ʻOatu ʻa e Feilaulau ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá
“KO E haʻu ʻa e moʻuí mei he maté—ko e tui ia ʻa e kau ʻAsitekí, ʻa ia ne nau tōʻongaʻaki ʻa e feilaulauʻi ʻo e tangatá ʻi ha tuʻunga taʻehanotatau ʻi Mesoʻamelika,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Mighty Aztecs. “ʻI he tupu ʻa e ʻemipaeá,” ko e hoko atu ia ʻa e tohí, “ko e toto pē pea mo e toto lahi ange naʻá ne pouaki ʻa e falala ki aí.” Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e lahi ʻo e ngaahi feilaulau tangata naʻe fai ʻe he kau ʻAsitekí naʻe aʻu ia ki he 20,000 ʻi he taʻu.
ʻI he manavahē mo e lotolotoua pe ueʻi ʻe he ongoʻi halaia mo e fakatomalá, kuo fai ai ʻe he kakaí ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he founga kehekehe ki honau ngaahi ʻotuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi feilaulau ʻe niʻihi naʻe fokotuʻu fakaʻotua ia—ʻe he ʻOtua māfimafi-aoniu ko Sihová. Ko ia ai, ʻe feʻungamālie ke ʻeke: Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá? Pea ʻoku totonu ke hoko ʻa e ngaahi foakí mo e feilaulaú ko ha konga ia ʻo e lotu he ʻaho ní?
Ngaahi Foaki mo e Feilaulau ʻi he Lotu Moʻoní
ʻI he taimi naʻe faʻu ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakahinohino mahino fekauʻaki mo e founga naʻá ne fiemaʻu ke fai ʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e lotu kiate iá, pea naʻe kau heni ʻa e ngaahi foaki mo e feilaulau. (Nomipa, vahe 28 mo e 29) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi foakí naʻe fai ia mei he fua ʻo e ngoué; ko e ngaahi foaki kehé naʻe kau ki ai hono feilaulauʻi ʻo e fanga monumanu hangē ko e pulu tangata, sipi, kosi, lupe mo e kulukulu. (Livitiko 1:3, 5, 10, 14; 23:10-18; Nomipa 15:1-7; 28:7) Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi feilaulau mōifua naʻe fiemaʻu ke fakakaʻanga ʻosi ʻi he afí. (Ekisoto 29:38-42) Naʻe toe ʻi ai mo e ngaahi feilaulau ʻofa, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e faʻahinga naʻa nau foakí ʻi he kai mei he meʻa ko ia naʻe feilaulauʻi ki he ʻOtuá.—Livitiko 19:5-8.
Ko e kotoa ʻo e ngaahi foaki mo e feilaulau naʻe fai ki he ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ko ha founga ia ʻo e lotu ki he ʻOtuá pea mo e lāuʻilo ko Ia ʻa e Hau ʻo e ʻunivēsí. Fakafou he ngaahi feilaulau ko iá, naʻe fakahāhā ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau houngaʻia kia Sihova ʻi heʻene tāpuakí mo e maluʻí pea pehē ki hono maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá. ʻI heʻenau faitōnunga pē ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihova ki he lotú, naʻe tāpuakiʻi lahi ai kinautolu.—Palovepi 3:9, 10.
Kia Sihova, ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e tōʻonga ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulaú. Fakafou heʻene palōfita ko Hōseá, naʻe folofola ʻa Sihova: “Ko e ʻofa ʻoku ou manako ki ai; ʻo ʻikai ko e feilaulau; pea ʻoku taimuʻa ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua ʻi he ngaahi feilaulau-moifua.” (Hosea 6:6) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe tafoki ai ʻa e kakaí mei he lotu moʻoní ʻo fai ʻa e ʻulungāanga fakalusa pea lilingi ʻa e toto taʻehalaiá, ko e ngaahi feilaulau naʻa nau foaki ʻi he ʻōlita ʻo Sihová naʻe ʻikai hano mahuʻinga. Ko e ʻuhinga ia, fakafou ʻia ʻAisea, naʻe tala ai ʻe Sihova ki he puleʻanga ʻIsilelí: “Ko e umaʻaki hoʻomou feilaulau mai . . . kuo u pahia ʻi he fanga sipi tangata ʻo e feilaulau-moifua, mo e ngako ʻo e manu fafanga; pea ko e toto ʻo e fanga pulu, mo e lami, mo e kosi tangata, ʻoku ʻikai te u manako ki ai.”—Aisea 1:11.
“Ko e Meʻa Naʻe ʻIkai Te U Tuʻutuʻuni”
ʻI he kehekehe lahi mei he kau ʻIsilelí, ko e kau nofo ʻi Kēnaní naʻa nau foaki ʻenau fānaú ko e ngaahi feilaulau ki honau ngaahi ʻotuá, ʻo kau ai ʻa e ʻotua ʻĀmoni ko Moloke, ʻoku toe ʻiloa ko Milikomi. (1 Tuʻi 11:5, 7, 33; Ngāue 7:43) Ko e Halley’s Bible Handbook ʻoku pehē ai: “Naʻe lotu ʻa e kau Kēnaní, ʻaki ʻenau fai ʻa e ʻulungāanga taʻetaau ko ha ouau fakalotu, ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi ʻotuá; pea ʻi hono fakapoongi leva ʻenau ʻuluaki fānaú, ko ha feilaulau ki he ngaahi ʻotua tatau ko ení.”
Naʻe fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi tōʻonga ko iá? ʻIkai ʻaupito. ʻI he fangafanga hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he fonua ko Kēnaní, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e fekau ʻoku lēkooti ʻi he Livitiko 20:2, 3: “Te ke tala foki ki haʻa Isileli, ʻIlonga ʻa ia ʻi haʻa Isileli, pe ʻi haʻa muli ʻoku ʻāunofo mai ki Isileli, ʻa ia te ne ʻatu hano hako kia Moloke; ʻe mate tamateʻi ia: ʻe tolomakaʻi ʻe he kakai ʻo e fonua. Ko au foki te u hangai mamahi ki he toko taha ko ia, pea te u tuʻusi ia mei hono kakai; koeʻuhi kuo ne ʻatu hano hako kia Moloke ke fakataʻemaʻa hoku fale tapu, pea ke fakameʻavaleʻi hoku hingoa tapu.”
Neongo nai ʻa e hā ngali faingataʻa ke tui ki aí, ko e kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻa ia ne nau hē mei he lotu moʻoní naʻa nau fai ʻa e tōʻonga fakatēmeniō ko eni ʻo hono feilaulauʻi ʻenau fānaú ki he ngaahi ʻotua loí. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻi he Sāme 106:35-38: “Naʻa nau fefiofi mo e ngaahi puleʻanga na, ʻo nau ako ʻenau ngaahi faianga. Pea nau tauhi ʻenau tamapua, ʻa ia naʻe hoko ko e tauhele kiate kinautolu na. Pea nau feilaulau ʻaki ʻenau fanau tangata mo fanau fefine ki ʻani faʻahikehe; ʻIo, ko e toto taʻehalaia naʻa nau lilingi, ko e toto ʻenau fanau tangata mo fefine, ʻa ia naʻa nau feilaulauʻaki ki he ngaahi tamapua ʻo Kenani, pea naʻe maumau ʻa e tapu ʻo e fonua ʻi he fuʻu toto ko ē.”
ʻI hono fakahaaʻi ʻene fakaliliʻa ʻi he tōʻonga ko ení, naʻe folofola ʻa Sihova fakafou heʻene palōfita ko Selemaiá fekauʻaki mo e fānau ʻa Siutá: “Kuo nau ʻai ʻenau ngaahi fakalielia ʻi he fale ʻoku uiʻaki hoku hingoa, ke ʻuliʻi ia. Pea kuo nau tanu ʻa e ngahi ʻesi ʻi Tofeti, ʻa ia ʻoku ʻi he Teleʻa ʻo e foha ʻo Hinomi, ke fakamomofi ʻenau fanau tangata mo ʻenau fanau fefine ʻi he afi: ʻa ia ko e meʻa naʻe ʻikai te u tuʻutuʻuni, pea naʻe ʻikai ake ia ʻi hoku loto.”—Selemaia 7:30, 31.
Koeʻuhi ko e kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakalielia peheé, naʻe iku ʻo mole ai mei he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko hono kolomuʻá, ʻa Selusalema, naʻe faifai pē ʻo fakaʻauha, pea naʻe taki pōpula ʻa e kakaí ki Pāpilone. (Selemaia 7:32-34) ʻOku hā mahino, ko e tōʻonga ʻo hono foaki ʻa e tangatá ʻi he feilaulaú ʻoku ʻikai mei he ʻOtua moʻoní ia pea ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e lotu maʻá. Ko e feilaulau ʻaki ʻa e tangatá ʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku fakatēmeniō, pea ko e kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fakamamaʻo mei ha meʻa pē ʻoku fekauʻaki mo e tōʻonga peheé.
Ko e Feilaulau Huhuʻi ʻa Kalaisi Sīsuú
Kae kehe, ʻe ʻeke nai ʻe he niʻihi, ‘Ko e hā leva naʻe kau ai ʻi he Lao ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau monumanú?’ Naʻe fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he fehuʻi tonu ko ení peá ne ʻomai ai ʻa e talí ni: “Ko e ha ai ʻa e Lao? ʻA, naʻe kanoni ʻaki ia koeʻuhi ko e ngaahi fai hala, kaeʻoua ke hoko mai ʻa e hako ne fai ki ai ʻa e talaʻofa . . . Ta ko e Lao ko hota fakaleʻo maʻa Kalaisi.” (Kaletia 3:19-24) Ko e ngaahi feilaulau monumanu ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé naʻá ne fakatātaaʻi ha feilaulau lahi ange ʻe tokonaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa ia ko hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe lave ʻa Sīsū ki he ngāue ʻofa ko ení ʻi heʻene pehē: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 3:16.
ʻI he ʻofa ki he ʻOtuá pea ki he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe foaki loto-lelei ai ʻe Sīsū ʻene moʻui fakaetangata haohaoá ko ha huhuʻi maʻá e fānau ʻa ʻĀtamá. (Loma 5:12, 15) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e Fanautama ʻa Tangata naʻe ʻikai te ne haʻu ke maʻu sevaniti, ka ke sevaniti pe ʻe ia, pea ke tuku ʻene moʻui ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.” (Mātiu 20:28) ʻOku ʻikai ha toe taha kehe ʻi he māmaní ʻe lava ke ne huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he haʻisia ki he angahalá mo e maté, ʻa ia ne fakatau ki ai kinautolu ʻe ʻĀtamá. (Sāme 49:7, 8) Ko ia ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko Sīsuú naʻe ʻikai “haʻane ʻalu ʻaki ʻa e toto ʻo e kosi mo e kafi, ka ʻaki hono taʻataʻa oʻona pe, ʻo ne hu ai ke ta tuʻo taha ki he Potu Toputapu na, ʻo ne lavaʻi ai ha huhuʻi taʻengata” maʻatautolu. (Hepelu 9:12) ʻI hono tali ʻa e taʻataʻa fakaefeilaulau ʻo Sīsuú, naʻe hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “tamateʻi ʻa e tohi ne fakamoʻua kitautolu” ki aí. Ko ia naʻe tuku ai ki he tafaʻakí ʻe Sihova ʻa e fuakava Laó mo hono ngaahi foaki mo e feilaulau ne fiemaʻú, ʻo ʻomai ai ʻa e ‘meaʻofa ko e moʻui taʻengatá.’—Kolose 2:14; Loma 6:23.
Ngaahi Feilaulau mo e Foaki Fakalaumālie
Koeʻuhi ko e ngaahi feilaulau monumanú mo e foakí ʻoku ʻikai kei hoko ko ha konga ia ʻo e lotu moʻoní, ʻoku kei fiemaʻu ha ngaahi feilaulau kia kitautolu he ʻahó ni? ʻIo, ko ia. Naʻe moʻui fakaefeilaulau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene ngāue ki he ʻOtuá pea iku ʻo ne foaki ai ia tonu koeʻuhi ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, naʻá ne fakahā: “Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui iate au.” (Mātiu 16:24, PM) ʻOku ʻuhinga ení ko ha taha pē ʻoku loto ke hoko ko ha tokotaha muimui kia Sīsū kuo pau ke ne fai ha ngaahi feilaulau makehe. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻá ni?
Ko e meʻa ʻe taha, ko ha tokotaha muimui moʻoni ʻo Kalaisi ʻoku ʻikai te ne kei moʻui maʻana ka ʻokú ne moʻui ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne fakamoʻulaloa ʻa hono lotó mo ʻene ngaahi holi fakafoʻituituí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ange ʻa e anga hono fakalea ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou enginaki atu, kainga, ʻi he funga ʻo e ngaahi fai manavaʻofa ʻa e ʻOtua, ke mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolu ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahōifua kiate ia—ko e fakaloto e ʻo hoʻomou fai e lotu. Pea ke ʻoua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.”—Loma 12:1, 2.
ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko ʻetau fakahāhā ʻo e fakahīkihikí ʻe lava ke vakai ki ai ko e ngaahi feilaulau ʻoku fai kia Sihova. Naʻe ngāueʻaki ʻe he palōfita ko Hōseá ʻa e kupuʻi lea ko “homau loungutu ko e fetongi ʻo e fanga pulu,” ʻo fakahaaʻi ai ʻoku vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he fakahīkihiki ʻoku fai ʻe hotau loungutú ko e taha ia ʻo e ngaahi feilaulau lelei tahá. (Hosea 14:2) Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “ʻAtu . . . ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hepelu 13:15) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hanganaki femoʻuekina lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo e ngaohi ākonga ʻi he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻOku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho mo e pō takatakai ʻi he māmaní.—Fakahā 7:15.
ʻI he ʻalu fakataha mo e malangá, ko e failelei ki he niʻihi kehé ʻoku kau ia ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. “ʻOua naʻa ngalo ʻa e fai ʻofa mo e fai tokoni,” ko e ekinaki ia ʻa Paulá, “he ko e alā feilaulau pehe ʻoku hohóʻia ai ʻa e ʻOtua.” (Hepelu 13:16) Ko hono moʻoní, ke hoko ʻa e ngaahi feilaulau fakahīkihikí ʻo fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻulungāanga lelei mei he faʻahinga ʻoku nau fai iá. Naʻe naʻinaʻi ʻe Paula: “Ke tāu hoo mou ulugaaga moe ogoogolelei a Kalaisi.”—Filipai 1:27, PM; Aisea 52:11.
Hangē ko ia ʻi he kuohilí, ko e feilaulau kotoa pē ʻa ia ʻoku fai ʻi he poupou ki he lotu moʻoní ʻe iku ia ki he fiefia lahi pea ki he ngaahi tāpuaki meia Sihova. Ko ia ai, tau fai ʻetau lelei tahá ke ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku fakahōifua moʻoni ki he ʻOtuá!
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko “ʻenau fanau tangata mo fefine . . . naʻa nau feilaulauʻaki ki he ngaahi tamapua ʻo Kenani”
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻI hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea tokoni ʻi he ngaahi founga kehé, ʻoku foaki ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngaahi feilaulau ʻa ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá