Talanoa ki he Moʻuí
ʻUhinga ʻOku Ou Fiefia Ai ʻi he Ngaohi Ākongá
Fakamatala fai ʻe Pamela Moseley
Naʻe kakaha ʻa e taú ʻi ʻIngilani ʻi he 1941 ʻi he taimi naʻe ʻave ai au ʻe heʻeku fineʻeikí ki Leicester ki ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ma fanongo ʻi ha malanga makehe ʻa Joseph Rutherford fekauʻaki mo e fānaú. ʻI heʻeku papitaiso mo e fineʻeikí ʻi he fakataha-lahi ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe fiefia lahi ʻaupito ʻa e faʻahinga naʻa nau tokoniʻi kimaua ke ma fakalakalaka fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá ʻa e fiefia ʻoku hoko ʻi hono ngaohi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.
KO ʻEMA fakalakalaka ʻo hoko ko e ongo ākongá naʻe kamata ia ʻi he taʻu ki muʻá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e ʻaho fakamanavahē ko ia ʻi Sepitema 1939 ʻi he taimi naʻe mapuna hake ai ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Naʻá ku sio ki he lele noa ʻa e loʻimata ʻo ʻeku fineʻeikí ʻi heʻene toutou ʻeke, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke melino ai ʻa e māmaní?” Naʻe ngāue ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi he meʻa fakakautaú ʻi he lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní pea naʻá na aʻusia ʻa hono fakalilifú. Naʻe ʻalu ʻa e fineʻeikí mo ʻene fehuʻí ki he faifekau ʻIngilani ʻi Bristol. Ko ʻene leá pē eni: “Kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e taú pea ʻe ʻi ai maʻu pē ia.”
Kae kehe, ʻikai fuoloa mei ai naʻe ʻaʻahi mai ha fineʻeiki ki homau ʻapí. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻeke ange ki ai ʻe heʻeku fineʻeikí ʻa e fehuʻi tatau: “Ko e hā ʻoku ʻikai ke melino ai ʻa e māmaní?” Naʻe fakamatala ʻa e Fakamoʻoní ko e ngaahi taú ko e konga ia ʻo e fakaʻilonga ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu anga-fakamālohi ko ení. (Mātiu 24:3-14) Naʻe ako Tohi Tapu leva ʻene taʻahiné mo kimaua. Naʻá na kau ʻi he kau mamata fiefia ko ia ʻi homa papitaisó. Ko e hā ʻoku ʻai ai ʻe he ngaohi ākongá ke fiefia moʻoni ʻa e kakaí? Naʻá ku toki ʻilo ki mui ʻa hono ʻuhingá. Tuku ke u talanoa atu ʻa e meʻa kuó u ako ʻi he taʻu ko eni laka hake he 65 ʻo ʻeku ngaohi ākongá.
ʻIloʻi ʻa e Fakafiefia ʻo e Faiakó
Naʻe kamata ʻeku kau ʻi hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻi Bristol ʻi heʻeku taʻu 11. Naʻe ʻomai kiate au ʻe ha tokoua ha kalamafoni mo ha kaati fakamoʻoni peá ne pehē mai: “Sai, te ke ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi kotoa pē ʻi he tafaʻaki hala ko eé.” Ko ia naʻá ku ʻalu atu, ko au toko taha pē. Ko e moʻoni naʻá ku manavasiʻi ʻaupito. Naʻá ku tā ha malanga Fakatohitapu naʻe ʻosi hiki pea fakahā ange leva ki he tokotaha-ʻapí ʻa e kaati fakamoʻoní, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai ʻa e kakaí ke nau tali ha tohi Fakatohitapu.
Kamata ʻi he 1950 tupú, naʻe fakamamafaʻi lahi ange ai ʻa hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he lolotonga ʻemau ngaahi ʻaʻahi fale-ki-he-falé. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻai ʻe heʻeku natula maá ke faingataʻa kiate au ʻa e talanoa ki he kau solá mo fakamatalaʻi ange ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú. Ka naʻe faifai atu pē ʻou maʻu ʻa e loto-maʻu. Ko e taimi ia naʻe kamata moʻoni ai ke u manako ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe vakai mai ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e kau fakatau tohi pē kimautolu, ka ʻi he taimi naʻa mau lau mo fakamatalaʻi ange ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú, naʻa nau sio ai ko e kau faiako kimautolu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fuʻu saiʻia ʻaupito ʻi hono fai ʻa e meʻa ko ení ʻou loto ai ke u fai lahi ange ia. Ko ia, ʻi Sepitema 1955, naʻá ku kau ai ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ha tāimuʻa.
ʻOmai ʻe he Kīvoí ʻa e Ngaahi Pale
Ko e taha ʻi he ngaahi fuofua lēsoni naʻá ku akó ko e kīvoi anga-ʻofá ʻoku malava ke ne ʻomai ʻa e ngaahi pale. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku tuku ai ha tatau ʻo e makasini Taua Leʻo ʻi ha fefine ko Violet Morice. ʻI heʻeku toe foki atu kiate iá, naʻá ne fakaava lahi ʻa e matapaá peá ne kūnima ʻo ne fanongo tokanga ki heʻeku fakamatalaʻi ange kiate ia ʻa e Tohi Tapú. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku ʻaʻahi ai kiate ia naʻe hā ngali naʻá ne mahuʻingaʻia moʻoni. Kae kehe, ʻi he taimi naʻá ku tuʻuaki ange ai ha ako Tohi Tapu tuʻumaʻú, naʻá ne pehē: “ʻIkai. ʻI he taimi ʻe lalahi ai ʻa e fānaú te u toki ako.” He loto-mamahi moʻoni ʻaʻakú! ʻOku lau ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki ha “ʻaho ke kumi, mo e ʻaho ke tuku ke mole.” (Koheleti 3:6) Naʻá ku fakapapauʻi ke ʻoua te u foʻi.
ʻI he ʻosi ʻa e māhina ʻe taha, naʻá ku toe foki ʻo talanoa mo Violet ki ha ngaahi konga Tohi Tapu lahi ange. ʻIkai fuoloa kuó ne ako Tohi Tapu ʻi he uike kotoa pē ʻi hono matapaá. Faifai atu pē naʻá ne pehē: “ʻOku ou tui ʻoku sai ange ke ke hū mai.” He hoko moʻoni ʻa Violet ko ha kaungātui lelei mo ha kaungāmeʻa fekoekoeʻi! ʻIo, naʻe papitaiso ʻa Violet ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻohovale lahi ʻa Violet ʻi heʻene ʻilo naʻe fakatau atu ʻe hono husepānití ʻa hona ʻapí ʻo ʻikai te ne ʻilo ki ai peá ne liʻaki ia. Ko e meʻa fakafiefiá he naʻá ne maʻu ʻi he efiafi tatau pē ko iá ha ʻapi ʻi he tokoni ʻa ha kaungāmeʻa Fakamoʻoni. Naʻá ne fili ai ke ne fakamoleki ʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí ko ha tāimuʻa koeʻuhi ko ʻene houngaʻia ʻia Sihová. ʻI he taimi naʻá ku sio ai ki hono fakafonu ia ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻaki ʻa e faivelenga ki he lotu moʻoní, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻa e fiefia lahi ʻi he ngaohi ākongá. ʻIo, ʻe hoko eni ko ʻeku ngāue tuʻumaʻú ia!
ʻI he 1957, naʻe vaheʻi ai au mo Mary Robinson ke ma tāimuʻa ʻi he feituʻu ngaohiʻanga koloa ko Rutherglen ʻi Glasgow, Sikotilani. Naʻá ma malanga ʻi he kakapú, havilí, ʻuhá mo e sinoú ka naʻe ʻaonga pē. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fetaulaki ai mo Jessie. Naʻá ku saiʻia ʻi he ako Tohi Tapu mo iá. Ko hono husepānití ko ha tokotaha Kominiusi ia ko Wally naʻá ne fakamamaʻo meiate au ʻi he ʻuluaki taimí. ʻI he taimi naʻá ne ako ai ʻa e Tohi Tapú ʻo ne ʻiloʻi ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá te ne ʻomai ʻa e ngaahi tuʻunga lelei taha ki he kakaí, naʻá ne fiefia. ʻI he faai atu ʻa e taimí naʻá na fakatou hoko ai ko e ongo ngaohi ākonga.
ʻUluaki Fakafeangaí ʻOku Malava ke Fakatupu Takihalaʻi
Naʻá ma maʻu ki mui ha vāhenga-ngāue foʻou ʻi Paisley, Sikotilani. Lolotonga ʻa ʻeku malanga ai ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe haʻaki mai ai ʻe ha fefine ʻa e matapaá. Ka ʻi he hili ha taimi nounou naʻá ne haʻu ʻo fakasio au ke ne kole fakamolemole mai. ʻI heʻeku toe foki atu ʻi he uike hono hokó, naʻá ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku haʻaki ʻa e matapaá ki he ʻOtuá. Naʻe pau pē ke u ʻalu atu ʻo kumi koe.” Ko e hingoa ʻo e fefiné ko Pearl. Naʻá ne tala mai kiate au naʻá ne loto-mamahi ʻaupito ʻi he ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi kāingá ʻo ne lotu ai ki he ʻOtuá ki ha kaungāmeʻa moʻoni. “Pea naʻá ke haʻu leva,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni kuo pau pē ko koe ʻa e kaungāmeʻa moʻoni ko iá.”
Naʻe ʻikai ke faingofua ke hoko ko ha kaumeʻa ʻo Pearl. Naʻá ne nofo ʻi ha foʻi māʻolunga naʻe fuʻu tahake lahi ʻaupito, pea naʻe pau ke u kaka ki ai. ʻI he taimi naʻá ku ʻalu ai ki hono ʻapí ke ʻave ia ki heʻene fuofua fakatahá, naʻe meimei puhiʻi au ʻe he havilí mo e ʻuhá. Naʻá ku lī ai hoku fakamalú ʻi heʻene mahaé. ʻI he māhina pē ʻe ono mei he haʻaki mai ʻe Pearl ʻa e matapaá naʻá ne fakahāhā ai ʻa ʻene fakatapui ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí.
ʻI he taimi nounou mei ai, naʻe loto ai ʻa hono husepānití ke ako Tohi Tapu, pea ʻikai fuoloa naʻá ne kau fakataha mai mo au ʻi he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé. Hangē pē ko e tuʻunga anga-mahení naʻe ʻuha. Naʻá ne pehē mai: “ʻOua te ke tokanga ki ai. ʻOku ou tuʻu au ʻo lau houa ʻi he ʻea pehení ʻi he sio ʻakapulú, ko ia ʻe lava moʻoni ke u tuʻu ʻi he ʻuhá maʻa Sihova.” ʻOku ou mālieʻia maʻu pē ʻi he tuʻu mālohi ʻa e kau Sikotilaní.
He fakafiefia moʻoni kiate au ʻeku foki atu ʻi he ʻosi ha ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻo sio ki he tokolahi taha ʻo e faʻahinga naʻá ku ako mo iá ʻoku nau kei kītaki pē ʻi he tuí! Ko e fakafiefia ia ʻo e ngaohi ākongá. (1 Tesalonaika 2:17-20) ʻI he 1966, ʻi he hili ʻa e tāimuʻa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe valu ʻi Sikotilaní, naʻe fakaafeʻi ai au ki he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí ke akoʻi au ko ha misinale.
ʻI ha Malaʻe Muli
Naʻe vaheʻi au ki Polivia, ki he kolo māfana ko Santa Cruz, ʻa ia naʻe ʻi ai ha fakatahaʻanga naʻe toko 50 nai. Naʻe fakamanatu mai ʻe he koló kiate au ʻa e kolo kaupoe ko ia ʻoku huluʻi mai ʻi he ngaahi faiva ʻi Holiutí. ʻI heʻeku sioloto atu ki heʻeku ngāué, ʻoku ou tui kuó u hoko ko ha misinale anga-maheni pē. Kuo teʻeki ke ʻohofi au ʻe ha kalokataile, ʻātakaiʻi ʻe ha fuʻu kakai fakamālohi, hē ʻi he toafá pe ʻi ha vaka ngoto ʻi he vahá. Kae kehe, kiate au kuo hoko ʻa e ngaohi ākongá ʻo toe fakafiefia ange.
Ko e taha ʻi he muʻaki kakai fefine ʻa ia naʻá ku ako Tohi Tapu mo ia ʻi Santa Cruz ko Antonia. Naʻe faingataʻa kiate au ʻa e faiako ʻi he lea faka-Sipeiní. ʻI he taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe he kiʻi tamasiʻi ʻa Antonia: “Mami, ko ʻene ʻai pē ke hala ʻene leá ke tau kata?” Naʻe faai atu pē ʻo hoko ʻa Antonia ko ha ākonga, pea pehē ki heʻene taʻahine ko Yolanda. Naʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa ʻo Yolanda ko ha tamasiʻi ako lao naʻe ui fakatenetene ko Dito, ʻa ia naʻe kamata ako Tohi Tapu foki mo ia mo maʻu ʻetau ngaahi fakatahá. Ko e ngāue fakataha mo iá naʻá ku ako ai ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo hono akoʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú: ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke kiʻi ueʻi ʻa e kakaí.
ʻI he taimi naʻe kamata ke liʻaki ai ʻe Dito ʻene akó, naʻá ku pehē ange: “Dito, ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi koe ʻe Sihova ke ke poupouʻi ʻa hono Puleʻangá. Kuo pau ke ke fili.” ʻI he taimi naʻá ne tali mai ai ʻokú ne fie tauhi ʻa e ʻOtuá, naʻá ku pehē ange: “Ko e ngaahi tā eni ia ʻo ha taki liukava ʻokú ke maʻú. ʻE fakaʻosiʻaki nai ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ʻoku sio ki ai kuó ke fili ke poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?” Ko e kiʻi ueʻi ia naʻe fiemaʻu kiate iá.
ʻI he ʻosi mei ai ʻa e uike ʻe ua, naʻe hoko ha liukava pea naʻe tau fana ʻa e fānau ako ʻunivēsití mo e kau polisí. “Ta hola mei heni!” ko e kaila ia ʻa Dito ki hono kaumeʻá. “ʻIkai! Ko e ʻaho lahi eni naʻá ta tatali ki aí,” ko e tali ia ʻa hono takangá ʻi heʻene toʻo ha laifolo ʻo ne lele ki he funga ʻato ʻo e ʻunivēsití. Naʻá ne kau ʻi he toko valu ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Dito naʻe mate ʻi he ʻaho ko iá. ʻE lava ke ke fakaʻuta ki heʻeku fiefia ʻi he sio ki he tangatá ni ʻa Dito ʻa ia naʻe mei mate kapau naʻe ʻikai te ne fili ke hoko ko ha Kalisitiane moʻoni?
Sio ki he Ngāue ʻa e Laumālie ʻo Sihová
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fakalaka atu ai ʻi ha matapā, ʻi he tui naʻá ma ʻosi ʻaʻahi ki he ʻapi ko iá mo e kaila mai ʻa e fefine ʻo e ʻapí. Ko hono hingoá ko Ignacia. Naʻá ne ʻilo ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka ko e fakatanga kakaha mei hono husepānití—ko ha ʻōfisa polisi kaukaua ko Adalberto—naʻá ne taʻofi ʻa ʻene fakalakalaka fakalaumālié. Naʻá ne puputuʻu fekauʻaki mo e ngaahi akonaki tefito lahi ʻi he Tohi Tapú, ko ia naʻá ku kamata ako Tohi Tapu ai mo ia. Neongo naʻe fakapapauʻi ʻe Adalberto ke taʻofi ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ko ení, naʻe malava ke u talanoa lahi mo ia ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi kaveinga kehe. Ko e ʻuluaki sitepu eni ki heʻema mahení.
Fakaʻuta atu ki heʻeku fiefia ʻi he sio ki he hoko ʻa Ignacia ko ha mēmipa lelei ʻo e fakatahaʻangá, ʻo ne tokangaʻi ʻa e lelei fakalaumālie mo fakamatelie ʻa e tokolahi ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālié. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe hoko ai ʻa hono husepānití mo e toko tolu ʻi heʻena fānaú ko e Kau Fakamoʻoni. Ko hono moʻoní, ʻi he faifai ʻo mahino kia Adalberto ʻa e ʻuhinga ʻo e ongoongo leleí, naʻá ne foki ai ki he ʻapi polisí ʻo ne fai ha malanga loto-māfana ʻo ne maʻu ai ha tukuhau ʻe 200 ki he Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! mei he kau polisí.
ʻOku ʻAi ʻe Sihova ke Tupu
ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe ono ʻo ʻeku ngāue ʻi Santa Cruz, naʻe vaheʻi au ki he kolo lahi ʻo Polivia ko La Paz ʻa ia naʻá ku ngāue ai ʻi he taʻu ʻe 25 hokó. ʻI he 1970 tupu siʻí, naʻe toko 12 pē ai ʻa e kau ngāue fakakātoa ʻi he vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi La Paz. ʻI he mafola atu ʻa e ngāue fakamalangá ʻo fiemaʻu ai ha ngaahi fale lalahi ange, naʻe langa ai ha vaʻa foʻou ʻi he kolo tupu vave ko Santa Cruz. Naʻe hiki ki ai ʻa e vaʻá ʻi he 1998, pea naʻe fakaafeʻi au ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e kau ngāue ʻi he vaʻá, ʻa ia ʻoku ʻi ai he taimí ni ʻa e kau ngāue laka hake he toko 50.
Ko e fakatahaʻanga ko ia ʻe taha naʻe ʻi Santa Cruz ʻi he 1966 kuo fakalaka hake ia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 50. Ko e Kau Fakamoʻoni ko ia ʻe toko 640 naʻe ʻi Polivia he taimi ko iá kuo meimei toko 18,000 ia he ʻahó ni!
Ko e meʻa fakafiefiá, kuo ola lelei ʻa hoku vāhenga-ngāue ʻi Poliviá. Kae kehe, ʻoku ou ongoʻi loto-toʻa maʻu pē ʻi he faitōnunga ʻa e kaungā Kalisitiane ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē. ʻOku tau fiefia kotoa pē ʻi he sio ki he tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke kau ʻi he ngāue ngaohi ākongá.—Mātiu 28:19, 20.
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Tāimuʻa ʻi Sikotilani
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Poliviá; (tā ʻi lotó) ʻi he maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻa e kalasi hono 42 ʻo Kiliatí