fakamoleki ʻa e māhina ʻe 37 ʻo mamaʻo mei ʻapi.b ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku ongoʻi mātuʻaki taʻemalu.” Ko e taʻu uofulu ko Petelō naʻe pau ke ne mamaʻo mei ʻapi ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe ua. ʻOkú ne fakahaaʻi: “Ko e ʻuluaki taimi ia ʻi heʻeku moʻuí, naʻe pau ai ke u fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo e fakafiefiá pea mo e ngaahi feohí ʻiate au pē, pea ko ʻeku ngaahi filí naʻe ʻikai ke faʻa fakapotopoto.” Naʻá ne fakamatala leva: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku ongoʻi hohaʻa ai ʻi he fatongia lahi ange naʻe ʻomai ʻe he tauʻatāina lahi angé.” Ko Tāsosi, ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻa ia ʻokú ne fetuʻutaki tuʻumaʻu mo e kau talavou Kalisitiane ʻi he ngaahi tuʻunga peheé, naʻá ne fakamatala: “Ko e lea taʻemaʻa, angatuʻu, mo e tōʻonga fakamālohi ʻa e ngaahi toʻumeʻa taʻetuí ʻoku lava ke ne tākiekina ʻa e kau talavou taʻetokanga mo taʻemalú.”
ʻI he nofo mo ngāue ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻoku ʻikai haʻanau ʻapasia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú, ko e kau talavou Kalisitiane ko iá ʻoku fiemaʻu ke nau maluʻi kinautolu mei he fakatauele ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi founga ʻulungaanga taʻetaau mo taʻefakatohitapu ʻa honau ngaahi toʻumeʻá. (Sāme 1:1; 26:4; 119:9) Ko hono tauhi maʻu ha founga-tuʻumaʻu lelei ʻo e ako fakafoʻituituí, maʻu fakatahá, mo e malaʻe ngāué ʻe hā ngali faingataʻa nai. (Filipai 3:16) Ko hono fokotuʻu pea ngāue ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻe ʻikai foki ke faingofua.
Ko e kau talavou Kalisitiane faitōnungá ʻoku nau loto moʻoni ke fakafiefiaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻenau tōʻongá mo e leá. ʻOku nau feinga mateaki ke tokanga ki he fakaafe fakamānako ʻa ʻenau Tamai fakahēvaní: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” (Palovepi 27:11, PM) ʻOku nau ʻiloʻi ko ʻenau anga-tāú mo honau ʻulungāngá ʻoku ʻi ai ʻene tākiekina ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé kia Sihova mo ʻene kakaí.—1 Pita 2:12.
ʻOku taau ke fakaongoongoleleiʻi, ko e tokolahi taha ʻo e kau talavou ko iá ʻoku nau fai ʻenau lelei tahá ke hoko ʻo hangē ko honau fanga tokoua ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻe lotu ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo kinautolu: “Ke mou aeva o tau moe Eiki o fakafiemalie i he mea kotoabe, ke mou fua lahi i he gaue lelei kotoabe, . . . ki he faa kataki kotoabe moe kataki fuoloa i he fiefia.” (Kolose 1:9-11, PM) ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi fakatātā kehekehe ʻo e kau talavou manavahē ʻOtua ʻa ia naʻa nau lavameʻa ʻi he ʻaʻeva taau mo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo ha ʻātakai faikehe, fakafili, mo tauhi ʻaitoli.—Filipai 2:15.
‘Naʻe Kau mo Siosifa ʻa Sihova’
ʻI heʻene kei taʻu siʻí, ko Siosifa, ʻa e foha ʻofaʻanga ʻo Sēkope mo Lesielí, naʻá ne mamaʻo ai mei he nofoʻanga malu ʻa ʻene tamai manavahē ʻOtuá. Naʻe fakatau atu ia ki he nofo pōpula ʻi ʻIsipite. Naʻe fokotuʻu ʻe Siosifa ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi he tuʻunga ko ha talavou faʻa ngāue, alafalalaʻanga, mo ʻulungaanga taau. Neongo ʻene ngāue pōpula kia Pōtifá—ko ha tokotaha ʻa ia naʻe ʻikai ko ha tokotaha lotu kia Sihova—naʻe faitotonu mo tōtōivi ʻa Siosifa, ko ia naʻe faifai pē ʻo tuku kiate ia ʻe hono pulé ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻo hono falé ke ne tokangaʻi. (Senesi 39:2-6) Naʻe tauhi ʻe Siosifa ʻene anga-tonu kia Sihová, pea ʻi he taimi naʻe iku ai eni ki hono lī ia ki he pilīsoné, naʻe ʻikai te ne fakaʻosiʻaki: “Ko e hā hano ʻaonga?” Naʻa mo ʻene ʻi pilīsoné naʻá ne fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei, pea naʻe vave ʻa ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻi he ngāue he pilīsoné. (Senesi 39:17-22) Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Senesi 39:23, ‘naʻe kau mo Siosifa ʻa Sihova.’
He mei faingofua moʻoni ē kia Siosifa, ʻa ia naʻe mavahe mei hono fāmili manavahē ʻOtuá, ke liliu ʻa ʻene tōʻongá ki he tōʻonga ko ia ʻa e kau pangani naʻa nau nofo takatakai ʻiate iá, ʻo faʻifaʻitaki ki he founga moʻui ʻulungaanga taʻetaau faka-ʻIsipité! ʻI hono kehé, naʻá ne pipiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá pea tauhi ʻa ʻene tuʻunga maʻá neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mālohi tahá. ʻI he taimi naʻe toutou tenge ai ia ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ke ne mohe mo iá, ko ʻene tali fakapapaú eni: “Fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?”—Senesi 39:7-9.
ʻI he ʻahó ni, ko e kau talavou Fakamoʻoní ʻoku fiemaʻu ke nau tokanga ki he ngaahi fakatokanga makatuʻunga faka-Tohitapu ki he ngaahi feohi taʻefeʻungá, fakafiefia taʻetāú, fakatātā fakalieliá, mo e fasi ololaló. ʻOku nau ʻiloʻi “ko e ongo foʻi fofonga ʻo Sihova ʻoku ʻi he potu kotoa pe: he taulama ʻa e lelei mo e kovi.”—Palovepi 15:3.
Liʻaki ʻe Mōsese ʻa e “Fiefia oe Agahala”
Naʻe tupu hake ʻa Mōsese ʻi ha ʻātakai tauhi ʻaitoli mo kumi ki he mālie ʻo e lotoʻā ʻo Feló. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú fekauʻaki mo ia: “Koe tui a Mosese naa ne liaki ai, . . . hono ui ia koe tama ae ofefine o Felo; O ne fili muʻa ke ne kataki ae mamahi fakataha moe kakai ae Otua, i he ene maʻu ae fiefia oe agahala o fuoloa jii.”—Hepelu 11:24, 25, PM.
Ko e kaumeʻa mo e māmaní ʻe lava ke iku ia ki he ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi, ka ʻoku taimi nounou. Ko e lōloa tahá pē, ʻe lava ke ngata ia ʻi he taimi fakangatangata ʻa ia ʻoku toe ki he māmani ko ení. (1 Sione 2:15-17) ʻIkai ʻe lelei ange ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú “naʻa ne kitaki heʻene sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hepelu 11:27) Naʻá ne hanganaki fakahangataha ʻene fakakaukaú ki he tofiʻa fakalaumālie ʻo ʻene fanga kui manavahē ʻOtuá. Naʻá ne ʻai ʻa e taumuʻa ʻa Sihová ko ʻene taumuʻa ia ʻi he moʻuí, ʻo fokotuʻu ko ʻene taumuʻá ia ko hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá.—Ekisoto 2:11; Ngāue 7:23, 25.
ʻI he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe he kau talavou manavahē ʻOtuá ʻoku nau ʻi ha ʻātakai taʻefakaʻotua mo ʻikai anga-fakakaumeʻá, ʻe lava ke nau ʻai ke mālohi honau vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihová fakafou ʻi he ako fakafoʻituituí, ʻi he hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e “Tuʻi Taʻehamai.” Ko ha polokalama kakato ʻo e ngaahi ngāue faka-Kalisitiané, kau ai ʻa e maʻu fakataha maʻu pē mo e malaʻe ngāué, ʻe tokoniʻi ai ʻa e kau talavou ko ení ke nau hanganaki fakahangataha ʻenau fakakaukaú ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. (Sāme 63:6; 77:12) ʻOku totonu ke nau feinga ke fakatupulekina ʻa e tui mo e ʻamanaki mālohi tatau mo Mōsese. ʻE lelei ke nau fakatefito ʻenau fakakaukaú mo ʻenau ngaahi ngāué ʻia Sihova, ʻo fiefia ke hoko ko hono kaumeʻa.
Naʻá Ne Ngāueʻaki Hono ʻEleló ke Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova
Ko ha toʻutupu ʻe taha ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene alafaʻifaʻitakiʻanga lolotonga ʻene mamaʻo mei ʻapí ko e kiʻi taʻahine ʻIsileli naʻe taki pōpula ʻe he kau Sīliá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻIlaisá. Naʻá ne hoko ko e kaunanga ʻa e uaifi ʻo ha ʻeiki tau Sīlia naʻe kilia, ko Neamani. Naʻe tala ange ʻe he kiʻi taʻahiné ni ki he fineʻeikí: “Taumaiā naʻe ʻi he ʻao ʻo e palofita ʻoku ʻi Samelia ʻa e tangataʻeiki! te ne fakamaʻa ia mei heʻene kilia.” Koeʻuhi ko ʻene faifakamoʻoní, naʻe ʻalu ai ʻa Neamani kia ʻIlaisa ki ʻIsileli pea naʻe fakamaʻa ia mei heʻene kiliá. ʻIkai ngata aí, naʻe hoko ʻa Neamani ko ha tokotaha lotu kia Sihova.—2 Tuʻi 5:1-3, 13-19.
Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kiʻi taʻahiné ni ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ki he toʻutupú ke nau ngāueʻaki honau ʻeleló ʻi ha founga fakalāngilangiʻi ʻOtua, naʻa mo e taimi ʻoku nau mamaʻo ai mei heʻenau ngaahi mātuʻá. Kapau naʻe maʻu ʻe he kiʻi taʻahine ko iá ʻa e tōʻonga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e “lau fakasesele” pe “fiengutuhua,” naʻá ne mei ongoʻi fiemālie nai ke ngāueʻaki ola lelei ʻa hono ʻeleló ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he taimi naʻe malanga hake ai ʻa e faingamālié? (Efeso 5:3 [Efeso 5:4, PM]; Palovepi 15:2) Ko Nīkosi, ko ha talavou ia ʻi hono muʻaki taʻu 20 tupú ʻa ia naʻe tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻene tuʻu-ʻataá ʻokú ne manatuʻi: “ʻI he taimi naʻá ku ʻi ha pilīsone fakangoue ai fakataha mo ha fanga tokoua talavou kehe, ʻo mamaʻo mei he mafai ʻa e mātuʻá mo e fakatahaʻangá, naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe hōloa ʻa e tuʻunga ʻo ʻemau leá. Naʻe ʻikai moʻoni ʻoatu ai ha fakahīkihiki kia Sihova.” Ko e meʻa fakafiefiá, naʻe tokoniʻi ʻa Nīkosi mo e niʻihi kehé ke nau tokanga ki he akonaki ʻa Paula ʻi he meʻa ko ení: “Ko e meʻa ki he feʻauaki mo e angaʻuli kotoa pe, ʻumaʻā ʻa e manumanu, naʻa mo e lau ki ai ke mou fakaʻehiʻehi mei ai, telia ʻa e tāu ʻo e feangai ʻa e kakai lotu.”—Efeso 5:1 (Efeso 5:3, PM).
Naʻe Moʻoni ʻa Sihova kia Kinautolu
Ko e meʻa naʻe hokosia ʻe he kaungāmeʻa Hepelū ʻe toko tolu ʻo Tanielá ʻi Pāpilone motuʻá ʻoku fakamoʻoni ia ki he moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ko e anga-tonu ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí ʻoku iku ai ki he anga-tonu ʻi he ngaahi meʻa lalahí. (Luke 16:10, PM) ʻI he fehangahangai mo e palopalema ʻo e kai ʻa e ngaahi meʻakai naʻe tapui ʻe he Lao ʻa Mōsesé, naʻe mei lava pē ke nau fakaʻuhinga ko e kau pōpula kinautolu ʻi ha fonua muli pea ʻikai ai ha fili ke nau fai ʻi he meʻá ni. Ka ko ha tāpuaki ē naʻa nau maʻu ʻi he fakamātoato ʻi he meʻa nai ne hā ngali ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻí! Naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau fakatou moʻui lelei ange mo poto ange ʻi he kotoa ʻo e kau pōpula kehe ʻa ia naʻa nau hokohoko atu hono kai ʻa e ngaahi meʻakai ifo ʻa e tuʻí. Ko e anga-tonu ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ko ení ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaivimālohiʻi kinautolu, ko ia ʻi he taimi naʻa nau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahi lahi ange ʻo e punou hifo ki ha ʻīmisi ʻaitolí, naʻa nau fakafisi ke fakangaloku.—Taniela 1:3-21; 3:1-30.
Naʻe mātuʻaki moʻoni ʻa Sihova ki he kau talavou ʻe toko tolu ko ení. Neongo ʻa ʻenau mamaʻo mei honau ʻapí pea mo e senitā ʻo e lotu ʻa e ʻOtuá, naʻa nau fakapapauʻi ke tauhi kinautolu ke nau taʻehaʻila mei he māmaní. (2 Pita 3:14) Ko honau vahaʻangatae mo Sihová naʻe mātuʻaki mahuʻinga kia kinautolu ʻo nau loto-lelei ai ke feilaulauʻi ʻenau moʻuí ki ai.
ʻE ʻIkai Liʻaki Koe ʻe Sihova
ʻI he taimi ʻoku mamaʻo ai ʻa e toʻutupú mei he faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai mo falala ki aí, ʻoku mahinongofua nai ʻa ʻenau ongoʻi taʻemalu, lotolotoua, mo tailiili. Kae kehe, ʻe lava ke nau fehangahangai mo honau ngaahi siví mo e ngaahi ʻahiʻahí fakataha mo e falala kakato “e ikai liaki e Jihova” kinautolu. (Sāme 94:14) Kapau ko e toʻutupu ko iá ʻoku nau “mamahi koeʻuhi ko e maʻoniʻoni,” ʻoku ʻi ai ʻa Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he “hala oe maonioni.”—1 Pita 3:14; Palovepi 8:20, PM.
Naʻe fakaivimālohiʻi hokohoko ʻe Sihova mo fakapaleʻi lahi ʻa Siosifa, Mōsese, ko e kiʻi taʻahine pōpula ʻIsilelí, mo e kau talavou Hepelū faitōnunga ʻe toko tolú. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ko ʻene Folofolá, mo ʻene kautahá ke fakaivia ʻa e faʻahinga ʻoku nau “tau ʻa e tau lelei ʻo e tui,” ʻo fokotuʻu ai ʻi muʻa ʻia kinautolu ʻa e pale ko e “moʻui taʻengata.” (1 Timote 6:11, 12) ʻIo, ko e ʻaʻeva taau mo Sihová ʻoku malava, pea ko e meʻa fakapotopoto ia ke faí.—Palovepi 23:15, 19.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Taua Leʻo, Mē 1, 1996, peesi 30-32.
b Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Puha ʻi he peesi 25]
NGAAHI MĀTUʻA—TEUʻI HOʻOMOU FĀNAÚ!
“Hange ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa, pehe ʻa e ngaahi foha ʻoku te maʻu kei talavou kita.” (Sāme 127:4) Ko ha foʻi ngahau ʻe ʻikai ke hokonoa ʻa ʻene aʻu ki heʻene tāketí. Kuo pau ke fakataumuʻa pōtoʻi ia. ʻI he tuʻunga tatau, ʻe ʻikai mateuteu ʻa e fānaú ke fehangahangai mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e nofo mamaʻo mei ʻapí ʻo taʻeʻiai ha tataki fakaemātuʻa lelei.—Palovepi 22:6.
Ko e toʻutupú ʻoku nau hehema ke fai ki heʻenau holí pe ʻunua ki he “ngaahi holi fakatalavou.” (2 Timote 2:22) ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Ko e ʻakau mo e valoki ʻoku nau ʻatu poto: ka ko e tamasiʻi ʻoku tukuange noa ʻoku ne fakamaaʻi ʻene faʻe.” (Palovepi 29:15) Ko ha taʻemalava ke maʻu ha ngaahi fakangatangata ʻi he tōʻonga fakatalavoú ʻoku hoko ai ha kiʻi tama ʻo taʻemateuteu ki he ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi tenge ʻo e moʻui mamaʻo mei ʻapí.
ʻI ha founga mahino mo alafalalaʻanga, ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻoku totonu ke nau fokotuʻutuʻu ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi faingataʻa, ngaahi tenge, mo e ngaahi tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí ʻi he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. ʻI he ʻikai hoko ʻo fakatuʻatamaki pe taʻepaú, ʻe lava ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga kovi ʻa ia ʻe fehangahangai nai mo ha talavou kapau ʻe pau ke ne nofo mamaʻo mei ʻapi. Ko e akoʻi ko ení, fakataha mo e poto kuo foaki fakaʻotuá, ʻe “foaki [ai] ae iloilo ki he tae boto, bea ki he tagata talavou ae ilo moe faa fakakaukau.”—Palovepi 1:4, PM.
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fakahūhū ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakaʻotuá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāngá ki he loto ʻo ʻenau fānaú ʻoku ʻai ai ʻo nau malava ke hao mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ko e ako fakafāmili tuʻumaʻú, fetuʻutaki taʻefakangatangatá, mo e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he lelei ʻenau fānaú, ʻe lava ke ne ʻai ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e lavameʻá mo e taʻemalavá. ʻOku totonu ki he ngaahi mātuʻá ke nau tokonaki ha ako fakaʻotua ʻi ha founga mafamafatatau kae pau mo fakaʻatuʻi, ʻo teuʻi ai ʻenau fānaú ke nau tuʻu pē ʻia kinautolu ʻamui ange ʻi he moʻuí. ʻAki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakafoʻituituí, ʻe lava ke akoʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻoku malava ke ʻi he māmaní kae ʻikai hoko ko ha konga ʻo ia.—Sione 17:15, 16.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e toʻutupu Kalisitiane ʻe niʻihi naʻe pau ke nau mavahe mei honau ʻapí
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻI hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai ʻa e toʻutupú kia Siosifa ʻo nofoʻaki maʻa fakaeʻulungaanga
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Faʻifaʻitaki ki he kiʻi taʻahine pōpula ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ʻa hono ʻeleló ke ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova