LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 2/1 p. 31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻĀmaketone—Ko ha Kamataʻanga Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 2/1 p. 31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā ʻa e “tau . . . ʻo e ʻOtua Aoniu” ʻi Hāmaketoné, pea ko e hā ʻa e ola ʻe hokó?​—Fakahā 16:​14, 16.

Ko hono ʻai mahinó, ko e tau ʻo Hāmaketoné ko e tau ia ʻi māmani lahi ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe fakaʻauha ai ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ʻe he Tuʻi fakanofo ʻa Sihová, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi filí ni, ʻa e “ngaahi tuʻi ʻo mamani kātoa,” ʻoku teuʻi kinautolu ʻe he “fanga tevolo fai mana” ʻo fakatahatahaʻi “ki he tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu . . . ki he potu ʻoku ui ʻi he lea faka-Hepelu ko Hamaketone.”—Fakahā 16:​14, 16.

Ko e potu ʻa ia ʻoku fakatahataha ki ai ʻa e ngaahi faʻahí ki he taú ʻoku ʻikai ko ha feituʻu moʻoni. Ko e hingoa Hāmaketoné, ʻoku fakalea ko e “Amaketone” ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi, ko hono ʻuhingá ko e “Moʻunga ko Mekito.” (Fakahā 16:​16, PM) Kuo ʻikai ʻaupito ha moʻunga ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa ko iá. ʻIkai ko ia pē, ko e “ngaahi tuʻi ʻo mamani, mo ʻenau ngaahi matatau” heʻikai lava ke nau fakatahataha moʻoni ʻi ha potu ʻe taha. (Fakahā 19:19) Ko hono moʻoní, ko e “potu” ʻoku lave ki aí ʻoku ʻuhinga iá ki he tuʻunga ʻa ia ʻoku tataki ki ai ʻa e kau pule fakapolitikale ʻo e māmaní mo honau kau poupoú—ko e tuʻunga fakafepaki kia Sihova pea ki he “ngaahi matatau ʻoku ʻi he langi” ʻi he malumalu ʻo e angi fakakautau ʻa e “Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki,” ko Sīsū Kalaisi.—Fakahā 19:​14, 16.

ʻOku mahuʻingá, ko e foʻi lea “Hamaketone” ʻoku felāveʻi ia mo e kolo ʻIsileli motuʻa ko Mekitó. ʻI hono palaniʻi fakalelei ʻo tuʻu ʻi he hahake ʻo Moʻunga Kāmelí, naʻe puleʻi ai ʻe Mekito ʻa e ngaahi hala lalahi ki he fefakatauʻakí mo e tuʻunga fakakautau ʻo e taimi ko iá. Ko e toe feituʻu ia naʻe fili ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi taú. Ko e fakatātaá, ko e “ngaahi vai ʻo Mekito” naʻe ikunaʻi ai ʻe Fakamaau Paluki ʻo ʻIsilelí ha fuʻu kau tau Kēnani mālohi naʻe taki ʻe he ʻeiki-tau ko Sīselá. (Fakamaau 4:​12-24; 5:​19, 20) ʻI he feituʻú ni foki, naʻe ikunaʻi ai ʻe Fakamaau Kitione ʻa e kau Mitianí. (Fakamaau 7:​1-​22) ʻI hono fakafehokotaki ʻa Mekito ki he tau ka hokó, ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá, fakafou ʻi hono ʻAló, te ne ikunaʻi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi kongakau fakafepakí kotoa.

Ko e hā ʻa e ola ʻe hokó? Ko e tau ʻo Hāmaketoné te ne toʻo ʻosi mei he māmaní ʻa e kākaá mo e fulikivanú kotoa. Te ne fakaʻatā ʻa e hala ki he kuonga lāngilangiʻia taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá. (Fakahā 21:​1-4) ʻI he malumalu ʻo e tokanga ʻofa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe liliu ai ʻa e foʻi māmaní ke hoko ko ha palataisi ʻa ia ʻe moʻui taʻengata ai ʻa e māʻoniʻoní.—Sāme 37:29.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share