Ko Fē ʻa e Taimi ʻOku ʻi Ai Ai ha Makatuʻunga ki he ʻItá?
ʻI HE Koheleti 7:9, ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e [tokotaha ʻoku] ʻita ʻoku ne ngaohi hono nofoʻanga ʻi he fatafata ʻo e sesele.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he vēsí ni ʻoku totonu ke ʻoua te tau mamahingofua tōtuʻa ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai ʻe ha taha kitautolú; ʻi hono kehé, ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi.
Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Koheleti 7:9 ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fakaʻitaʻi kitautolu ʻe ha meʻa pe ko ha taha pē, ʻoku pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fakatupu ʻita kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa hono mafatukitukí pe ko hono lahí ʻo ʻikai fai ha meʻa fekauʻaki mo ia? ʻOku totonu ke tau taʻetokanga fekauʻaki mo ʻetau fai ha fakatupu ʻita ʻi he leá pe ngāué koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ko e tokotaha ʻoku fakaʻitaʻí ʻoku totonu ke ne fakamolemole? ʻOku ʻikai lava ke pehē ʻa e tuʻungá.
Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e fakasino tonu ʻo e ʻofá, mēsí, fakamolemolé mo e kātaki fuoloá. Neongo ia, ʻi he Tohi Tapú, ʻoku lau tuʻo lahi ai fekauʻaki mo ʻene hoko ʻo houhaú. ʻI he mafatukituki ʻa e fakatupu houhaú, naʻá ne fai ai ha meʻa ki he kau fakahouhaú. Vakai angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.
Fakahouhau kia Sihová
Ko e fakamatala ʻi he 1 Tuʻi 15:30 ʻoku lau ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi angahala ʻa Selopoamé ʻa ia naʻá “ne fakaangahala ʻaki ʻa Isileli foki: ʻa e pauʻu naʻa ne fakaʻita ʻaki ʻa Sihova.” ʻI he 2 Kalonikali 28:25, ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo Tuʻi ʻĀhasi ʻo Siutá: “Naʻa ne ngaohi ʻesi, ke tutu inisenisi ai ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo ne fakahouhauʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo hono tupuʻanga.” Ko e toe fakatātā ʻe taha ʻoku maʻu ia ʻi he Fakamaau 2:11-14: “Naʻe fai ʻe haʻa Isileli ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova, ʻo nau tauhi ʻa e ngaahi Peali . . . , pea naʻa nau fakahouhauʻi ʻa Sihova. . . . Pea langaʻi ai ʻa e houhau ʻa Sihova kia Isileli, pea naʻa ne tuku kinautolu ki he nima ʻo e kau vete.”
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe naʻá ne fakahouhauʻi ʻa Sihova pea naʻe fiemaʻu ai ha ngāue mālohi. Ko e fakatātaá, ʻi he Ekisoto 22:18-20, ʻoku tau lau ai: “ʻE ʻikai te mou tuku ke moʻui ha fefine fai tuki. Ko ia te ne mohe mo ha manu ʻe mate tamateʻi. Ko ia ʻoku ne feilaulau ki ha ʻotua, ʻo ʻikai kia Sihova toko taha, ʻe tuku ia ki he fakaʻauha.”
Naʻe ʻikai ke fakamolemoleʻi hokohoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakatupu houhau lalahi ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he taimi naʻa nau hanganaki fakahouhauʻi ai ia pea ʻikai te nau fakahāhā ha fakatomala moʻoní. ʻI he ʻikai ha fakatomala moʻoní pea mo e ʻikai ha ngaahi ngāue ke fakahaaʻi naʻe ʻi ai ha tafoki ʻo talangofua kia Sihová, naʻe faifai pē ʻo tuku ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e kau faihalá. Naʻe hoko eni ʻi he tuʻunga fakafonua ʻi he 607 K.M., ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné, pea toe hoko ʻi he 70 T.S., ʻi he nima ʻo e kau Lomá.
ʻIo, ʻoku houhau ʻa Sihova ʻi he ngaahi meʻa kovi ʻoku leaʻaki mo fai ʻe he kakaí, pea ʻoku aʻu ʻo ne fakaʻauha ʻa e kau fakahouhau taʻefakatomala ʻa ia ʻoku mamafa ʻenau ngaahi angahalá. Ka ʻoku ʻai ia ʻe he meʻá ni ki he tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻa e Koheleti 7:9? ʻIkai ʻaupito. ʻOkú ne tonuhia ʻi heʻene houhau ʻi he ngaahi angahala mamafá pea ʻokú ne fakamaau totonu maʻu pē. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo Sihova: “Ko Makatuʻu ia—ʻoku haohaoa ʻene ngaue; ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻe haʻane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.”—Teutalonome 32:4.
Ngaahi Fakatupu ʻIta Lalahi ki he Faʻahinga Tāutahá
ʻI he malumalu ʻo e Lao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi nunuʻa mafatukituki ki he ngaahi fakatupu ʻita lalahi ki he faʻahinga tāutahá. Hangē ko ení, kapau naʻe haʻu ha kaihaʻa ki ha fale ʻi he poʻulí pea tāmateʻi ia ʻe he tokotaha-ʻapí, naʻe ʻikai ha halaia ʻi he toto ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha-ʻapí. Ko ha tokotaha maʻukovia tonuhia ia ʻo ha faihia lahi. Ko ia ai, ʻoku tau lau: “Kapau ʻe maʻu ha kaihaʻa ʻi heʻene hae fale, pea taaʻi ia, ʻo ne pekia; ʻe ʻikai lau fakapo ki he [tokotaha-ʻapi] ko ia.”—Ekisoto 22:2.
Ko ha fefine kuo tohotohoʻi ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke ʻita lahi, he ko ha faihia lahi eni ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko ha tangata naʻá ne tohotohoʻi ha fefine naʻe pau ke ne mate “he ʻoku hange ko e tuʻu ha tangata ki hono kaungaʻapi ʻo fakapongi ia, ʻoku pehe ʻa e meʻa ni.” (Teutalonome 22:25, 26) Lolotonga ʻoku ʻikai ke tau kei ʻi he malumalu ʻo e Laó, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakamaama ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e tohotohó—ko ha hala fakalilifu.
ʻI hotau taimí, ko e tohotohó ko ha toe faihia lahi ia fakataha mo e ngaahi tautea mamafa. ʻOku ʻi ai ʻa e totonu fakaʻaufuli ʻa e tokotaha maʻukoviá ke ne līpooti ʻa e meʻá ki he kau polisí. ʻI he foungá ni ʻe lava ke tauteaʻi ai ʻe he kau maʻu mafai totonú ʻa e tokotaha fakatupu ʻitá. Pea kapau ko e tokotaha maʻukoviá ko ha tokotaha taʻu siʻi, ʻe fiemaʻu nai ke kamata ʻe he ongo mātuʻá ʻa e ngaahi ngāue ko ení.
Ngaahi Fakatupu ʻIta Īkí
Kae kehe, ko e ngaahi fakatupu ʻita kotoa pē ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha ngāue mei he kau maʻu mafaí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau loto ke ʻita taʻetotonu ʻi he ngaahi fehālaaki ʻi he tuʻunga iiki ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé, ka ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi. ʻOku totonu ke tuʻo fiha ʻetau fakamolemolé? Naʻe ʻeke ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū: “ʻEiki, ʻe tuʻo fiha ʻa e fai hala ʻa hoto tokoua kia kita, ka te fakamolemole pe? ʻo tuʻo fitu ʻapē?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai te u pehe kiate koe, ʻo tuʻo fitu: ka, ʻo tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.”—Mātiu 18:21, 22.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu hokohoko kia kitautolu ke tau ngāue ki hotau angaʻitangata faka-Kalisitiané ʻi he feinga ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakatupu ʻitá. Hangē ko ení, ʻi hoʻo feangainga mo e niʻihi kehé, ʻokú ke taʻeongoʻi, taʻefakapotopoto mo fakalotomamahi ʻi he taimi ʻe niʻihi? Ko e ngaahi founga peheé ʻoku ngalingali ʻe fakatupu ʻita ia. ʻI he ʻikai ke tukuakiʻi ʻa e tokotaha maʻukoviá ʻi heʻene ʻitá pea ongoʻi ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ke ne fakamolemolé, ko e tokotaha fakatupu ʻitá ʻoku fiemaʻu ke ne ʻiloʻi, ko ia ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻita ai ʻa e tokotahá. Ko e tokotaha fakatupu ʻitá ʻoku fiemaʻu ke ne ngāue ki hono puleʻi ʻa ʻene ngaahi tōʻongá mo e leá koeʻuhi ke ʻoua ʻe fakatupu ʻita ʻi he ʻuluaki taimí. Ko e feinga ko ení ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku tau fakalotomamahiʻi ai ʻa e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu: “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta: ka ko e ʻelelo ʻo e poto ko e meʻa faitoʻo.” (Palovepi 12:18) ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻitaʻi ai ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau naʻe ʻikai ke tau fakataumuʻa ke fai pehē, ko ʻetau fai ha kole fakamolemolé ʻoku ola lelei ʻaupito ia ki hono fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke tau “nofo ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ke fakamelino, mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻetau fefaiʻaki hotau langa hake.” (Loma 14:19) ʻI he taimi ʻoku tau fakapotopoto ai mo anga-leleí, ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e palōveepi: “Koni apele koula ʻi he ainga siliva, ko e lea ia ʻoku tautaungamalie hono leaʻaki.” (Palovepi 25:11) ʻOku ʻomai moʻoni ai ha fakaueʻiloto lelei mo fakafiefia! Ko e lea molū mo fakapotopotó ʻe lava ke aʻu ʻo ne liliu ʻa e ngaahi fakakaukau taʻeʻunua ʻa e niʻihi kehé: “ʻOku fesi hui ʻe he ʻelelo molū.”—Palovepi 25:15.
Ko ia ai, ʻoku faleʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” (Kolose 4:6) Ko e “fakaifo ʻaki ha masima” ʻoku ʻuhingá ko ʻetau ʻai ʻetau leá ke ifo ki he niʻihi kehé, ʻo fakasiʻisiʻi ai ʻa e malava ke fakatupu ʻitá. ʻI he leá mo e ngāué fakatouʻosi, ʻoku feinga ai ʻa e kau Kalisitiané ke nau ngāueʻaki ʻa e ekinaki ʻa e Tohi Tapú: “Kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.”—1 Pita 3:11.
Ko ia ai, ko e Koheleti 7:9 kuo pau pē ʻoku ʻuhingá ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻita ʻi he fanga kiʻi angahala iiki ʻa e niʻihi kehé. Ko e tupu nai eni mei he taʻehaohaoa fakaetangatá pe ʻoku aʻu ʻo fai fakakaukauʻi nai ka ʻoku ʻikai ke mamafa. Ka ʻi he taimi ko ha angahala lahi ai ʻa e fakatupu ʻitá, ʻoku mahinongofua ʻe ʻita nai ai ʻa e tokotaha ʻoku fai ki aí pea te ne fili nai ke kamata ha ngāue feʻungamālie ki he meʻa ko iá.—Mātiu 18:15-17.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
Naʻe tuku ʻe Sihova ʻa ʻIsileli taʻefakatomala ke fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻi he 70 T.S.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
“Koni apele koula . . . ko e lea ia ʻoku tautaungamalie hono leaʻaki”