Ko e Hā ʻOkú Ne ʻOmai ki he Moʻuí ʻa e ʻUhinga Moʻoní?
ʻI HE taimi naʻe ʻeke ai kia Jesse, ko ha tokotaha ako taʻu 17 ʻi he akoʻanga māʻolungá, fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí, naʻá ne tali, “Maʻu ʻa e fiefia lahi taha te ke malavá, lolotonga ʻa hoʻo kei moʻuí.” Naʻe kehe ʻa e fakakaukau ia ʻa Suzie. “ʻOku ou tui moʻoni ko e ʻuhinga ʻo e moʻuí ʻa e meʻa ʻokú ke fili ke ʻuhinga ia ki aí,” ko ʻene leá ia.
Kuó ke fifili fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí? ʻOku ʻi ai ha taumuʻa fakalūkufua ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá? Pe ʻoku tonu ʻa Suzie—ko e moʻuí ʻa e meʻa tefito taki taha ʻoku tau fili ke hoko ki aí? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakalakalaka fakatekinolosia ʻoku maʻu ʻe hotau sōsaietí, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻia kitautolu ʻoku hā ngali hoholi ia ki ha ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻI ha taimi ʻi heʻetau moʻuí, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau fifili, ‘Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí?’
Kuo fāinga ʻa e saienisi fakaeonopōní ke tali ʻa e fehuʻi ko iá. Ko e hā hono olá? “ʻOku ʻikai ha ʻuhinga fakaʻevalūsiō fakanatula ia ki he hoko ʻo moʻuí,” ko e fakamatala ia ʻa David P. Barash, ko ha palōfesa ʻo e saienisi ʻo e ʻatamaí mo e saienisi ki he fanga manú. Ki he kau faipaiolosī fakaʻevalūsioó, ko e ngaahi meʻamoʻuí ʻoku taha pē ʻenau taumuʻá: ko e hao moʻui mo e fakafanau. Ko ia ai, ʻoku pehē ʻe Palōfesa Barash: “ʻI ha ʻuniveesi kāfakafa ʻa ia ʻoku hala ʻi he taumuʻa pea taʻetokanga fekauʻaki mo e kakaí, ko e fatongia fakaetangatá ia ke ʻomai ʻa e ʻuhinga ki heʻetau moʻuí ʻi he ngaahi fili ʻosi fakapapauʻi, ʻilo lelei mo fakataumuʻa ʻoku tau faí.”
Ko e Tupuʻanga ʻo e ʻUhingá mo e Taumuʻá
Ko e ʻuhinga pē ʻeni ia ki he moʻuí—ko kitautolu taki taha ke ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne loto ki aí? ʻI he ʻikai tuku kitautolu ke tau hē taumuʻavalea holo ʻi ha ʻuniveesi hala mo e taumuʻa pe ʻuhingá, kuo fuoloa hono fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku tau ʻi hení ki ha taumuʻa. Ko ʻetau ʻi aí ʻoku ʻikai ko e tupu ia mei he hoko fakatuʻupakē ʻo ha meʻa. ʻOku tala mai kia kitautolu, ko e Tokotaha-Fakatupú naʻe feʻunga mo e ngaahi laui taʻu ke ne teuteuʻi ai ʻa e māmaní ki he tūʻuta ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe hoko fakatuʻupakē. Naʻá ne fakapapauʻi ko e meʻa kotoa pē naʻe “lelei ʻaupito.” (Senesi 1:31; Aisea 45:18) Ko e hā naʻá ne fai pehē aí? Koeʻuhí he naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he tangatá.
Neongo ia, ko e meʻa mahuʻingá, naʻe ʻikai ke tomuʻa fakatufakangaʻi ʻe he ʻOtuá ia ʻa e kahaʻu ʻo e tokotaha taki taha, ʻi ha kau fakaʻotua mai ki ai pe ʻi ha founga fakapaiolosī. Neongo ʻoku tākiekina kitautolu ʻe hotau tukufakaholo fakakēnisí, ʻoku tau puleʻi ʻa e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku tau tauʻatāina kotoa ke fili ʻa hotau ʻalunga tonu ʻi he moʻuí.
Lolotonga ko e meʻa pē ia ʻatautolu taki taha ke fili ʻa e meʻa ke fai ʻaki ʻetau moʻuí, ko ha fehālaaki ia ʻa e ʻikai fakakau ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻi heʻetau ngaahi palaní. Ko hono moʻoní, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e ʻuhinga mo e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí ʻoku fekauʻaki ia mo ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ko e fehokotaki mātuʻaki mahuʻinga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi he huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻa ia ʻoku ʻuhinga moʻoní, “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko.” (Ekisoto 6:3; Sāme 83:18) ʻA ia, ʻokú ne fakahoko fakalakalaka ha meʻa pē ʻokú ne talaʻofa pea fakahoko maʻu pē ʻa e meʻa ʻokú ne fakataumuʻa ke faí. (Ekisoto 3:14; Aisea 55:10, 11) Fakakaukau atu fekauʻaki mo ia. Ko e hingoa Sihová ko ha fakapapauʻiʻanga ia kia kitautolu kotoa ko Ia ʻa e Tupuʻanga taupotu mo tuʻuloa ʻo e taumuʻa mohu ʻuhingá.
Ko hono fakahaaʻi pē ʻa e ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻoku ʻi ai ʻene maongo loloto ki he vakai ʻa ha tokotaha fekauʻaki mo e moʻuí. Ko ha taʻu 19 ko Linet, ʻokú ne pehē: “Ko e sio ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa kuo fakatupu ʻe Sihová pea mo honau taumuʻá ʻoku fakahaaʻi mai ai kiate au naʻe fakatupu mo au foki ki ha ʻuhinga.” ʻOku tānaki mai ʻe Amber: “ʻI he lea ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ‘taʻeʻiloá,’ ʻokú ne fakamanatu mai maʻu pē kia au ʻoku ou ʻiloʻi ia. Ko e fakamoʻoniʻi ʻo e ʻi ai ʻa Sihová ʻoku ʻi he ngaahi meʻa pē ia kuó ne ngaohí.” (Loma 1:20) Ko e moʻoni, ko hono ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú ko e meʻa ia ʻe taha, ka ko hono fakatupulekina ha vahaʻangatae mohu ʻuhinga mo iá ko e toe meʻa ia ʻe taha.
Kaumeʻa mo e ʻOtuá
ʻOku toe lava heni ke tokoni ʻa e Tohi Tapú. Ko hono ngaahi vahe kamatá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni mahino ko Sihova ko e ʻOtuá ko ha Tamai ʻofa. Hangē ko ení, naʻe ʻikai te ne fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea toki tuku leva ke na mateʻi pe ko hai Ia. ʻI hono kehé, naʻá ne fetuʻutaki tuʻumaʻu mo kinaua. Naʻe ʻikai te ne tuku kinaua ʻi ʻĪteni ke na tataki pē kinaua ʻi he māmaní lolotonga ia ʻene tuli ki he ngaahi meʻa kehé. ʻI hono kehé, naʻá ne ʻoange kia kinaua ʻa e tataki pau ki he founga lelei taha ke moʻui aí. Naʻá ne vaheʻi kia kinaua ʻa e ngāue fakafiemālie, pea naʻá ne fokotuʻutuʻu ke hokohoko atu ʻena akó. (Senesi 1:26-30; 2:7-9) ʻIkai ko e meʻa eni te ke ʻamanekina ʻi ha mātuʻa lavameʻa mo ʻofa? Sai fakakaukau he taimí ni fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. “ʻI hono ʻiloʻi naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e māmaní pea faʻu kitautolu fakataha mo e malava ke fiefia ʻi heʻene fakatupú,” ko e lau ia ʻa Denielle, “ʻoku fakahaaʻi mai ai kiate au ʻokú ne loto ke tau fiefia.”
Mahulu hake he meʻa ko iá, ʻi he hangē ko ha tamai lelei pē, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻene fānaú ke nau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. Ki he taumuʻa ko iá, ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻe he Ngāue 17:27: “Talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.” Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku ʻai ʻe he meʻa ko iá? ʻOku pehē ʻe Amber: “Ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová kuó ne ʻomai kiate au ʻa e tuipau ʻoku ʻikai ʻaupito te u toko taha. Tatau ai pē pe ko e hā, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e tokotaha ke u hanga ki ai.” ʻIkai ngata aí, ʻi hoʻo hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová, te ke ʻiloʻi ai ʻokú ne anga-lelei, faitotonu pea mo lelei. ʻE lava ke ke falala kiate ia. “ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Sihova ko ha kaumeʻa ofí,” ko e lau ia ʻa Jeff, “naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ha toe taha kehe naʻe mateuteu lelei ange ke ʻi ai maʻaku.”
Ko hono pangó, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei kuo leaʻaki fekauʻaki mo Sihová. Kuo tukuakiʻi ia ki he lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá mo e ʻulungāanga kovi fakalotú. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga anga-fakamamahi kovi taha ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá kuo tuku ia kiate ia. Ka ʻoku fakamatala ʻa e Teutalonome 32:4, 5: “Ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: . . . Kuo nau fai kākā ki ai (talaʻehai ko ʻene fanau, ko honau mele pe).” Ko ia ai, ʻoku tau moʻuaʻaki ke fakatotoloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻe kitautolu tonu.—Teutalonome 30:19, 20.
Fakahoko ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá
Kae kehe, ko e hā pē ʻoku tau filí, ʻe ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ʻa e ʻOtuá mei hono fakahoko kakato ʻa ʻene taumuʻa ki he māmani ko ení pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. He ko ē, ko e Tokotaha-Fakatupú ia. Ko e hā leva ʻa e taumuʻa ko iá? Naʻe lave ki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻi heʻene pehē: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku faʻa kataki: he ʻe to moʻonautolu ʻae fonua.” Ki mui ai, naʻá ne fakahaaʻi ki heʻene ʻapositolo ko Sioné, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá “ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fakaʻauha ʻa e fonua.” (Mātiu 5:5; Fakahā 11:18) Koeʻuhi naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa Sīsū lolotonga ʻa e fakatupú, ʻokú ne ʻiloʻi mei he kamataʻangá ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ke ʻi ai ha fāmili fakaetangata haohaoa ke nau nofo ʻi he māmaní ʻo taʻengata ʻi ha palataisi. (Senesi 1:26, 27; Sione 1:1-3) Pea ʻoku ʻikai ke liliu ʻa e ʻOtuá. (Malakai 3:6) “Ko au e, hange ko ʻeku fakakaukau ʻe pehe ʻene hoko,” ko e talaʻofa ia ʻa e ʻOtuá kia kitautolú, “pea hange ko ʻeku tuʻutuʻuni ʻe pehe ʻene tuʻu.”—Aisea 14:24.
ʻI hotau taimí, kuo ʻosi kamata ke fakatoka ʻe Sihova ʻa e ngaahi makatuʻunga ʻo ha feituʻu fāʻūtaha ʻa ia ʻoku makatuʻunga, ʻo ʻikai ʻi he mānumanu mo e manako fakaekita hangē ko e konga lahi ʻo hotau māmani he ʻaho ní, ka ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. (Sione 13:35; Efeso 4:15, 16; Filipai 2:1-4) Ko ha feohiʻanga fili tauʻatāina ia ʻo e faʻahinga tāutaha fakalakalaka mo ueʻi lahi ke fakahoko ha ngāue—ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka hoko maí ki muʻa ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻI he ngaahi fonua laka hake he 230, ko e kau Kalisitiane laka hake he toko ono milioná ʻoku nau ʻosi lotu fakataha ʻi ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga ʻofa mo fāʻūtaha.
ʻOmai ha ʻUhinga ki Hoʻo Moʻuí
Kapau ʻokú ke kumi ki ha ʻuhinga lahi ange ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku totonu ke ke ʻiloʻi ʻoku fakaafeʻi koe ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke ke feohi mo ʻene kakaí—ʻa ʻene “buleaga maonioni”—he taimí ni. (Aisea 26:2, PM) Ka te ke fifili nai, ‘ʻOku fēfē ʻa e moʻuí ʻi he feohiʻanga Kalisitiane ko ení? ʻOku ou loto moʻoni ke kau ki ai?’ Fanongo angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi:
Quentin: “Ko e fakatahaʻangá ko hoku maluʻanga ia mei he māmaní. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku kau ʻa Sihova ʻi heʻeku moʻuí ʻoku tokoniʻi ai au ke u sio ʻokú ne ʻi ai pea ʻokú ne loto ke u fiefia.”
Jeff: “Ko e fakatahaʻangá ʻa e feituʻu lelei taha ʻoku lava ke u ʻalu ki ai ki he fakalototoʻá. ʻOku ʻi ai hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻo ʻomai ʻenau poupoú mo e fakaongoongoleleí. Ko kinautolu moʻoni ʻa hoku fāmili fakalahí.”
Linet: “Ko e fiefia ʻi he sio ki ha taha ʻokú ne tali ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú pea fai ha fili ke tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai lava ke fakahoa ia ki ha toe meʻa. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fiemālie lahi ki heʻeku moʻuí.”
Cody: “ʻE ʻikai ha mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí ʻi he ʻikai ʻa Sihová. Te u hē holo ai ʻo hangē ko e fuʻu tokolahi kehe, mei he meʻa ki he meʻa, ʻi he feinga ke kumi ʻa e fiefiá kae ʻikai ke maʻu ia. ʻI hono kehé, kuo ʻomai ʻe Sihova kiate au ʻa e monū maʻongoʻonga ʻo e hoko ki ha vahaʻangatae mo ia, pea ʻoku ʻomai ʻe he meʻa ko iá ʻa e ʻuhinga ki heʻeku moʻuí.”
Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke fekumi tonu ki aí? Te ke ʻiloʻi ai ʻi he ʻunuʻunu ofi ki ho Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, te ke maʻu ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻi he moʻuí.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ki heʻetau moʻuí
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 29]
NASA photo