LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 11/15 p. 10-14
  • Lea Loto-Toʻa ʻAki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lea Loto-Toʻa ʻAki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “ʻAlu ʻo Fai Palofisai”
  • Maumauʻi e Lao ʻa e ʻOtuá
  • Founga ʻe Malava Ke Tau Faʻifaʻitaki Ai kia ʻĒmosí
  • Fehangahangai mo e Fakafepakí Hangē ko Ia Naʻe Fai ʻe ʻĒmosí
  • ʻIkai Malava ʻe he Kau Fakafepakí ke Taʻofi ʻEtau Ngāue Fakamalangá
  • Sio ki he Kau Palōfitá ko ha Sīpinga—ʻĒmosi
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2013
  • ʻE Hoko Mai ʻa e Fakamaau ʻa Sihová ki he Fulikivanú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Sioelí mo e Tohi Emosí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kumi kia Sihova, ko e Tokotaha-Sivi ʻo e Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 11/15 p. 10-14

Lea Loto-Toʻa ʻAki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

“ʻAlu ʻo fai palofisai ki hoku kakai.”​—EMOSI 7:15.

1, 2. Ko hai ʻa ʻĒmosi, pea ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo iá?

LOLOTONGA ʻa e kau ki he ngāue fakafaifekaú, naʻe fakafetaulaki ai ki ha tokotaha naʻe faifakamoʻoni fekauʻaki mo Sihova ha taulaʻeiki. Naʻe kalanga ʻa e taulaʻeikí: ‘Tuku e malangá! Mavahe mei he feituʻú ni!’ Ko e hā naʻe fai ʻe he tokotaha faifakamoʻoní? Naʻá ne tukulolo ki he fekaú, pe naʻá ne hokohoko atu ke lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá? ʻE lava ke ke ʻilo ʻa e talí koeʻuhi naʻe lēkooti ʻe he tokotaha faifakamoʻoni ko iá ʻene ngaahi hokosiá ʻi ha tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá. Ko e tohi Tohi Tapu ia ʻa ʻĒmosí. Neongo ia, ki muʻa ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e fetaulaki mo e taulaʻeikí, tau lāulea angé ki ha fakamatala puipuituʻa ʻo fekauʻaki mo ʻĒmosi.

2 Ko hai ʻa ʻĒmosi? Naʻá ne moʻui ʻanefē pea nofo ʻi fē? Te tau maʻu ʻa e tali ki he ongo fehuʻi ko iá ʻi he Emosi 1:​1, ʻa ia ʻoku tau lau ai: “Ko e ngaahi lea ʻa Emosi, ʻa ia naʻa ne ʻi he kau tauhimanu ʻo Tekoa; . . . ʻi he taimi ʻo Usaia Tuʻi Siuta, pea ʻi he taimi ʻo Selopoame foha ʻo Soasi ko e Tuʻi Isileli.” Ko ha tokotaha nofo ʻi Siuta ʻa ʻĒmosi. Ko hono kolo tupuʻangá ko Tēkoa, ʻoku kilomita ʻe 16 ʻi he fakatonga ʻo Selusalemá. Naʻá ne moʻui ʻi he ngataʻanga ʻo e senituli hono hiva K.M. ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻi Siutá pea tuʻi ʻa Selopoame II ʻi he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. Ko ʻĒmosí ko ha tokotaha tauhi sipi. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻi he Emosi 7:14 naʻe ʻikai te ne hoko pē “ko e tauhimanu” ka ko ha toe “tama teleʻi sukamino.” Ko ia ai, naʻá ne fakamoleki ha konga ʻo e taʻú ko ha tokotaha ngāue ki he fuaʻiʻakaú. Naʻá ne tele, pe hoka ʻa e fikí. Naʻe fai ʻa e ngāué ni ke fakavaveʻi ʻaki ʻa e momoho ʻa e fikí. Ko e ngāue fakaongosia moʻoni ia.

“ʻAlu ʻo Fai Palofisai”

3. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ako ʻo fekauʻaki mo ʻĒmosí kapau ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga ke malanga?

3 Naʻe lea hangatonu ʻa ʻĒmosi: “Naʻe ʻikai ko e palofita au, pea naʻe ʻikai te u kau ki haʻa palofita.” (Emosi 7:14) Naʻe ʻikai ke fāʻeleʻi mai ia ko ha foha ʻo ha palōfita pea naʻe ʻikai akoʻi ia ko ha palōfita. Neongo ia, naʻe fili ʻe Sihova ʻa ʻĒmosi mei he kakai kotoa ʻi Siutá ke ne fai ʻEne ngāué. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke fili ʻe he ʻOtuá ia ha tuʻi mālohi, ha taulaʻeiki ako lelei, pe ko ha houʻeiki tuʻumālie. ʻOku tokonaki mai ʻe he meʻá ni ha lēsoni fakafiemālie kiate kitautolu. ʻOku ʻikai nai ke tau maʻu ha tuʻunga māʻolunga fakaemāmani pe tuʻunga fakaeako lahi. Ka ʻoku totonu ke hanga ʻe he meʻa ko iá ʻo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi taʻefeʻunga ke malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito! ʻOku malava ʻe Sihova ke ne teuʻi kitautolu ke fanongonongo ʻene pōpoakí—naʻa mo e ʻi he ngaahi feituʻu ngāue faingataʻá. Koeʻuhi ko e meʻa tofu pē ia naʻe fai ʻe Sihova kia ʻĒmosí, ʻe hoko ko e fakamaama ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau holi ke lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ke nau fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he palōfita loto-toʻa ko iá.

4. Ko e hā naʻe hoko ai ko ha meʻa faingataʻa kia ʻĒmosi ke fai palofisai ʻi ʻIsilelí?

4 Naʻe fekau ʻe Sihova kia ʻĒmosi: “ʻAlu ʻo fai palofisai ki hoku kakai Isileli.” (Emosi 7:15) Naʻe faingataʻa ʻa e ngāue ko iá. ʻI he taimi ko iá, naʻe maʻu ʻe he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí ʻa e melino, malu, mo e lakalakaimonū fakamatelie. Naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻa e ‘ngaahi fale fākavao [pe fakamāfana]’ pea pehē ki he ‘ngaahi fale fakamokomoko’ naʻe ngaohi ʻo ʻikai mei he piliki ʻumea anga-mahení, ka mei he “maka kuo hele” totongi mamafa. Naʻe maʻu ʻe he niʻihi ʻa e naunau fale fakafonofono-lei masani pea inu uaine naʻe ngaohi mei he “ngaahi ngouevaine mamana.” (Emosi 3:15; 5:11) Ko hono olá, naʻe fakataʻetaʻehohaʻa ai ʻa e kakai tokolahi. Ko hono moʻoní, ko e feituʻu ngāue naʻe vaheʻi kia ʻĒmosí ʻoku meimei tatau nai mo ia ʻoku fakahoko ai ʻe he niʻihi ʻo kitautolu ʻa ʻetau ngāue fakafaifekau ʻi he ʻaho ní.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa taʻetotonu naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo e kau ʻIsilelí?

5 Naʻe ʻikai hala ia ki he kau ʻIsilelí ke nau maʻu ha ngaahi koloa fakamatelie. Kae kehe, ko e niʻihi ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau tānaki koloa lahi ʻi he ngaahi founga taʻefaitotonu. Naʻe hanga ai ʻe he tuʻumālié ʻo “fakaehaua ʻa e maʻulalo” pea mo “laiki ʻa e masiva.” (Emosi 4:1) Ko e kau tangata fakatau, kau fakamaau mo e kau taulaʻeiki mālohí naʻa nau faʻufaʻufono ke kaihaʻasia ʻa e masivá. Tau foki ange he taimí ni ki he kuohilí pea sio ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau tangatá ni.

Maumauʻi e Lao ʻa e ʻOtuá

6. Naʻe anga-fēfē hono toho ʻe he kau tangata fakatau ʻIsilelí ʻa e niʻihi kehé?

6 Tau ʻuluaki ʻalu ki he faiʻanga fakataú. ʻI aí naʻe “fakasiʻisiʻi ʻa e efa” ʻe he kau tangata fakatau taʻefaitotonú pea “fakalahi ʻa e mamafa ʻo e sikeli,” naʻa mo hono fakatau atu ʻa e “patepateʻi” uité. (Emosi 8:​5, 6) Naʻe kākaaʻi ʻe he kau tangata fakataú ʻenau kau kasitomā ʻi he lahi ʻo e meʻa naʻa nau fakatau atú, naʻe fuʻu māʻolunga ʻa e totongí, pea māʻulalo ʻa e tuʻunga leleí. ʻI he hili hono toho ʻe he kau tangata fakataú ʻa e kau masivá ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e tuʻutāmakí, naʻe pau ai ki he kau tuʻutāmakí ni ke nau fakatau atu kinautolu tonu ko e kau pōpula. Ko hono hokó, naʻe fakatau mai kinautolu ʻe he kau tangata fakataú ʻaki ʻa e totongi “ko ha hoaʻi su.” (Emosi 8:6) Sioloto atu angé! Naʻe fakakaukau ʻa e kau tangata fakatau mānumanú ki honau kaungā ʻIsilelí ko honau mahuʻingá ko e hoaʻi sū pē! He fakahaeaʻi fakatupu lōmekina ē ʻo e masivá, pea ko ha maumauʻi lahi ē ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá! Neongo ia, ko e kau tangata fakatau tatau pē naʻa nau tauhi “ʻa e Sapate.” (Emosi 8:5) ʻIo, naʻa nau anga fakalotu ka ʻi tuʻa pē.

7. Ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ʻa e kau tangata fakatau ʻIsilelí ʻo maumauʻi e Lao ʻa e ʻOtuá?

7 Naʻe anga-fēfē ʻa e hao taʻetautea ʻa e kau tangata fakataú mei hono maumauʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tuʻutuʻuni ai: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe”? (Livitiko 19:18) Naʻa nau haó koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia naʻe totonu ke nau fakamālohiʻi ʻa e Laó—ʻa e kau fakamāú—ko honau kaungā faihiá ia. ʻI he matapā ʻo e koló, ʻa ia naʻe fai ai ʻa e ngāue ki he ngaahi keisi fakalaó, naʻe hanga ai ʻe he kau fakamāú ʻo ‘tali ʻa e paʻanga fufū, pea lolomi ʻa siʻi masivá.’ ʻI he ʻikai ke maluʻi ʻa e masivá, naʻe lavakiʻi kinautolu ʻe he kau fakamāú ki ha totongi fufū. (Emosi 5:​10, 12) Ko ia ai, naʻe kau mo e kau fakamāú foki ʻi hono tukunoaʻi e Lao ʻa e ʻOtuá.

8. Ko e hā ʻa e ʻulungāanga naʻe tukunoaʻi ʻe he kau taulaʻeiki fulikivanú?

8 Lolotonga iá, ko e hā ʻa e ngafa naʻe fakahoko ʻe he kau taulaʻeiki ʻIsilelí? Ke ʻilo iá, kuo pau ke tau fakahanga ʻetau tokangá ki ha toe tuʻunga ʻe taha. Sio pe ko e hā ʻa e ngaahi angahala naʻe fakaʻatā ʻe he kau taulaʻeikí “ʻi he fale ʻo honau ʻOtua”! Fakafou ʻia ʻĒmosi, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Ko e tangata mo ʻene tamai te na ʻi ha kiʻi fefine pe taha, ko e fai ke paʻusiʻi hoku hingoa tapuha.” (Emosi 2:​7, 8) Sioloto atu ki ai! Ko ha tamai ʻIsileli mo hono foha naʻá na fai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau mo e paʻumutu temipale tatau pē. Pea ko e kau taulaʻeiki fulikivanu ko iá naʻa nau tukunoaʻi ʻa e ʻulungāanga taʻetaau peheé!—Livitiko 19:29; Teutalonome 5:18; 23:17.

9, 10. Ko e hā ʻa e ngaahi maumauʻi ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá naʻe halaia ai ʻa e kau ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e fakahoa ʻoku malava ke ʻai ki ai ʻi hotau ʻaho ní?

9 ʻI he lave ki ha toe ʻulungāanga angahalaʻia ʻe taha, naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻOku nau tokoto fakaloloa ʻi he ngaahi kofu talifaki [pe maluʻi] ʻi he tafaʻaki olita fuape, pea nau inu ʻa e uaine ʻa e kau moʻua ʻi he fale ʻo honau ʻOtua.” (Emosi 2:8) ʻIo, naʻe toe tukunoaʻi ʻe he kau taulaʻeikí mo e kakaí fakalūkufua ʻa e lao naʻe lēkooti ʻi he Ekisoto 22:​26, 27, ʻa ia naʻe pehē ai ko ha kofu naʻe toʻo ko ha maluʻí naʻe pau ke fakafoki ia ki muʻa ke poʻuli hifó. ʻI hono kehé, naʻa nau ngāueʻaki ia ko ha sipi kafu ʻo tokoto fakaloloa ai lolotonga ʻa e kātoanga kai mo e inu ki he ngaahi ʻotua loí. Pea ko e ngaahi moʻua naʻa nau tānaki fakamālohi mei he kau masivá, naʻa nau fakatau ʻaki ia ʻa e uaine ke inu ʻi he ngaahi kātoanga lotu loí. He mamaʻo lahi ē ko ʻenau hē mei he hala ʻo e lotu maʻá!

10 Naʻe maumauʻi taʻemā ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ongo fekau lahi taha ʻo e Laó—ke ʻofa kia Sihova pea ke ʻofa ki honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒmosi ke fakahalaiaʻi kinautolu ʻi heʻenau taʻefaitōnungá. ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, kau ai ʻa e faʻahinga ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku nau tapua mai ʻa e tuʻunga fulikivanu ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Lolotonga ʻoku lakalakaimonū ʻa e kakai ʻe niʻihi, ʻoku tuʻutāmaki fakaepaʻanga mo maumau fakaeongo ʻa e niʻihi kehe tokolahi tupu mei he ngaahi tōʻonga taʻetaau ʻa e kau taki taʻefaitotonu ʻo e ngaahi pisinisi lalahí, kau politikí, mo e lotu loí. Ka ʻoku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau faingataʻaʻia pea ʻoku ueʻi kinautolu ke nau kumi kiate iá. Ko ia ai, kuó ne vaheʻi ʻene kau sevāniti ʻi he lolotonga ní ke nau fai ha ngāue hangē ko e ngāue ko ia ʻa ʻĒmosí—ke malangaʻi loto-toʻa ʻEne folofolá.

11. Ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒmosí?

11 Koeʻuhi ko e ngaahi faitatau ʻi heʻetau ngāué mo e ngāue ʻa ʻĒmosí, te tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he lāulea ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe ʻĒmosi kiate kitautolu (1) ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau malangaʻí, (2) founga ʻoku totonu ke tau malanga aí, mo e (3) ʻuhinga heʻikai malava ai ʻe he kau fakafepakí ʻo taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá. Tau lāulea tahataha ange ki he ngaahi poini ko ʻení.

Founga ʻe Malava Ke Tau Faʻifaʻitaki Ai kia ʻĒmosí

12, 13. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova naʻá ne taʻefiemālie ki he kau ʻIsilelí, pea ko e hā ʻenau talí?

12 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku fakatefito ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. (Mātiu 28:​19, 20; Maake 13:10) Ka neongo ia, ʻoku tau toe fakahanga ʻa e tokangá ki he ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko hono fanongonongo ʻe ʻĒmosi ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ʻomai ʻa e fakamaau tamaki ki he kau fulikivanú. Hangē ko ení, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Emosi 4:​6-11 naʻe toutou fakahā mahino ʻe Sihova ʻene taʻefiemālie ki ʻIsilelí. Naʻá ne tuku ki he kakaí ʻa e “masiva meʻakai,” “taʻofi foki meiate [kinautolu] ʻa e ʻuha,” taaʻi kinautolu ʻaki ʻa e “mahunu mo e kekena,” pea ʻoatu ki honau lotolotongá “ʻa e mahaki fakaʻauha.” Naʻe ueʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa ʻIsileli ke fakatomala? “Hono kuo mou foki mai kiate au,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻe toutou fakataleʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sihova.

13 Naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsileli taʻefakatomalá. Kae kehe, ʻuluakí, naʻa nau maʻu ha fakatokanga fakaekikite. ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, naʻe fanongonongo ʻe he ʻOtuá: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.” (Emosi 3:7) Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Noa ʻe hoko mai ʻa e Lōmaki pea naʻá ne fakahinohinoʻi ia ke ne fai ha fakatokanga. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĒmosi ke ne fai ha fakatokanga fakaʻosi. Ko hono pangó, naʻe tukunoaʻi ʻe ʻIsileli ia ʻa e pōpoaki fakaʻotua ko iá pea ʻikai ai te nau fai ʻa e meʻa totonú.

14. Ko e hā ʻa e ngaahi faitatau ʻi he taimi ʻo ʻĒmosí mo hotau ʻahó?

14 ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto-tatau ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faitatau fakaofo ʻe niʻihi ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ʻo ʻĒmosí mo hotau ʻahó. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ʻe hoko he lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngataʻangá. Naʻá ne toe tomuʻa tala ha ngāue fakamalanga ʻi māmani lahi. (Mātiu 24:​3-14) Kae kehe, hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻo ʻĒmosí, ko e kakai tokolahi taha ʻi he ʻaho ní ʻoku nau tukunoaʻi fakatouʻosi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi taimí pea mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ki he faʻahinga tāutaha peheé, ko e ngaahi nunuʻá ʻe tatau pē mo e ngaahi nunuʻa ko ia naʻe fehangahangai mo e kau ʻIsileli taʻefakatomalá. Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kiate kinautolu: “Teuteu ke feiloaki mo ho Otua.” (Emosi 4:​12, PM) Naʻa nau feʻiloaki mo e ʻOtuá ʻi hono hokosia ʻa ʻene fakamaau tamakí ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai kinautolu ʻe ʻAsīliá. ʻI he ʻahó ni, ko e māmani anga-taʻefakaʻotua ko ʻení te nau ‘feiloaki mo e ʻOtuá’ ʻi ʻĀmaketone. (Fakahā 16:​14, 16) Neongo ia, ʻi he kei hokohoko atu ʻa e kātaki ʻa Sihová, ʻoku tau enginaki ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá: “Kumi kia Sihova, ka mou moʻui.”—Emosi 5:6.

Fehangahangai mo e Fakafepakí Hangē ko Ia Naʻe Fai ʻe ʻĒmosí

15-17. (a) Ko hai ʻa ʻAmasaia, pea naʻe anga-fēfē ʻene tali ki he ngaahi fanongonongo ʻa ʻĒmosí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi lau fakafepaki kia ʻĒmosi naʻe fai ʻe ʻAmasaiá?

15 ʻOku malava ke tau faʻifaʻitaki kia ʻĒmosi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻoku tau malangaʻí ka ʻi he founga foki ʻo ʻetau malangá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi he Emosi vahe 7, ʻa ia ʻoku fakahā mai ai kiate kitautolu ʻa e taulaʻeiki naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo ʻetau lāuleá. Ko “Amasaia ko e taulaʻeiki ʻo Peteli.” (Emosi 7:10) Ko e kolo ko Pētelí naʻe hoko ia ko ha senitā ʻo e lotu tafoki mei he moʻoní ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e lotu ki he ʻuhikiʻi pulú. Ko ia naʻe hoko ʻa ʻAmasaia ko ha taulaʻeiki ʻo e lotu Fakapuleʻangá. Naʻe anga-fēfē ʻene tali ki he ngaahi fanongonongo loto-toʻa ʻa ʻĒmosí?

16 Naʻe tala ʻe ʻAmasaia kia ʻĒmosi: “Siʻi tongafisi, ʻalu: feimo hola ki he fonua ʻo Siuta, pea ke kai meʻakai ʻi he potu ko ia, pea fai ʻi he potu ko ia hoʻo palofisai. Kae ʻoua te ke toe palofisai ʻi Peteli; he ko e falelotu ia ʻo e tuʻi, pea ko e fale fakapuleʻanga.” (Emosi 7:​12, 13) Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe ʻAmasaia: ‘ʻAlu ki ʻapi! Kuo ʻi ai pē ʻemau lotu ʻamautolu.’ Naʻá ne toe feinga ke ʻai ʻa e puleʻangá ke ne tapui ʻa e ngaahi ngāue ʻa ʻĒmosí, ʻi hono tala kia Tuʻi Selopoame II: “Kuo puleakiʻi koe ʻe Emosi ʻi he lotolotonga ʻo e fale ʻo Isileli.” (Emosi 7:10) ʻIo, naʻe tukuakiʻi ʻe ʻAmasaia ʻa ʻĒmosi ki he talisone! Naʻá ne tala ki he tuʻí: “Ko eni ʻa e lea ʻoku fai ʻe Emosi, Tokua ʻe mate ʻa Selopoame ʻi he heleta, pea ʻe matuʻaki taki popula ʻa Isileli mei hono kelekele.”—Emosi 7:11.

17 Naʻe fakahū ʻe ʻAmasaia ki he ngaahi foʻi lea ko iá ʻa e ngaahi fakamatala takihalaʻi ʻe tolu. Naʻá ne pehē: “Ko eni ʻa e lea ʻoku fai ʻe Emosi.” Ka, naʻe ʻikai ʻaupito ke taukaveʻi ʻe ʻĒmosi ko ia ʻa e matavai ʻo e kikité. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahā maʻu pē: “Ko e folofola eni ʻa Sihova.” (Emosi 1:3) Naʻe toe tukuakiʻi ʻa ʻĒmosi ki he pehē: “Tokua ʻe mate ʻa Selopoame ʻi he heleta.” Kae kehe, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Emosi 7:​9, naʻe kikite ʻa ʻĒmosi: “Te u [Sihova] tuku ke fai mo e fale ʻo Selopoame ʻaki ʻa e heleta.” Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá ia ha tuʻutāmaki pehē ki he “fale” ʻo Selopoamé, ki hono hakó. ʻIkai ngata aí, naʻe pehē tokua ʻe ʻAmasaia naʻe leaʻaki ʻe ʻĒmosi: “ʻE matuʻaki taki popula ʻa Isileli.” Ka naʻe toe kikite ʻa ʻĒmosi ko ha ʻIsileli pē kuo foki ki he ʻOtuá te ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki. ʻOku hā mahino, naʻe ngāueʻaki ʻe ʻAmasaia ʻa e ngaahi moʻoni vaeua kuo mioʻi ʻi ha feinga ke maʻu ha tapui fakapuleʻanga ki he ngāue fakamalanga naʻe fai ʻe ʻĒmosí.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi faitatau ʻi he ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe ʻAmasaiá pea mo ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau faifekaú ʻi he ʻaho ní?

18 Kuó ke fakatokangaʻi ha ngaahi faitatau ʻi he ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe ʻAmasaiá pea mo ia ʻoku ngāueʻaki he ʻahó ni ʻe he kau fakafepaki ʻo e kakai ʻa Sihová? Hangē tofu pē ko e feinga ʻa ʻAmasaia ke fakasīlongoʻi ʻa ʻĒmosí, ʻoku pehē pē ʻa e feinga ʻa e kau pātele ʻe niʻihi, kau pīsope, mo e kau pēteliake ʻo hotau ʻaho ní ke taʻofi ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová. Naʻe tukuakiʻi loi ʻe ʻAmasaia ʻa ʻĒmosi ki he talisone. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tukuakiʻi loi meimei tatau ʻe he haʻa faifekau ʻe niʻihi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he hoko ko ha fakamanamana ki he malu fakapuleʻangá. Pea hangē tofu pē ko e hanga ʻa ʻAmasaia ki he tuʻí ki ha tokoni ʻi hono tauʻi ʻo ʻĒmosí, ʻoku pehē pē ʻa e faʻa hanga ʻa e haʻa faifekaú ki he ngaahi faʻahi fakapolitikalé ki ha tokoni ʻi hono fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻIkai Malava ʻe he Kau Fakafepakí ke Taʻofi ʻEtau Ngāue Fakamalangá

19, 20. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa ʻĒmosi ki he fakafepaki meia ʻAmasaiá?

19 Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa ʻĒmosi ki he fakafepaki ʻa ʻAmasaiá? ʻUluakí, naʻe ʻeke ʻe ʻĒmosi ki he taulaʻeikí: “ʻOku ke pehe mai ʻe koe, ʻoua te ke palofisai ki Isileli”? ʻI he ʻikai ha toumouá, naʻe leaʻaki leva ʻe he palōfita loto-toʻa ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku hā mahino naʻe ʻikai fie fanongo ki ai ʻa ʻAmasaiá. (Emosi 7:​16, 17) Naʻe ʻikai ke ilifia ʻa ʻĒmosi. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ē kiate kitautolu! ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ke leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, heʻikai ke tau talangataʻa ki hotau ʻOtuá, naʻa mo e ʻi he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku langaʻi ai ʻe he kau ʻAmasaia ʻi onopōní ʻa e fakatanga fakamamahí. ʻI he hangē ko ʻĒmosí, ʻoku tau hokohoko atu hono fanongonongo: “Ko e folofola eni ʻa Sihova.” Pea heʻikai ʻaupito malava ʻe he kau fakafepakí ʻo taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá, he ʻoku ʻiate kitautolu “ae nima oe Eiki [pe Sihová].”—Ngāue 11:​19-21, PM.

20 Naʻe totonu ke ʻilo ʻe ʻAmasaia ko ʻene ngaahi fakamanamaná ʻe hoko ko e muna pē. Naʻe ʻosi fakamatalaʻi ʻe ʻĒmosi ʻa e ʻuhinga heʻikai malava ai ʻe ha taha ʻi he māmaní ke ne taʻofi ia mei heʻene leá—pea ko ʻetau poini ia hono tolu ke lāulea ki aí. Fakatatau ki he Emosi 3:​3-8, naʻe ngāueʻaki ai ʻe ʻĒmosi ha holongā fehuʻi mo e ngaahi talanoa fakatātā ke fakahāhaaʻi ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai hono tupuʻanga. Naʻá ne ngāueʻaki leva ʻeni: “Kuo kalou [pe ngungulu] ʻa e laione, ko hai ʻe ʻikai manavahe? Kuo folofola a Atonai Sihova, ko hai ʻe mataʻepalofisai?” ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe tala ʻe ʻĒmosi ki heʻene kau fanongó: ‘Hangē tofu pē ko e ʻikai malava ke taʻofi hoʻomou manavaheé ʻi he taimi ʻoku mou fanongo ai ki he ngungulu ʻa ha laioné, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai malava ke u taʻofi hono malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi kuó u fanongo ki he fekau ʻa Sihova ke fai iá.’ Ko e manavahē-ʻOtuá, pe ʻapasia loloto kia Sihová, naʻá ne ueʻi ʻa ʻĒmosi ke ne lea loto-toʻá.

21. ʻOku anga-fēfē ʻetau tali ki he fekau ʻa e ʻOtuá ke tau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?

21 ʻOku tau fanongo mo kitautolu foki ki he fekau ʻa Sihova ke malangá. ʻOku anga-fēfē ʻetau tali ki aí? Hangē pē ko ʻĒmosi mo e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻoku tau lea loto-toʻa ʻaki ai ʻEne folofolá. (Ngāue 4:​23-31) ʻE ʻikai hanga ʻe he fakatanga ia ʻoku langaʻi ʻe he kau fakafepakí pea mo e fakataʻetaʻehohaʻa ʻoku fakahāhā ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku tau malanga ki aí ʻo fakasīlongoʻi kitautolu. ʻI hono fakahāhā ʻa e faivelenga hangē ko ia naʻe ʻia ʻĒmosí, ʻoku ueʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova takatakai ʻi he kolopé ke hokohoko atu hono talaki ʻa e ongoongo leleí ʻaki ʻa e loto-toʻá. ʻOku tau maʻu ʻa e fatongia ke fakatokanga ki he kakaí fekauʻaki mo e fakamaau ʻa Sihova ʻoku tuʻunuku maí. Ko e hā ʻoku kau ki he fakamaau ko iá? ʻE tali ʻa e fehuʻi ko iá ʻi he kupu hoko maí.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē naʻe fakahoko ai ʻe ʻĒmosi ʻa e fekau naʻe ʻoange ki ai ʻe he ʻOtuá?

• ʻI he hangē ko ʻĒmosí, ko e hā ʻoku totonu ke tau malangaʻí?

• Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku totonu ke tau fai ʻaki ʻetau ngāue fakamalangá?

• Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai ʻe he kau fakafepakí ke taʻofi ʻetau ngāue fakaefakamoʻoní?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒmosi, ko ha tama teleʻi sukamino, ke fai ʻEne ngāué

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻI he hangē ko ʻĒmosí, ʻokú ke fanongonongo loto-toʻa ʻa e pōpoaki ʻa Sihová?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share