LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 1/15 p. 17-20
  • Hanganaki Tuʻu Maʻu ʻi he Angatuʻu ʻa ha Kiʻi Tama

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hanganaki Tuʻu Maʻu ʻi he Angatuʻu ʻa ha Kiʻi Tama
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Taimi Naʻe Angatuʻu Ai ʻa e Ngaahi Foha ʻo Sihová
  • Lī Atu Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova
  • Fakavaivaiʻi Koe
  • Mou Talitekeʻi ʻa e Tēvoló
  • Taimi ʻOku Mamafa Ai ʻa e Akonakí
  • ʻE Tokoniʻi Koe ʻe Sihova
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • ʻOku ʻI Ai ha Angatuʻu ʻi he Fāmilí?
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Ko Hono Akoʻi ʻa e Fānaú mei he Kei Valevalé
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 1/15 p. 17-20

Hanganaki Tuʻu Maʻu ʻi he Angatuʻu ʻa ha Kiʻi Tama

KO HA fefine Kalisitiane ʻa ia te tau ui pē ko Sioi, naʻá ne feinga ke tauhi hake ʻene kiʻi tamasiʻí ke ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. Neongo ia, ʻi he aʻu ʻene kiʻi tamasiʻí ki hono taʻu hongofulu tupu lahí, naʻe angatuʻu ia peá ne mavahe mei ʻapi. “Ko e ongoʻi loto-mamahi lahi taha ʻeni kuo faifai ange peá u hokosiá,” ko e lau ia ʻa Sioí. “Naʻá ku ongoʻi lavakiʻi, loto-lavea, mo puputuʻu. Naʻe lōmekina au ʻe he ngaahi fakakaukau fakatuʻatamaki.”

Mahalo pē kuó ke feinga mo koe foki ke tauhi hake hoʻo fānaú ke nau ʻofa mo tauhi ʻa e ʻOtuá​—ka ki mui aí kuo sītuʻa meiate ia ha toko taha pe toko lahi ange ʻo kinautolu. ʻE lava fēfē ke ke fekuki mo ha ʻamanaki mātuʻaki tōnoa pehē? Ko e hā ʻe tokoni kiate koe ke ke hanganaki tuʻu maʻu ʻi hoʻo ngāue kia Sihová?

Taimi Naʻe Angatuʻu Ai ʻa e Ngaahi Foha ʻo Sihová

Ko e ʻuluaki sitepú pē ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi tonu matematē ʻe Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻí. ʻI he Aisea 49:​15, ʻoku tau lau ai: “ʻE mangalo koā ʻi ha finemotuʻa ʻene tamasiʻi kei huhu, ke ʻoua te ne fakaʻatuʻi ʻa e tama ʻa hono manava? Talaatu, ka ne mangalo ʻa e faʻahinga ko ia, kae ʻikai mangalo koe ʻiate au.” ʻIo, ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku hoko anga-maheni ki he ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé. Ko ia ai, sioloto atu ki he fiefia kuo pau naʻá ne ongoʻi ʻi he taimi naʻe fakahīkihikiʻi mo tauhi ai kiate ia ʻa hono ngaahi foha fakaeʻāngeló kotoa. ʻI heʻene tali ki he pēteliake ko Siopé “mei he loto taufa,” naʻe fakamanatu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi taimi fiefia mo hono fāmili fakalaumālie fāʻūtahá, ʻi heʻene pehē: “Naʻa ke ʻi fe ʻi heʻeku tanupou ʻa mamani? . . . ʻA e taimi naʻe hiva fakataha ai ʻa e ngaahi fetuʻu pongipongi, pea hiki mavava kotoa pe ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtua.”—Siope 38:​1, 4, 7.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe ʻafio ai ʻa e ʻOtuá ki ha foha fakaeʻāngelo haohaoa ʻoku angatuʻu kiate ia pea hoko ko Sētane, ko hono ʻuhingá ko e “Tokotaha Talitekeʻi.” Naʻe toe vakai ʻa Sihova ki hono ʻuluaki foha fakaetangatá, ʻa ʻĀtama, mo hono uaifi haohaoá, ʻa ʻIvi, ʻokú na kau ʻi he angatuʻú. (Senesi 3:​1-6; Fakahā 12:9) Ki mui aí, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi foha fakaeʻāngelo kehe naʻa nau “liʻaki honau nofoʻanga totonu” pea nau angatuʻu ki he ʻOtuá.—Siutasi 6.

ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia kiate kitautolu ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe muimui ai ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi foha haohaoá ʻi he ʻalunga ʻo e angatuʻú. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala mai ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangata ʻi mamani, pea ʻoku kovi ʻatā ʻa e filioʻi kotoa pe ʻo e ngaahi fakakaukau ʻa hono loto maʻuaipe. Pea naʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi heʻene ngaohi ʻa e tangata ʻi mamani, ʻo ne fakamamahi ʻi hono finangalo.” (Senesi 6:​5, 6) Ko e angatuʻu ko ia ʻa e kakai fili ʻa Sihová, ʻa ʻIsileli, naʻe toe ʻai ai ia ke ne ongoʻi ‘mamahi’ mo “hūhūmamaʻi” pe langa.—Sāme 78:​40, 41, PM.

ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻa e kaungāongoʻi ko ia ʻa Sihova ki he ngaahi mātuʻa ʻoku nau tofanga ʻi he langa mo e loto-mamahi tupu mei he ʻulungāanga ʻo e fānau angatuʻú. ʻI heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, kuó ne ʻomai ai ʻa e faleʻi fakapotopoto mo e fakalototoʻa ke tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻa peheé ke nau fekuki mo honau tuʻungá. ʻOku enginaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ke nau lī hake ʻenau loto-moʻuá kiate ia, ke nau fakavaivaiʻi kinautolu, pea ke nau tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa Sētane ko e Tēvoló. Tau sio angé ki he founga hono tokoniʻi koe ʻe he muimui ki he akonaki ko ʻení ke ke kei tuʻu maʻu ʻi he angatuʻu ʻa hoʻo kiʻi tamá.

Lī Atu Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau loto-moʻua lahi angé ko ʻenau ʻiloʻi ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau fānaú ʻi heʻenau fakatupunga ha kovi kia kinautolu tonu pe ko hono fai ʻe he niʻihi kehé ha kovi kia kinautolu. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e founga ʻe taha ke fekuki ai mo e meʻá ni pea mo e ngaahi loto-moʻua kehé. ʻOkú ne tohi: “Li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua [kia Sihova]; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Ko e hā ʻoku kaungatonu ai ʻa e fakaafe mo e fakafiemālie ko ʻení ki he ongo mātuʻa ʻa ha kiʻi tama angatuʻu?

ʻI he kei siʻi hoʻo kiʻi tamá, naʻá ke tokanga ke maluʻi ia mei he ngaahi fakatuʻutāmakí, pea ʻoku ngalingali naʻá ne tali pē hoʻo tataki ʻofá. Kae kehe, ʻi heʻene tupu hake ʻo taʻumotuʻa angé, ne hōloa nai hoʻo tākiekina iá, ka naʻe ʻikai ke hōloa ai hoʻo holi lahi ke maluʻi ia mei he koví. Ko hono moʻoní, naʻe tupulaki nai ia.

Ko hono olá, ʻi he taimi ʻoku angatuʻu ai hoʻo kiʻi tamá pea tofanga ʻi he maumau fakalaumālie, fakaeongo pe fakaesinó, te ke ongoʻi nai ko koe pē ia ke tukuakiʻí. Naʻe ongoʻi pehē ʻa Sioi, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOkú ne pehē: “ʻI hono fakamamahiʻi ʻi he ʻaho taki taha, ʻe ha ongoʻi ʻo e taʻelavameʻá, kuó u toutou fakalau ʻa e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí.” ʻOku tautefito ki he ngaahi taimi peheé hono fiemaʻu mai ʻe Sihova ke “li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio.” Kapau te ke fai pehē, te ne tokoniʻi koe. “Li hoʻo kavenga kia Sihova,” ko e lea ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) Naʻe maʻu ʻe Sioi ʻa e fakafiemālie pehē. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ku talanoa hangatonu kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē naʻe ʻi hoku lotó. Naʻá ku huaʻi atu pē ʻeku ngaahi ongoʻí, pea ko e fakanonga lahi tahá ia.”

ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa taʻehaohaoá, kuó ke fai nai ha ngaahi fehālaaki he lolotonga hoʻo tauhi hake hoʻo kiʻi tamá. Ka ko e hā ke tokangataha ai ki he ngaahi fehālaaki ko iá? ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai ke fai pehē ʻa Sihova, he naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-saame fakamānavaʻí: “Ka ne ke nofo, ʻe Iaa, ke lama kovi, ko hai ha taha ʻe tuʻu, Atonai?” (Sāme 130:3) Neongo kapau ko ha mātuʻa haohaoa koe, naʻe kei angatuʻu pē nai hoʻo kiʻi tamá. Ko ia, fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongoʻí kia Sihova ʻi he lotu, pea te ne tokoniʻi koe ke ke fekuki mo ia. Kae kehe, ke ke tuʻu maʻu ʻi he tauhi kia Sihová pea ke hao mei he hoko ʻo maʻukovia ʻe Sētané, kuo pau ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange.

Fakavaivaiʻi Koe

Naʻe tohi ʻe Pita: “Mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi.” (1 Pita 5:6) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e anga-vaivaí ʻi he taimi ʻoku angatuʻu ai hoʻo kiʻi tamá? Tānaki atu ki hono fakatupunga koe ke ke ongoʻi halaia mo mamahí, ʻe fakatupunga nai koe ʻe hoʻo maʻu ha kiʻi tama angatuʻú ke ke ongoʻi mā. ʻOkú ke loto-hohaʻa nai he kuo maumauʻi ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa hoʻo kiʻi tamá ʻa e ongoongo ho fāmilí, tautefito kapau naʻe tuʻusi ia mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻE kau fakataha nai ʻa e ongoʻi ʻo e valokiʻi-kitá mo e haeá ʻi hono fakalotosiʻi koe mei hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.

ʻI he fekuki mo ha tuʻunga pehē, ʻoku fiemaʻu ke ke ngāueʻaki ʻa e poto ʻaongá. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Palovepi 18:1: “Ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana: neongo pe ko e ha ha faleʻi ʻe fai, te ne ina ki ai.” ʻI hono maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané neongo hoʻo mamahí, te ke malava ai ke maʻu ha matavai mātuʻaki mahuʻinga ʻo e fakahinohinó mo e fakalototoʻá. ʻOku fakahā moʻoni ʻe Sioi: “ʻI he kamatá, naʻe ʻikai pē te u loto au ke fesiofaki mo ha taha. Ka naʻá ku fakamanatuʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ʻeku founga-tuʻumaʻu fakalaumālié. ʻIkai ngata aí, kapau naʻá ku nofo pē ʻi ʻapi, naʻá ku mei fakakaukau pē au ki heʻeku ngaahi palopalemá. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi fakatahá ke u tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālie fakatupu langa haké. ʻOku ou mātuʻaki houngaʻia ʻi he ʻikai ke u fakamavaheʻi au ʻo u tō ai mei he poupou ʻofa ʻa hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.”—Hepelu 10:​24, 25.

Toe manatuʻi foki, ko e tokotaha tāutaha ʻi he fāmilí kuo pau ke ne “fua ʻene kavenga aʻana” fekauʻaki mo e fatongia faka-Kalisitiané. (Kaletia 6:5) ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau ʻofa mo akonekina ʻenau fānaú. ʻOkú ne toe ʻamanekina mai ʻa e fānaú ke nau talangofua mo fakaʻapaʻapa ki heʻenau ngaahi mātuʻá. Kapau ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá honau lelei tahá ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová,” ʻe maʻu ai ʻe he ngaahi mātuʻá tonu ha ongoongo lelei ki he ʻOtuá. (Efeso 6:​1-4, NW) Kapau ʻoku angatuʻu ha kiʻi tama ia ki he akonaki ʻofa fakaemātuʻá, ko e ongoongo leva ia ʻo e kiʻi tamá ʻe maumaú. “Naa moe tamajii oku ilo ia i he ene faiaga, be oku maa ene gaue, be oku totonu ia,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 20:​11 (PM). Ko hono moʻoní, kuo ʻikai ke maumauʻi ʻe he angatuʻu ia ʻa Sētané ʻa e ongoongo ʻo Sihová ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau alāanga ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá.

Mou Talitekeʻi ʻa e Tēvoló

ʻOku fakatokanga mai ʻa Pita: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” (1 Pita 5:8) ʻI he hangē ha laioné, ʻoku faʻa tāketi ai ʻa e Tēvoló ki he fānaú mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai taukeí. ʻI he kuonga muʻá, naʻe ʻalu fano holo ai ʻa e fanga laioné ʻi ʻIsileli pea ko ha fakamanamana ia ki he fanga manu lalatá. Kapau naʻe ʻi ai ha kiʻi lami naʻe hē mei he tākangá, ʻe hoko ia ko ha foʻi kai maʻungofua. ʻE tuku fakaenatula nai ʻe he sipi fefiné ʻene moʻuí tonu ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke maluʻi ʻene kiʻi lamí. Kae kehe, naʻa mo ha sipi kuo matuʻotuʻa ʻe ʻikai hano vāvātatau mo ha laione. Ko ia ai, naʻe fiemaʻu ʻa e kau tauhi-sipi loto-toʻa ke nau maluʻi ʻa e tākangá.—1 Samiuela 17:​34, 35.

Ke maluʻi ʻene fanga sipi fakaefakatātaá mei he “laione ngungulu,” kuo fokotuʻutuʻu ai ʻe Sihova ʻa e kau tauhi-sipi fakalaumālie ke nau tokangaʻi ʻa e tākanga ʻi he malumalu ʻo e “Tauhi Lahi,” ko Sīsū Kalaisi. (1 Pita 5:4) ʻOku ʻomai ʻe Pita ki he kau tangata fakanofo ko iá ʻa e enginakí ni: “ʻE, mou fei mo tauhi ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻo ʻoua naʻa fai fakakoloto hono leʻohi, ka ʻi he loto fiefai ʻi he funga ʻo e finangalo ʻo e ʻOtua; ʻo ʻikai ko e sio paʻanga ʻuli, ka ʻi he ʻofa ki he ngaue.” (1 Pita 5:​1, 2) ʻAki hoʻomou ngāue fakataha mo kinautolu ʻi homou tuʻunga ko e ngaahi mātuʻá, ʻe malava nai ai ʻa e kau tauhi-sipí ni ke tokoniʻi ha kiʻi talavou ke ne fakatonutonu fakalaumālie hono ʻalungá.

ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ki he kau tauhi-sipi Kalisitiané ke nau akonakiʻi hoʻo kiʻi tama angatuʻú, te ke ongoʻi nai ʻoku ueʻi koe ke ke taukapoʻi ia mei he akonakí. Kae kehe, ko e tuli ki ha ʻalunga peheé ko ha foʻi hala mamafa ia. ʻOku pehē ʻe Pita: “Mou talitekeʻi [ʻa e Tēvoló]”—ʻo ʻikai ko e kau tauhi-sipi fakalaumālié.—1 Pita 5:9.

Taimi ʻOku Mamafa Ai ʻa e Akonakí

Kapau ʻoku taʻefakatomala hoʻo kiʻi tamá pea ko ha Kalisitiane ʻosi papitaiso, te ne maʻu nai ʻa e tuʻunga mālohi taha ʻo e akonakí—ko hono tuʻusi mei he fakatahaʻangá. Ko e lahi ʻo e fetuʻutaki te ke fai mo ia mei he foʻi taimi ko iá ʻo faai atu ʻoku fakatuʻunga ia ʻi hono taʻumotuʻá pea mo e ngaahi tuʻunga kehe.

Kapau ʻoku kei siʻi ʻa e kiʻi tamá pea ʻoku nofo ʻi ʻapi, te ke hokohoko atu pē hono tokangaʻi ʻene ngaahi fiemaʻu fakamatelié. ʻOku toe fiemaʻu ki ai ʻa e akoʻi mo e akonekina fakaeʻulungāanga, pea ko e fatongia ia ʻoʻou ke tokonaki ʻa e ongo meʻa ko iá. (Palovepi 1:​8-18; 6:​20-22; 29:17) Te ke fiemaʻu nai ke fai ha ako Tohi Tapu mo ia, ʻo ne kau hangatonu ki ai. ʻE lava ke ke fakahanga ʻene tokangá ki he ngaahi konga Tohi Tapu kehekehe pea ki he ngaahi tohi kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45, PM) ʻE lava ke ke toe ʻave ʻa e kiʻi tamá ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ʻai ke ne tangutu fakataha mo koe. ʻE lava ke fai kotoa ʻa e meʻá ni ʻi he ʻamanaki te ne talangofua ki he akonaki Fakatohitapú.

ʻOku kehe ʻa e tuʻungá kapau ko e tokotaha kuo tuʻusí ʻoku ʻikai ke kei siʻi pea ʻoku nofo mavahe ia mei ʻapi. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitō ʻo e kuonga muʻá: “Ka ai ha toko taha ʻi he kau lotu ʻoku feʻauaki, pe manumanu, pe lotu ki he aitoli, pe kapekape, pe faʻa konā, pe fai fakamalohi, ke ʻoua te mou feʻiloaki mo ha toko taha pehe, ʻio, pea ʻoua naʻa keinanga mo ia.” (1 Kolinito 5:11) Neongo ʻe fiemaʻu nai ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa fakafāmili paú ha fetuʻutaki mo e tokotaha kuo tuʻusí, ʻoku totonu ke feinga ʻa e mātuʻa Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei he feohi ʻoku ʻikai fiemaʻú.

ʻI he taimi ʻoku akonakiʻi ai ʻe he kau tauhi-sipi Kalisitiané ha kiʻi tama faihala, ʻe taʻefakapotopoto kapau te ke feinga ke talitekeʻi pe fakasiʻisiʻi ʻenau ngāue makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Ko hoʻo kau mo hoʻo kiʻi tama angatuʻú ʻe ʻikai ke maluʻi moʻoni ai ia mei he Tēvoló. Ko hono moʻoní, te ke ʻai ai ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hoʻo moʻui lelei fakalaumālie ʻaʻaú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi hono poupouʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa e kau tauhi-sipí, te ke kei “tuʻu maʻumaʻuluta ʻi he tui” pea ʻe maʻu ai ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa e tokoni lelei tahá.—1 Pita 5:9.

ʻE Tokoniʻi Koe ʻe Sihova

Kapau ʻe angatuʻu hoʻo kiʻi tamá, manatuʻi ʻoku ʻikai te ke toko taha pē. Kuo hokosia ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane kehe ʻa e meʻa meimei tatau. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fuesiá, ʻoku malava ʻe Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu.—Sāme 68:19.

Falala kia Sihova ʻi he lotu. Feohi tuʻumaʻu mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Poupou ki he akonaki ʻa e kau tauhi-sipi fakanofó. ʻI hoʻo fai peheé, te ke malava ai ke ke hanganaki tuʻu maʻu. Pea ʻe tokoniʻi nai ʻe hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻa hoʻo kiʻi tamá ke ne tali ʻa e fakaafe anga-ʻofa ko ia meia Sihova ke toe foki kiate iá.—Malakai 3:​6, 7.

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Maʻu ʻa e mālohi mei he lotú mo e fakatahaʻanga Kalisitiané

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share