Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí—Anga-Fēfē Hono Kātoangaʻí?
ʻI HONO fai ha fakamaama ki he kātoanga ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, ʻoku tohi ʻe he ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá: “Naʻa ku maʻu ʻe au mei he ʻEiki ʻa ia ā ne u tuku atu, ʻo pehe, Ko e ʻEiki ko Sisu, ʻi he po ko ia naʻe fai ai hono lavakiʻi, naʻa ne toʻo ha ma: pea hili ʻene fakafetaʻia, naʻa ne pakipaki, ʻo ne meʻa, Ko hoʻóku ʻeni sino, ʻa ia ʻoku maʻamoutolu: mou fai pehe mōku fakamanatu. Pehe foki ʻene toʻo ʻa e ipu, hili ʻa e ʻohomohe, ʻo ne meʻa, Ko e ipu ni, ko e fuakava foʻou ia ʻoku faiʻaki hoku toto: ʻilonga haʻamou inu ia, fai pehe mōku fakamanatu. Seuke, ʻilonga haʻamou kai ʻa e ma ni mo inu ʻi he ipu, ʻoku mou fakaha ʻa e pekia ʻa e ʻEiki kaeʻoua ke ne hoko mai.”—1 Kolinito 11:23-26.
Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Paulá, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí “ʻi he po ko ia naʻe fai ai hono lavakiʻi [ʻo Sīsū]” ʻe Siutasi ʻIsikaliote ki he kau taki lotu Siú ʻa ia naʻa nau teke ʻa e kau Lomá ke nau tutuki ʻa Kalaisí. Ko e kai ko iá naʻe fai ia ʻi he efiafi poʻuli, Tuʻapulelulu ʻo Maʻasi 31, 33 T.S. Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi ha ʻakau fakamamahi ʻi he efiafi Falaite, ʻo ʻEpeleli 1. Koeʻuhi ko e ngaahi ʻaho ʻo e tohi-māhina faka-Siú ʻoku lele ia mei he efiafi ʻo e ʻahó ki he efiafi ʻo e ʻaho hoko maí, ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí fakatouʻosi naʻe hoko ia ʻi he ʻaho tatau—Nīsani 14, 33 T.S.
Ko e kau maʻu ʻinasi he maá mo e uainé naʻe pau ke nau “fai pehe” ʻi he fakamanatu ʻo Sīsuú. Fakatatau ki ha liliu ʻe taha, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fai eni ko ha fakamanatu kiate au.” (1 Kolinito 11:24, The Jerusalem Bible) Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻoku toe ui ia ko e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí.
Ko e Hā ke Fakamanatu Ai ʻa e Pekia ʻa Sīsuú?
ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi hono mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e pekia ko iá. Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ko e toko taha poupou tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ko Sētané ko ha toko taha loi ia ʻi heʻene tukuakiʻi ʻoku tauhi pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taumuʻa siokita. (Siope 2:1-5; Palovepi 27:11) Fakafou ʻi heʻene pekia ko ha tangata haohaoá, naʻe toe hanga ai ʻe Sīsū ʻo ‘tuku ʻene moʻuí ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.’ (Mātiu 20:28) ʻI he taimi naʻe faiangahala ai ʻa ʻĀtama ki he ʻOtuá, naʻá ne fakamoleki ai ʻa e moʻui haohaoa fakaetangatá pea mo e ngaahi meʻa naʻe ʻamanekina mei aí. Ka “naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e moʻoni, “ko e tokonaki ʻa Angahala ko e mate; ka ko e meaʻofa ʻa e ʻOtua ko e moʻui taʻengata, tuʻu ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.”—Loma 6:23.
ʻOku fehokotaki ai ʻa e pekia ʻa Sīsū Kalaisí mo e ongo fakahāhā lahi taha ʻe ua ʻo e ʻofá—ko e ʻofa lahi naʻe fakahāhā ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hono foaki ʻa hono ʻAló, pea mo e ʻofa feilaulauʻi-kita naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki hono foaki loto-lelei ʻa ʻene moʻui fakaetangatá. Ko e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú ʻoku fakahaaʻi lahi ai ʻa e ongo fakahāhā ʻe ua ko eni ʻo e ʻofá. Koeʻuhi ko e faʻahinga kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa ko ení, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he meʻa ko iá? Ko e founga ʻe taha ke fai ai ení, ko e ʻi ai ʻi hono kātoangaʻi ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí.
ʻUhinga ʻo e Maá mo e Uainé
ʻI hono fokotuʻu ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ha foʻi mā mo ha ipu uaine kulokula ko e ongo meʻa fakaefakatātā, pe fakaefakaʻilonga. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ha foʻi mā, pea ʻi he “hili ʻene fakafetaʻia, naʻa ne pakipaki, ʻo ne meʻa, Ko hoʻóku ʻeni sino, ʻa ia ʻoku maʻamoutolu.” (1 Kolinito 11:24) Ko e foʻi maá naʻe pau ke pakipaki ia ke tufaki pea kai koeʻuhi ko ha foʻi mā eni naʻe ʻi he tuʻunga manifinifi ʻa ia naʻe ngaohiʻaki ʻa e mahoaʻa mo e vai ʻo ʻikai ha lēvani, pe ʻīsite. ʻI he ngaahi Konga Tohi Tapú, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he lēvaní ʻa e angahalá. (Mātiu 16:11, 12; 1 Kolinito 5:6, 7) Naʻe ʻikai ke angahalaʻia ʻa Sīsū. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa hono sino haohaoa fakaetangatá ko ha feilaulau huhuʻi feʻungamālie ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (1 Sione 2:1, 2) He feʻungamālie ē ke taʻelēvani ʻa e mā ʻoku ngāueʻaki ke ne fakatātaaʻi ʻa e sino fakakakano taʻehaangahala ʻo Kalaisí!
Naʻe toe fai ʻe Sīsū ʻa e lotu fakamālō ki he ipu uaine kulokula taʻehuʻí ʻo ne pehē: “Ko e ipu ni, ko e fuakava foʻou ia ʻoku faiʻaki hoku toto.” (1 Kolinito 11:25) Ko e uaine kulokula ʻi he ipú ʻoku fakatātaaʻiʻaki ia ʻa e taʻataʻa ʻo Sīsuú. ʻI hono ʻai ʻe he toto ʻo e fanga pulu mo e fanga kosi naʻe feilaulauʻakí ʻo fakalao ʻa e fuakava Lao ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e puleʻanga ʻIsilelí ʻi he 1513 K.M., ʻoku pehē pē hono ʻai ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū naʻe lilingi ʻi heʻene pekiá ke fakalao ʻa e fuakava foʻoú.
Ko Hai ʻe Maʻu ʻInasí?
Ke fakapapauʻi ʻa e faʻahinga ʻoku maʻu ʻinasi totonu ʻi he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi pe ko e fuakava foʻoú ki he hā pea ko hai ʻoku kau ki aí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Vakai ʻoku hoko mai ha taimi—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—ʻa ia te u fai ai mo e fale ʻo Isileli mo e fale ʻo Siuta ha fuakava foʻou . . . te u ʻai ki loto ʻeku lao, ʻio, te u tongi ia ki honau loto; pea te u nofo ko honau ʻOtua, pea te nau nofo ko hoku kakai. . . . He teu fakamolemole ʻenau kovi, pea ko ʻenau ngaahi angahala ʻe ʻikai te u toe manatua.”—Selemaia 31:31-34.
ʻOku ʻai ʻe he fuakava foʻoú ke malava ʻo ʻi ai ha faʻahinga vahaʻangatae makehe mo Sihova ko e ʻOtuá. Fakafou ʻi he fuakava ko ení, ʻoku hoko ai ha faʻahinga tāutaha pau ko hono kakai pea ʻokú ne hoko ko honau ʻOtua. ʻOku tohi ʻa e lao ʻa Sihová ʻia kinautolu, ʻi honau lotó, pea naʻa mo e faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he lotoʻā ʻo e kau Siu kamu fakakakanó ʻe lava ke nau haʻu ki ha vahaʻangatae ʻo e fuakava foʻou mo e ʻOtuá. (Loma 2:29) Ko e tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Luké ʻokú ne tohi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ne ‘ʻaʻahi mai ke toʻo mei he Senitailé ha kakai ke kau ki hono huafá.’ (Ngāue 15:14) Fakatatau ki he 1 Pita 2:10, ko kinautolú “ko e ʻataʻi kakai ʻi muʻa, ka ko eni ko e kakai ʻa e ʻOtua.” ʻOku lave ʻa e ngaahi Konga Tohi Tapú kia kinautolu ko e “Isileli faka-ʻOtua,” ʻa ia ko e ʻIsileli fakalaumālié. (Kaletia 6:16; 2 Kolinito 1:21) Ko e fuakava foʻoú leva ko ha fuakava ia ʻi he vahaʻa ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo e ʻIsileli fakalaumālié.
ʻI hono pō fakaʻosi mo ʻene kau ākongá, naʻe toe fai ai ʻe Sīsū tonu ha fuakava kehe mo kinautolu. “ʻOku ou fai ha fuakava mo kimoutolu,” ko ʻene tala angé ia, “ʻo hangē ko e fai ʻe heʻeku Tamaí ha fuakava mo au, ki ha puleʻangá.” (Luke 22:29, NW) Ko e fuakava Puleʻangá eni. Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku ʻave ki he fuakava Puleʻangá ko e toko 144,000. Hili hono fokotuʻu hake ki hēvaní, te nau pule fakataha mo Kalaisi ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki. (Fakahā 5:9, 10; 14:1-4) Ko ia ai, ko e faʻahinga ʻi he fuakava foʻou mo Sihova ko e ʻOtuá ʻoku nau toe ʻi he fuakava Puleʻanga mo Sīsū Kalaisí. Ko kinautolu pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻinasi totonu ʻi he mā mo e uaine ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí.
ʻOku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe he faʻahinga ʻoku fakamafaiʻi ke nau maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú ʻoku nau ʻi ha vahaʻangatae makehe mo e ʻOtuá pea ʻoku nau kaungāʻea mo Kalaisí? ʻOku fakamatala ʻa Paula: “Ko e Laumalie [māʻoniʻoní] ʻoku ne kaungā-fakamoʻoni ʻe ia mo hotau laumalie [ʻetau mālohi fakaefakakaukaú], ʻo pehe, Ko e fanau ʻa e ʻOtua ʻa kitautolu. Pea kapau ko e fanau, ta ko e ngaahi ea foki, ko e ngaahi ea ʻo e ʻOtua, pea kaungā-ea mo Kalaisi; ʻo kapauā ʻoku tau kaungā-mamahi mo ia, ka tau kaungā-hakeʻakiʻi foki mo ia.”—Loma 8:16, 17.
Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, pe ivi ngāué, ʻoku pani ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kaungāʻea ʻo Kalaisí. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke nau fakapapauʻi ko e ngaahi ʻea kinautolu ʻo e Puleʻangá. ʻOku fakatupu ai ʻi he kau Kalisitiane paní ha ʻamanaki fakahēvani. ʻOku nau vakai ʻoku fakahanga kia kinautolu ʻa e meʻa kotoa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e moʻui fakahēvaní. ʻIkai ngata aí, ʻoku nau loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi pīkinga fakamāmani kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e moʻui ʻi he māmaní mo e ngaahi vahaʻangatae fakaetangata kotoa pē. Neongo ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ko e moʻui ʻi he Palataisi fakamāmaní ʻe fisifisimuʻa, ʻoku ʻikai ko ʻenau ʻamanakí ia. (Luke 23:43) ʻO ʻikai koeʻuhi ko ha ngaahi fakakaukau fakalotu loi ka ko e tupu mei he ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau maʻu ai ha ʻamanaki fakahēvani taʻealaliliu pea ko ia ʻoku totonu ai ʻenau maʻu ʻinasi mei he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú.
Tau pehē pē ʻoku ʻikai fakapapauʻi fakaʻaufuli ʻe ha taha ʻokú ne ʻi he fuakava foʻoú mo e fuakava ʻo e Puleʻangá. Fēfē kapau ʻoku ʻikai foki te ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko ha kaungāʻea ia fakataha mo Kalaisi? Tā ʻe hala leva kiate ia ke ne maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai hōhōʻia ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku fakamatalaʻi ʻiloʻilo lelei ʻe ha taha ʻa ia tonu ko ha taha ia ʻoku ui ke hoko ko ha tuʻi mo e taulaʻeiki fakahēvani lolotonga ia naʻe ʻikai moʻoni te ne maʻu ha ui pehē.—Loma 9:16; Fakahā 22:5.
ʻOku Totonu ke Tuʻo Fiha Hono Kātoangaʻí?
ʻOku totonu ke fakamanatu fakauike pe naʻa mo fakaʻaho nai ʻa e pekia ʻa Sīsuú? Sai, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí pea naʻe fakapoongi taʻetotonu ia ʻi he ʻAho Pāsová. ʻI hono fai tuʻo taha pē ʻi he taʻú, ʻi Nīsani 14, naʻe fakamanatu ʻi he Pāsová ʻa e fakahaofi ʻo ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (Ekisoto 12:6, 14; Livitiko 23:5) Ko ia ai, ko e pekia ʻa “hotau pasova, ko Kalaisi” ʻoku totonu ke fakamanatu tuʻo taha pē ia ʻi he taʻu, ʻo ʻikai fakauike pe fakaʻaho. (1 Kolinito 5:7) ʻI hono kātoangaʻi ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, ʻoku muimui ʻa e kau Kalisitiané ʻi he founga tatau hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne fokotuʻu ai iá.
Ko e hā leva ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá: “ʻIlonga haʻamou kai ʻa e ma ni mo inu ʻi he ipu, ʻoku mou fakaha ʻa e pekia ʻa e ʻEiki kaeʻoua ke ne hoko mai”? (1 Kolinito 11:26) ʻI he konga tohi ko ení naʻe ngāueʻaki ai ʻe Paula ha foʻi lea ko hono ʻuhingá ko e “taimi kotoa pē ko iá,” pe “ʻi ha taimi pē.” Ko ia ai, naʻá ne pehē ko fē pē taimi ʻoku maʻu ʻinasi ai ʻa e kau Kalisitiane paní ʻi he mā mo e uainé, te nau fakahaaʻi ai ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú.
ʻE fakamanatu ʻe he kau Kalisitiane paní ʻa e pekia ʻa Kalaisí “kaeʻoua ke ne hoko mai.” Ko e kātoanga ko ení ʻe hokohoko atu ia kae ʻoua ke hoko mai ʻa Sīsū ke maʻu ʻa ʻene kau muimui paní ki hēvani ʻi ha toetuʻu ki he moʻui laumālié lolotonga ʻene “hoko mai” pe ʻi aí. (1 Tesalonaika 4:14-17) ʻOku fehoanakimālie eni mo e ngaahi lea ʻa Kalaisi ki he kau ʻapositolo mateaki ʻe toko 11: “Neongo te u ʻalu ʻo teuteu ha potu moʻomoutolu, ka ʻoku ou toe haʻu pe, pea te u maʻu kimoutolu kiate au; koeʻuhi ko e potu ʻoku ou ʻi ai, ke mou ʻi ai foki.”—Sione 14:3.
Ko e Hā ʻEne ʻUhinga Kiate Koé?
ʻOku fiemaʻu ke maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú koeʻuhi ke maʻu ʻaonga ai mei he feilaulau ʻa Sīsuú pea maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmaní? ʻIkai. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he Tohi Tapú ʻe fokotuʻu mai ai ʻo pehē ʻi he hili ʻenau toetuʻu ʻi he māmaní, ko e kakai manavahē-ʻOtua hangē ko Noa, ʻĒpalahame, Sela, ʻAisake, Lepeka, Siosifa, Mōsese, mo Tēvitá ʻe faifai ange pea nau maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ko ení. Neongo ia, ko kinautolu mo e faʻahinga kehe kotoa ʻoku nau holi ki he moʻui taʻehanongataʻanga ʻi he māmaní ʻe pau ke nau ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá mo Kalaisi pea ki he tokonaki ʻa Sihova ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (Sione 3:36; 14:1) Ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ko koe foki kuo pau ke ke ngāueʻi ʻa e tui ko iá. Ko hoʻo ʻi ai ʻi he kātoanga fakataʻu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻoku hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e feilaulau lahi ko iá pea ʻoku totonu ke ne fakalolotoʻi ʻa hoʻo houngaʻia ki aí.
Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e mahuʻinga ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú ʻi heʻene pehē: “ʻOku ou tohi pehe atu [ki he kaungā faʻahinga paní] koeʻuhi ke ʻoua te mou momoʻi angahala. Pea ka kuo fai ha angahala ʻe ha taha, ʻoku tau maʻu ha taukapo ki he Tamai, ko Sisu Kalaisi ko e faitotonu; pea ko e fakatupuhōifuaʻanga foki ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia; pea talaʻehai koeʻuhi ko e ngaahi hia ʻatautolu pe, ka koeʻuhi foki ko e ngaahi hia ʻa mamani katoa.” (1 Sione 2:1, 2) ʻOku lava ke leaʻaki ʻe he faʻahinga paní ko e feilaulau ʻa Sīsuú ko ha ʻufiʻufi fai fakalelei ia ki heʻenau ngaahi angahalá. Ka ko ha toe feilaulau ia ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní kotoa, ʻi heʻene ʻai ke malava ʻa e moʻui taʻengatá maʻá e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá!
Te ke ʻi ai ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli, 2004, ke fakamanatu ʻa e pekia ʻa Sīsuú? Ko e kātoangá ni ʻe fai ia ʻi māmani lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi honau ngaahi feituʻu faiʻanga fakatahá. Kapau te ke maʻu ia, te ke maʻu ʻaonga mei he fanongo ki ha malanga faka-Tohitapu mātuʻaki mahuʻinga. ʻE fakamanatu atu ai kia koe ʻa e lahi ʻo e meʻa kuo fai ʻe Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi maʻatautolú. ʻE toe fakafiemālie fakalaumālie foki ke fakatahataha mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e mahuʻingaʻia loloto ki he ʻOtuá mo Kalaisi pea ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí. Ko e kātoangá ʻe lava moʻoni ke ne ʻai ke mālohi ʻa hoʻo holi ke hoko ʻo maʻu ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá, ʻo taki atu ai ki he moʻui taʻengatá. ʻOua ʻe ʻai ha meʻa ke ne taʻofi koe. Haʻu ki he kātoanga fakalotomāfana ko ení ʻa ia ʻoku fakalāngilangiʻi mo fakahōhōʻiaʻi ai ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko e pekia ʻa Sīsuú ʻoku fehokotaki ia mo e ongo fakahāhā lahi taha ʻo e ʻofá
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko e mā taʻelēvaní mo e uainé ko e ongo fakatātā feʻungamālie ia ʻo e sino taʻehaangahala ʻo Sīsuú mo hono taʻataʻa naʻe lilingí