Ko e Fiefia ʻOku Maʻu mei he ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonú
“Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—PALOVEPI 10:22.
1, 2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he nōfoʻi tōtuʻa fekauʻaki mo e kahaʻú?
“KO E nōfoʻi fekauʻaki mo e kahaʻú . . . ʻe lava ke taʻofi ai kitautolu mei haʻatau fiefia ʻi he meʻa ʻoku tau maʻu he lolotonga ní,” ko e fakamatala ia ʻa ha filōsefa ʻAmelika. ʻOku moʻoni eni ʻi he fānau ʻoku nau fuʻu nōfoʻi ʻi he fie kakai lalahí ʻo ngalo ai ʻia kinautolu ʻa e ngaahi lelei ʻo e tuʻunga kei siʻí ʻo nau toki hahaka hake pē kuo nau lalahi.
2 Naʻa mo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau hao mei he sīpinga fakakaukau ko ení. Fakakaukau atu ki he meʻa ʻe lava ke hokó. ʻOku tau fakaʻamua ke fai mo fakahoko ʻa e talaʻofa ko ia ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu ha palataisi ʻi he māmaní. ʻOku tau tatali loto-vēkeveke ki ha moʻui ʻoku ʻikai ʻi ai ha mahamahaki, taʻumotuʻa, mamahi mo e faingataʻa. Neongo ʻoku lelei ke ʻamanaki atu ki he ngaahi meʻa ko iá, fēfē kapau te tau fuʻu nōfoʻi ʻi he ngaahi tāpuaki fakamatelie he kahaʻú ʻo tau kui ai kitautolu ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālie he lolotonga ní? He toki meʻa pango moʻoni ia! ʻE lavangofua ke tau hoko ʻo loto-foʻi pea ongoʻi ‘fakatutue loto ʻi he ʻamanaki fuoloa’ ki he meʻa naʻa tau fakatuʻotuʻa ki aí. (Palovepi 13:12) Ko e ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau tō ki he tauhele ʻo e loto-mafasia pe fāsiʻa. ʻI he ʻikai lava ke tau fekuki mo e ngaahi tuʻunga koví, te tau fakatupulekina nai ai ha fakakaukau lāunga. ʻE lava ke kalofi kotoa ʻa e ngaahi meá ni ʻaki ʻetau fakalaulauloto houngaʻia ki heʻetau ngaahi tāpuaki he lolotonga ní.
3. Ko e hā ʻa e meʻa te tau tokangataha ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 10:22. ʻIkai nai ʻoku hoko ʻa e ngaahi tuʻunga lakalakaimonū fakalaumālie ʻo e kau sevāniti ʻi onopooni ʻa Sihová ko ha tāpuaki ia ke fiefia ai? Tau lāulea angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau lakalakaimonū fakalaumālié pea sio ki heʻene ʻuhinga fakafoʻituitui kia kitautolú. Ko hono vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi tāpuaki kuo fakaʻuha hifo ʻe Sihova ki he “tagata agatonu” ʻoku ʻaʻeva “i he ene maonioni,” ʻe fakaivimālohiʻi moʻoni ai ʻetau fakapapau ke tau hokohoko tauhi fiefia ki heʻetau Tamai fakahēvaní.—Palovepi 20:7, PM.
‘Ngaahi Tāpuaki ʻOkú Ne Fakakoloa Kitautolu’ he Taimi Ní
4, 5. Ko e hā ʻa e akonaki Fakatohitapu ʻokú ke mātuʻaki mahuʻingaʻia aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 ʻIlo totonu ki he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. Ko e ngaahi lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau faʻa taukaveʻi ʻoku nau tui ki he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau loto-tatau mo e meʻa ʻoku akoʻi aí. Naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e kulupu lotu tatau ʻoku faʻa kehekehe ʻenau vakai ki he meʻa ʻoku akoʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú. He kehe moʻoni ē honau tuʻungá mei he tuʻunga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová! Neongo pe ko e hā hotau puipuituʻa fakafonua, fakasivilaise pe fakamatakalí, ʻoku tau lotu kitautolu ki he ʻOtua ʻoku tau ʻiloʻi hono huafá. ʻOku ʻikai ko ha toluʻi ʻotua fakamisiteli ia. (Teutalonome 6:4; Sāme 83:18; Maake 12:29) ʻOku tau toe lāuʻilo foki ʻe vavé ni ke fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiu tefito ko ia ʻo e tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo e ʻOtuá, pea fakafou ʻi heʻetau tauhi maʻu ʻetau anga-tonu kiate iá, ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku tau kaunga fakafoʻituitui ki he ʻīsiu ko iá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo kau ki he kau maté pea ʻoku tau tauʻatāina mei he mate manavahē ki ha ʻOtua ʻoku taku ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha afi ko heli pe ʻave kinautolu ki pulekatolio.—Koheleti 9:5, 10.
5 ʻIkai ngata aí, he fakafiefia moʻoni ia ke ʻiloʻi naʻe ʻikai te tau hokonoa mai pē ʻo fakafou ʻi ha ʻevalūsiō ʻoho kui tavale! ʻI hono kehé, ko e fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻo ngaohi ʻi hono ʻīmisí tonu. (Senesi 1:26; Malakai 2:10) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ʻOtuá: “Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe, pea ʻoku matuʻaki ʻilo ia ʻe hoku laumalie.”—Sāme 139:14.
6, 7. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻokú ke ʻilo kuo hoko moʻoni ko ha tāpuakí?
6 Tauʻatāina mei he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungāanga fakatupu maumaú. Ko e ngaahi fakatokanga ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ifi tapaká, inu tōtuʻá mo e fehokotaki fakasino tavalé ʻoku hakeʻuta ia ʻi he mītiá. Ka ko e tokolahi tahá ia ʻoku ʻikai te nau tokanga kinautolu ki he ngaahi fakatokanga ko ení. Ka ko e hā leva ʻe hokó ʻi he taimi ʻe ʻiloʻi ai ʻe ha tokotaha loto-moʻoni ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtua moʻoní ʻa e ngaahi meʻa peheé pea ʻoku fakalotomamahiʻi Ia ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻulungāangaʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga ko iá? ʻIo, ʻoku ueʻi ʻa e tokotaha ko ení ke ne taʻofi leva ʻa e ngaahi tōʻonga peheé! (Aisea 63:10; 1 Kolinito 6:9, 10; 2 Kolinito 6:19 [7:1, PM]; Efeso 4:30) Lolotonga ko ʻene fai tefito eni ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻokú ne toe maʻu foki ai mo e ʻaonga kehe—moʻui lelei ange mo e nonga ʻa e ʻatamaí.
7 Ko e feinga ko ia ke tuku ʻa e ngaahi tōʻonga koví ʻoku mātuʻaki faingataʻa ia ki he tokolahi. Neongo ia, kuo tuku ia ʻe he laui mano ʻi he taʻu taki taha. ʻOku nau fakatapui kinautolu kia Sihova pea hoko atu ai ki he papitaiso he vaí, ʻo ʻilo ai ʻe he kakaí kuo toʻo ʻosi atu mei heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. He meʻa fakalototoʻa moʻoni ia kia kitautolu kotoa! ʻOku toe fakaivimālohiʻi ai ʻa ʻetau fakapapau ko ia ke hanganaki ʻatā ai pē mei he pōpula ki he ʻulungāanga ʻoku mohu angahala mo fakatupu loto-mamahi.
8. Ko e hā ʻa e faleʻi makatuʻunga Fakatohitapu ʻoku tokoni ki ha fāmili fiefiá?
8 Moʻui fakafāmili fiefia. ʻI he ngaahi fonua lahi ko e moʻui fakafāmilí ʻoku ngāvaivai. Ko e ngaahi nofo mali lahi ʻoku nau iku ki he vete, ʻo faʻa liʻaki mai ai ha fānau ʻoku maumau lahi fakaeongo. ʻI he ngaahi fonua ʻIulope ia ʻe niʻihi, ko e meimei peseti ai ʻe 20 ʻo e ngaahi fāmilí ʻoku faʻuʻaki pē ia ʻa e ngaahi fāmili mātuʻa taʻehoa. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻaʻeva ʻi he ʻalunga ʻo e anga-tonú ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni? Kātaki ʻo lau ʻa e Efeso 5:22–6:4, pea fakatokangaʻi ʻa e faleʻi lelei ʻoku fai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi husepānití, uaifí mo e fānaú. Ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi vēsí ni mo e ngaahi konga kehekehe pē ʻi he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki fakaivimālohiʻi ai ʻa e haʻi ʻo e nofo malí, tokoni ki he ngaahi mātuʻá ki hono ʻohake totonu ʻa e fānaú, pea tokoni ki ha moʻui fakafāmili fiefia. ʻIkai ko ha tāpuaki ia ke fai ai ha fiefia?
9, 10. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻetau vakai ki he kahaʻú mei he anga ʻo e vakai ʻa e māmaní?
9 Ko ha fakapapauʻiʻanga ʻe vavé ni ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní. Neongo ʻa e ngaahi pōtoʻi fakasaienisi mo fakatekinolosiá pea pehē ki he ngaahi feinga loto-totonu ʻa e kau taki ʻe niʻihi, ko e ngaahi palopalema mafatukituki ko ia ʻo e moʻuí he lolotonga ní ʻoku kei taʻemalava pē ke fakaleleiʻi. Ko Klaus Schwab, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e Kautaha ʻEkonōmika ʻa e Māmaní, naʻá ne fakatokangaʻi ki muí ni mai ko e “lisi ʻo e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e māmaní ʻoku fakaʻaʻau ke toe lōloa ange ia, ka ko e taimi ke fakaleleiʻi aí ʻoku fakaʻaʻau ia ke siʻisiʻi ange.” Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki he “ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku uesia ai ʻa e ngaahi puleʻangá kotoa hangē ko e tautoitoí, tuʻunga tōlalo ʻo e ʻātakaí mo e fetōʻaki fakapaʻangá.” Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Schwab: “ʻI he taimí ni, ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, kuo fehangahangai ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa kuo hā sino moʻoni mai ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ki he kakaí ke nau fāitaha mo fai leva ha fili ki he meʻa ke faí.” ʻI he ngaʻunu atu ki muʻa ʻa e senituli hono 21, ko e vakai fakalūkufua ki he kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku kei fakapōpōʻuli pē.
10 He meʻa fakafiemālie moʻoni ia ke ʻiloʻi kuo ʻosi fokotuʻu ʻe Sihova ha fokotuʻutuʻu ʻa ia te ne malava ke solova ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ko e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻa e ʻOtuá! Fakafou aí, ʻe hanga ai ʻe he ʻOtua moʻoní ʻo “lolololo ʻa e ngaahi tau” pea fakahoko mai ʻa e “melino” lahi. (Sāme 46:9; 72:7) Ko e Tuʻi kuo paní, ʻa Sīsū Kalaisi, te ne ‘fakahaofi ʻa e masivá, ko e vaivaí, mo e tuʻutamakí mei he maumaú mo e fakamalohí.’ (Sāme 72:12-14) ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá, heʻikai ha nounou fakameʻatokoni. (Sāme 72:16) ʻE “holoholo [ʻe Sihova] ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:4) Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Puleʻangá ʻi hēvani pea ʻe vavé ni ke ne fai ʻa e ngāue ʻoku fiemaʻú ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalema kotoa pē ʻi he māmaní.—Taniela 2:44; Fakahā 11:15.
11, 12. (a) ʻOku ʻomai nai ʻe he tuli ki he mālié ha fiefia tuʻuloa? Fakamatalaʻi. (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní?
11 Ko hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní? Naʻe pehē ʻe ha toketā ki he ʻatamaí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi konga ʻe tolu ʻo e fiefiá—mālie, femoʻuekina (ko e kau he ngaahi meʻa hangē ko e ngaahi meʻa he ngāué mo e fāmilí), mo e taumuʻa (ngāue ki ha taumuʻa ke maʻu ai ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé). Mei he foʻi tolu ko ení, naʻá ne fakahokohoko mai ai ʻa e mālié ko e meʻa mahuʻinga siʻisiʻi tahá ia peá ne pehē: “ʻOku taau ke fakatokangaʻi eni koeʻuhí ʻoku tokolahi ʻaupito ʻa e kakai ʻoku fakatefito pē ʻenau moʻuí ʻi he tuli ki he mālié.” Ko e hā ʻa e vakai ʻa e Tohi Tapú ki he meʻá ni?
12 Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsilelí: “Ne u pehe ʻi hoku loto, haʻu muʻa, kau sivi koe ʻaki ʻa e ngaahi fiefia: ko ia ke ke ʻilo muʻa ha koto lelei. Pea ta ko e muna pe mo ia foki. Ne u pehe kia kata, ko e vale-uʻua é; pea kia fiefia, ko e ha ʻa e fua ʻo e siana ni?” (Koheleti 2:1, 2) ʻI heʻene tuʻu Fakatohitapú, pe ko e hā pē ha fiefia ʻoku ʻomai ʻe he mālié ʻoku fakataimi pē ia. Fēfē ʻa e femoʻuekina ʻi he ngāué? ʻOku tau maʻu ʻa e ngāue mohu ʻuhinga taha ke moʻua ki aí—ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻI he vahevahe atu ki he niʻihi kehé ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ʻa ia ʻoku fakamatala ki ai ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tau femoʻuekina ai ʻi ha ngāue ʻe lava ke iku atu ki hono fakamoʻui kitautolu tonu pea mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo mai kia kitautolú. (1 Timote 4:16) ʻI he tuʻunga ko e ‘kaungāngaue mo e ʻOtuá,’ ʻoku tau ʻiloʻi ai ‘ʻoku tau monuʻia [pe fiefia] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻetau maʻu ha foaki mai.’ (1 Kolinito 3:9; Ngāue 20:35) ʻOku ʻai ʻe he ngāué ni ke ʻuhingamālie ʻetau moʻuí pea ʻoatu ai ki he Tokotaha-Fakatupú ʻa e tali ke ne fai ki he tokotaha ʻokú ne manukiʻi iá, ʻa Sētane ko e Tēvoló. (Palovepi 27:11) Ko e moʻoni, kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova kia kitautolu, ko e līʻoa fakaʻotuá ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoni mo tuʻuloá.—1 Timote 4:8.
13. (a) ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa e Ako Fakafaifekaú Fakateokalatí ko ha tāpuaki ke tau fiefia aí? (e) Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí?
13 Ko ha polokalama ako mahuʻinga mo ola lelei. Naʻe hoko ʻa Gerhard ko ha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI heʻene manatuʻi ʻene kei talavoú, ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ke u lea. ʻI he taimi pē ʻoku taulōfuʻu mai ai ha meʻa, naʻe ʻikai mei lava ke mahino ʻeku leá pea kamata ke u tanenunenu. Naʻá ku ongoʻi māʻulalo ange pea kamata ke u loto-mafasia. Naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u hū ʻo ako lea, ka naʻe ʻikai pē ha ʻutu ʻe hakea. Ko hoku palopalemá ko e palopalema fakaʻatamai, ʻikai ko e fakaesino. Ka naʻe ʻi ai ha tokonaki fakaʻofoʻofa meia Sihova—ko e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. Ko ʻeku kau ko ia ki he akó naʻe ʻai ai au ke u loto-toʻa. Naʻá ku feinga ʻaki hoku lelei tahá ke ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa naʻá ku akó. Pea hono ʻikai ke ola lelei! Naʻe mahino ange ʻeku leá, ʻikai te u toe ongoʻi haʻihaʻisia, peá u toe loto-toʻa ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou toe fakahoko he taimí ni mo e ngaahi malanga maʻá e kakaí. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻia Sihova, ʻi heʻene ʻomi ha moʻui foʻou maʻaku fakafou ʻi he akó ni.” ʻIkai nai ʻoku hoko ʻa e founga hono akoʻi kitautolu ʻe Sihová ke fai ʻene ngāué ko ha ʻuhinga ia ke tau fiefia ai?
14, 15. ʻI he taimi ʻo e mamahí, ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokateu maʻu pē? Fakatātaaʻi.
14 Ko ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova mo e poupou mei he fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga fāʻūtahá. Ko Katrin, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi Siamane, naʻe hohaʻa ʻaupito ʻene fakakaukaú ʻi heʻene fanongo ʻo kau ki he ngaahi līpooti ʻo ha mofuike lahi ʻo tupu ai ha fuʻu peau kula ʻi ʻĒsia tonga-hahake. Naʻe folau ʻene taʻahiné ki Taileni ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e fakatamakí. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he faʻeé ni ʻi he houa ʻe 32 pe naʻe kei moʻui koā ʻene taʻahiné pe naʻa kuo kau ia he kau lavelavea pe mate ʻoku fakautuutu ʻi he houa kotoa pē. He fiemālie ē naʻe maʻu ʻe Katrin ʻi he toki fai mai ki ai ha fetuʻutaki telefoni ʻo fakapapauʻi ange ʻoku hao pē ʻene taʻahiné!
15 Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Katrin lolotonga ʻa e ngaahi houa tauhaʻa ko iá? ʻOkú ne pehē heʻene tohí: “Naʻá ku meimei fakamoleki ʻa e ngaahi taimi kotoa ko ení ʻi he lotu kia Sihova. Naʻá ku toutou fakatokangaʻi ʻa e ʻomi ʻe he meʻá ni ʻa e mālohi mo e nonga ʻo hoku ʻatamaí. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻaʻahi mai ha fanga tokoua fakalaumālie anga-ʻofa ʻo tuʻu ko hoku poupou.” (Filipai 4:6, 7) He meʻa ne mei faingataʻa ange ē ke ʻūkuma ʻa e ngaahi houa fakamamahi ko iá, ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻaonga ʻo e lotu kia Sihová mo e fakafiemālie ʻo e tuʻunga fetokouaʻaki fakalaumālie anga-ʻofá! Ko hotau vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova mo hono ʻAló fakataha mo ʻetau feohi vāofi mo e fetokouaʻaki Kalisitiané ko ha tāpuaki makehe ia, ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga fau ke ʻaiʻainoaʻia.
16. ʻOmai ha hokosia ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú.
16 Ko e ʻamanaki ʻo e toe fesiofaki mo e ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. (Sione 5:28, 29) Ko ha kiʻi talavou ko hono hingoá ko Matthias naʻe ʻohake ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kae kehe, ʻi he ʻikai ke ne lāuʻilo ki hono ngaahi tāpuakí, naʻá ne ʻauhia atu ai mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he taimi naʻá ne taʻu hongofulu tupu aí. ʻOkú ne tohi he taimí ni ʻo pehē: “Naʻe halaʻatā ke u teitei fai ha fetalanoaʻaki fakamātoato mo ʻeku tamaí. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ne tā tuʻo lahi ʻema fakakikihí. Neongo ia, naʻe loto maʻu pē ʻeku tamaí ke u maʻu ʻa e lelei tahá. Naʻá ne ʻofa uʻuuʻu ʻiate au, ko ha meʻa ia naʻe ʻikai te u teitei lāuʻilo ki ai he taimi ko iá. ʻI he 1996, ʻi heʻeku tangutu hifo ʻi hono veʻe mohengá, ʻo puke hono nimá mo tangi ʻi he loto-fakaʻiseʻisá, naʻá ku tala ange ki ai ʻa ʻeku fakatomala moʻoni ʻi he meʻa kotoa naʻá ku faí pea naʻá ku ʻofa lahi ʻiate ia. Kā naʻe ʻikai lava ke ne toe fanongo mai. Hili haʻane puke taimi nounou, naʻá ne hoholo ai pē ʻo mālōlō. Kapau te u moʻui ʻo sio ki heʻeku tamaí ʻi he toetuʻú, te ma toki tātāpuni ai ʻa e taimi ne mole he kuohilí. Pea heʻikai toe loi ʻene fiefiá ʻi haʻane fanongo ai ʻoku ou hoko he taimí ni ko ha mātuʻa pea ko au mo hoku uaifí ʻokú ma maʻu e monū ke ngāue ko ha ongo tāimuʻa.” Ko ha tāpuaki moʻoni ia kia kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú!
“ʻOku ʻIkai Te Ne ʻAtu mo Ia ha Mamahi”
17. Ko e hā ʻoku totonu ke hanga ʻe he fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová ʻo fai maʻatautolú?
17 ʻI he fekauʻaki mo ʻene tamai fakahēvaní, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “He ʻoku ne fakahopo ʻene laʻā ki he kovi mo e lelei, pea ʻoku ne fakaʻuha ki he faitotonu mo e faihala.” (Mātiu 5:45) Kapau kuo ʻomi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo aʻu ē ki he faihalá mo e fulikivanú, huanoa hake ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he ʻalunga ʻo e anga-tonú! “E ikai te ne taofi [ʻe Sihova] ha mea lelei e taha meiate kinautolu oku aeva totonu,” ko e lau ia ʻa e Sāme 84:11 (PM). ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he tauhi mo e tokanga makehe kuó ne fakahāhā mai ki he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá, he fonu mahuohua moʻoni ē ko hotau lotó ʻi he houngaʻia mo e fiefia!
18. (a) ʻE lava fēfē ke pehē ʻoku ʻikai ʻomi ʻe Sihova ha mamahi fakataha mo ʻene tāpuakí? (e) Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku mateaki ki he ʻOtuá?
18 “Ko e tapuaki ʻa Sihova”—ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ke lakalakaimonū fakalaumālie ʻa ʻene kakaí. Pea ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ‘ʻoku ʻikai te ne ʻomai mo ia ha mamahi.’ (Palovepi 10:22) Ko e hā leva ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ki he tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku mateaki kia Sihová, ʻo fakatupunga ai kinautolu ke nau mamahi mo faingataʻaʻia lahí? ʻOku tau tofanga he ngaahi faingataʻá mo e mamahí koeʻuhí ko e foʻi ʻuhinga ʻe tolu. (1) Ko ʻetau hehema angahalaʻiá tonu. (Senesi 6:5; 8:21; Semisi 1:14, 15) (2) Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó. (Efeso 6:11, 12) (3) Ko e māmani fulikivanú. (Sione 15:19) Lolotonga ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ia ʻa e ngaahi meʻa koví ke hoko kia kitautolu, ʻoku ʻikai ko ia ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa ko iá. Ko hono moʻoní, “ʻilonga ha foaki lelei, pea ʻilonga ha meʻaʻofa haohaoa, ko e ʻalu hifo pe ia mei he Tamai ʻa e ngaahi maama.” (Semisi 1:17) Ko e ngaahi tāpuaki ʻa Sihová ʻoku ʻikai ʻomi ai ha mamahi.
19. Ko e hā ʻoku fakatatali mai ki he faʻahinga ʻoku nau hokohoko atu ke ʻaʻeva ʻi he anga-tonú?
19 Ko hono aʻusia ʻa e lakalakaimonū fakalaumālié ʻoku kaunga maʻu pē ki ai ʻete ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau fakatupulekina ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo iá, ʻoku tau ‘faʻoaki ai maʻatautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamuí, koeʻuhi ke tau puke ki he moʻui moʻoní’—ʻa e moʻui taʻengatá. (1 Timote 6:12, 17-19) ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá he kahaʻú, ʻe lōua mai ai ʻa e koloaʻia fakalaumālié mo e ngaahi tāpuaki fakamatelié. Ko e moʻui moʻoní, ʻe hoko ia ko e faʻahinga moʻui ʻe aʻusia ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau “fakaongo ki he leʻo ʻo Sihova.” (Teutalonome 28:2) ʻAki ha fakapapau kuo fakaivimālohiʻi, tau hokohoko atu ke ʻaʻeva fiefia ʻi he anga-tonu.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• Ko e hā ʻoku taʻefakapotopoto ai ke nōfoʻi tōtuʻa ʻi he kahaʻú?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu he taimi ní?
• Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá?