LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 3/15 p. 29-31
  • Maumauʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ʻIoke ʻa e Fakafeʻātungiá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maumauʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ʻIoke ʻa e Fakafeʻātungiá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Tangata Faingataʻaʻia Fakaesino pe ko ha Pāteʻi Tau?
  • “Fekau Fufu” ki he Tuʻí
  • Ko ha Hola Faingofua
  • Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako
  • Ko ha Talanoa ʻo e Loto-Toʻa kae Olopoto
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
  • ʻE Fēfē Haʻo Tali?
    ʻĀ Hake!—2009
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Fakamāú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 3/15 p. 29-31

Maumauʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ʻIoke ʻa e Fakafeʻātungiá

KO HA talanoa moʻoni eni ʻo e loto-toʻa mo e palani. Naʻe hoko ia ʻi he taʻu nai ʻe 3,000 kuohilí. Ko e fakamatala Fakatohitapú ʻoku kamataʻaki ia ʻa e ngaahi leá ni: “Pea toe fai ʻe haʻa Isileli ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova: pea naʻe poupou ʻe he ʻEiki ʻa Ekeloni ko e Tuʻi Moape ke ne malohi ki haʻa Isileli, koeʻuhi kuo ne fai ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova. Pea naʻa ne fakataha mai ʻa haʻa Amoni mo Amaleki, ʻo ne ʻalu ʻo tauʻi ʻa Isileli, ʻo nau maʻu ʻa Kolo-paame. Pea naʻe nofo ʻa haʻa Isileli kia Ekeloni ko e Tuʻi Moape, ʻo hongofulu ma valu taʻu.”—Fakamaau 3:​12-14.

Ko e vahefonua ʻo e kau Mōapé naʻe tokoto ia ki he hahake ʻo e Vaitafe Sioataní pea mo e Tahi Maté. Ka naʻa nau kolosi ʻi he vaitafé pea nofoʻi ʻa e feituʻu takatakai ʻi Sielikoó, “ko e kolo paame,” ʻo hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻo nofo pōpula. (Teutalonome 34:3) Ko e tuʻi Mōapé, ʻa ʻEkeloni, “ko e ʻeiki sino ʻaupito,” naʻá ne maʻu fakamālohi ha meʻaʻofa fakamafasia mo fakamā mei ʻIsileli ʻi he meimei hongofuluʻi taʻu ʻe ua. (Fakamaau 3:17) Kae kehe, ko ʻene ngaahi kounaʻi ʻo e meʻaʻofá, naʻe ʻomai ai ha faingamālie ke fakangata ʻosi ai ʻa e toko taha pule kakahá.

ʻOku fakamatala ʻa e lēkōtí: “Ka ʻi he tautapa ʻa haʻa Isileli kia Sihova, naʻa ne fokotuʻu honau taukapo, ko Ehuti ko e foha ʻo Kela, ko ha haʻa Penisimani, ko e tangata naʻe hema: he naʻe fakamoimoi ʻiate ia ʻe haʻa Isileli haʻanau meʻaʻofa kia Ekeloni ko e Tuʻi Moape.” (Fakamaau 3:15) Kuo pau pē naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ke fili ʻa ʻĒhuti ke ne ʻave ʻa e meʻaʻofá. Pe naʻá ne fakahoko ʻi ha taimi ʻa e fatongia ko iá ki muʻa, ʻoku ʻikai ke fakahā ia. Kae kehe, ko e founga naʻe teuteu lelei ai ʻa ʻĒhuti ki heʻene fakataha mo ʻEkeloní pea mo e ngaahi founga naʻá ne ngāueʻakí ʻoku fakahuʻunga ai naʻá ne maheni nai ʻi ha tuʻunga mo e palasi ʻo ʻEkeloní pea mo e meʻa ʻe lava ke ne ʻamanekina ʻi aí. ʻI he meʻá ni kotoa, naʻe mahuʻinga ai ʻa ʻene hemá.

Ko ha Tangata Faingataʻaʻia Fakaesino pe ko ha Pāteʻi Tau?

Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea “hema” ʻoku ʻuhingá ko e ‘fāʻū, pai, pe haʻi ʻa e nima toʻomataʻú.’ ʻOku ʻuhinga ení naʻe faingataʻaʻia fakaesino ʻa ʻĒhuti, ʻo ʻikai kakato nai ʻa hono nima toʻomataʻú? Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kau hema ʻe ‘toko fitungeau naʻe fili’ mei he matakali Penisimaní. “Ko kinautolu ni kotoa te nau lava ke makataaʻi ha tuʻoni louʻulu, ʻo ʻikai hala,” ko e fakamatala ia ʻa e Fakamaau 20:16. ʻOku ngalingali naʻe fili kinautolú ko ʻenau toʻa ʻi he taú. Fakatatau ki he kau mataotao Tohi Tapu ʻe niʻihi, ʻoku fakahaaʻi ʻi he “hema” ʻa e toko taha “ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e nima hemá ʻo tatau pē mo e toʻomataʻú,” ʻa ia, ko ha toko taha fakatouanga.​—Fakamaau 3:​15, The Douay Version.

Ko hono moʻoní, ko e matakali Penisimaní, naʻe ʻiloa ia ʻi hono kau tangata hemá. ʻOku fakamatala ʻa e 1 Kalonikali 12:​1, 2 ki he kau Penisimani ko e “kau helo naʻe tokoni . . . ʻi he tau. Ko e kau fakakaufana kinautolu: naʻa nau fakatouanga, ʻo ngaue ʻaki ʻa e toʻomataʻu mo e toʻohema ʻi he makatā mo e fana ngahau.” Ko e malava ko ení naʻe lava ke lavaʻi ia, ko e lau ia ʻa e maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ʻi hono haʻi ʻa e nima toʻomataʻu ʻo e fānau īkí—ʻo ‘taʻofi ai ʻa hono nima toʻomataʻú’​—pea akoʻi ke pōtoʻi ʻi hono hemá.” Naʻe akoʻi anga-maheni ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí ke nau fetaulaki mo e kau pāteʻi tau mataʻu. Ko ia ai, ko e lahi ʻo e ako ʻa e filí ʻe lava ke hoko ia ʻo taʻeʻaonga kapau naʻá ne fetaulaki fakatuʻupakē mo ha sōtia nima-hema.

“Fekau Fufu” ki he Tuʻí

Ko e ʻuluaki sitepu ʻa ʻĒhutí ko ʻene teuteu maʻana ha “heleta”—ko ha heletā fakatoumata ʻa ia naʻe nounou feʻunga ke fufū ʻi hono loto valá. Naʻá ne ʻamanekina nai ʻe faaʻi ia. Ko e ngaahi heletaá naʻe tui anga-maheni ia ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e sinó, ʻa ia naʻe lava ke unuhi vave hake ia ʻe he kau mataʻú. ʻI heʻene hemá, naʻe fufū ʻe ʻĒhuti ʻa ʻene meʻataú “ʻi hono loto kofu ʻi hono tenga toʻomataʻu,” ʻa ia naʻe siʻi ʻa e ngalingali ke faaʻi ʻe he kau kaʻate ʻa e tuʻí. Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke taʻofi iá, “naʻa ne ʻoatu ʻa e meaʻofa kia Ekeloni ko e Tuʻi Moape.”—Fakamaau 3:​16, 17.

Ko e ngaahi fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa naʻe muʻaki hoko ʻi he lotoʻā ʻo ʻEkeloní ʻoku ʻikai ke ʻomai ia. ʻOku pehē pē ʻe he Tohi Tapú: “Bea hili ene atu [ʻe ʻĒhuti] ae mea ofa, naa ne fekau ke alu ae kakai nae fua ae mea ofa.” (Fakamaau 3:​18, PM) Naʻe foaki ʻe ʻĒhuti ʻa e meʻaʻofá, fakafeʻao ʻa e kau fua meʻaʻofá ʻo mamaʻo lelei atu mei he nofoʻanga ʻo ʻEkeloní, peá ne toe foki hili ʻene fakaʻatā kinautolú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne haʻu mo e kau tangata ko iá ko ha maluʻi, koeʻuhi ko e founga totonú pē ia, pe ko e kau fua pē nai ʻo e meʻaʻofá? Pea naʻá ne loto ke nau mavahe ke nau ʻi ha tuʻunga malu ki muʻa ke ne fakahoko ʻene palaní? Pe ko e hā pē naʻe ʻi heʻene fakakaukaú, naʻe toe foki loto-toʻa toko taha pē ʻa ʻĒhuti.

“Nae foki mai [ʻa ʻĒhuti] mei he gaahi maka kuo ta nae ofi ki Kilikali, o ne behe, E tuʻi, oku ai eku fekau fufu kiate koe.” ʻOku ʻikai fakamatalaʻi ʻi he ngaahi Konga Tohi Tapú pe naʻe anga-fēfē ʻene toe lava ʻo hū ki he ʻao ʻo ʻEkeloní. ʻIkai naʻe totonu ke huʻuhuʻu ʻa e kau kaʻaté? Naʻa nau fakakaukau ʻe ʻikai hoko ha ʻIsileli ʻe toko taha ko ha fakamanamana ki honau ʻeikí? Ko e haʻu toko taha ʻa ʻĒhutí naʻe tupu ai ha fakakaukau naʻá ne lavakiʻi ʻa hono kau tangataʻifonuá? Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe feinga ʻa ʻĒhuti ki ha fakataha fakaeia pē mo e tuʻí pea naʻá ne maʻu ia.—Fakamaau 3:​19, PM.

ʻOku hoko atu ʻa e fakamatala fakamānavaʻí: “Nae haʻu a Ehuti kia [ʻEkeloni]: nae nofo ia i he fale fakahavilivili naa ne gaohi moona be. Bea behe e Ehuti, Kuou maʻu ae fekau mei he Otua kiate koe.” Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa ʻĒhuti ia ki ha pōpoaki fakaelea mei he ʻOtuá. Ko e meʻa naʻe ʻi he fakakaukau ʻa ʻĒhutí ko hono ngāueʻaki ʻa ʻene heletaá. Mahalo ʻi ha ʻamanekina ke fanongo ki ha pōpoaki mei hono ʻotua ko Kīmosí, ‘nae tuu hake [ʻa e tuʻí] mei hono nofoá.’ ʻI he vave hangē ha tapa ʻa ha ʻuhilá, naʻe unuhi hake ʻe ʻĒhuti ʻene meʻataú ʻo hokaʻi ʻaki ʻa e foʻi kete ʻo ʻEkeloní. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ha fakalava ʻi he kau ʻo e heletaá. Ko ia ai, “nae mole ai ki loto hono fakavaka moe mata oe hele; bea oboji ae matalavea ki he hele, . . . bea nae haʻu kitua hono kovi,” pe naʻe fou mai nai ʻi he mata kafó pe koeʻuhi ko ha fānoa noaʻia mai pē mei he ngākau ʻo ʻEkeloní.—Fakamaau 3:​20-22, PM.

Ko ha Hola Faingofua

ʻI he ʻikai toe taimi ke fakafoki ʻene heletaá, naʻe “hu kituʻa ʻa Ehuti ki he falehala [“ava ki he ʻeá,” NW], ʻo ne tapuni ʻa e ngaahi matapa ʻo e fale kiate ia, ʻo ne fakamaʻu. Pea kuo ʻalu ia, naʻe haʻu ʻa e kau tamaioʻeiki [ʻa ʻEkeloní]; pea naʻa nau vakai, ta kuo fakamaʻu ʻa e ngaahi matapa ʻo e fale; pea naʻa nau pehe, Kuo pau ʻoku ne fai ʻene meʻa ʻi he fale fakahavilivili.”—Fakamaau 3:​23, 24.

Ko e hā ʻa e “ava ki he ʻeá” ʻa ia naʻe mavahe ai ʻa ʻĒhutí? “Ko e ʻuhinga tonu [ʻo e foʻi lea faka-Hepeluú] ʻoku ʻikai ʻiloʻi,” ko e lau ia ʻa ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ka kuo fokotuʻu mai ʻa e “‘falehala’ mo e ‘hūʻanga.’” Naʻe lokaʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ngaahi matapaá mei loto pea toki mavahe leva ʻi ha hala kehe? Pe naʻá ne lokaʻi ʻa e ngaahi matapaá mei tuʻa ʻaki ha kī naʻe toʻo mei he tuʻi ne maté? Naʻá ne luelue māmālie atu leva ʻo fakalaka he kau kaʻaté ʻo hangē naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe hokó? ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he ngaahi Konga Tohi Tapú. Kae kehe, ko e hā pē ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ʻe ʻĒhutí, naʻe ʻikai ke mahamahalo vave ʻa e kau sevāniti ʻa ʻEkeloní ki ha meʻa ʻi hono ʻiloʻi ʻoku loka ʻa e ngaahi matapaá. Naʻa nau fakakaukau pē kinautolu ko e tuʻí ʻoku “fai ʻene meʻa ʻi he fale fakahavilivili.”

Lolotonga ʻa e tōʻohi holo ʻa e kau sevāniti ʻa e tuʻí, naʻe hola ʻa ʻĒhuti. Naʻá ne fekau atu leva ki hono kau tangataʻifonuá ʻo ne pehē: “Mou muimui kiate au: he kuo tuku ʻe he ʻEiki homou ngaahi fili ʻa e kau Moape ki homou nima.” ʻI hono puke ʻa e ngaahi aʻaʻanga naʻe palani ʻo e Sioataní, naʻe fakangata ʻe he kau tangata ʻa ʻĒhutí ʻa e hola ʻa e kau Mōape taʻetakí ki honau fonuá. Ko ia ai, “[ko e kau ʻIsilelí] naʻa nau taaʻi ʻi he taimi ko ia ha kau Moape ʻe taha mano nai, ko e kau tangata kaukaua kotoa pe mo toʻa: pea naʻe ʻikai hao ha taha. Pea naʻe fakavaivaiʻi ʻa Moape ʻi he ʻaho ko ia ʻi he lalo nima ʻo Isileli, pea naʻe nonga ʻa e fonua ʻo valungofulu taʻu.”—Fakamaau 3:​25-30.

Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako

Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒhutí ʻoku akoʻi mai ai kia kitautolu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa ʻoku kovi ʻi he ʻafio mai ʻa Sihová. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tafoki ʻi he fakatomala kiate iá.

Naʻe lavameʻa ʻa e ngaahi palani ʻa ʻĒhutí, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ha tuʻunga poto ʻi heʻene tafaʻakí, pe koeʻuhi ko ha taʻefeʻunga ʻi he tafaʻaki ʻo e filí. Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa fakaʻotuá ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi tuʻunga fakaetangatá. Ko e ʻuhinga tefito ki he lavameʻa ʻa ʻĒhutí he naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ʻo fehoanaki mo Hono finangalo taʻealaikuʻi ke fakatauʻatāinaʻi ʻa Hono kakaí. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒhuti, “bea i he fokotuu e Jihova ae kau fakamāu [ki hono kakaí], bea nae i he fakamāu a Jihova.”​—Fakamaau 2:​18, PM; 3:15.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share