LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 4/15 p. 12-15
  • Muimui ʻi he Fononga ʻa Paula ki Pēleá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Muimui ʻi he Fononga ʻa Paula ki Pēleá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Hisitōlia
  • Lakalakaimonū ʻi he Malumalu ʻo e Kau Lomá
  • Aʻu ʻa e Ongoongo Leleí ki Pēlea
  • “Naʻá Ne Fakaʻuhinga Ai mo Kinautolu mei he Folofolá”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • Paula mo Tīmote
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • ʻOku Mālohi ʻa e Folofola ʻa Sihová!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Ko Tīmote—Ko e Tokoni Foʻou ʻo Paula
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 4/15 p. 12-15

Muimui ʻi he Fononga ʻa Paula ki Pēleá

Ko e ngāue ʻa e ongo misinalé naʻe lavameʻa ʻaupito, pea naʻe hoko ai ha fuʻu tokolahi ko e kau tui. Naʻe tuʻu hake leva ha fuʻu kakai ʻo fakafepakiʻi kinaua. ʻI heʻene peheé naʻe fai ai ha fili. Koeʻuhi ko e fakatahaʻanga foʻoú pea mo e tuʻunga malu ʻa e ongo misinalé tonu, ʻe mavahe leva ʻa e toko ua ko ení ʻi he tuʻuapoó. Ko ia ai, naʻe hola ʻa Paula mo Sailosi mei he kolo taulanga Masitōnia ko Tesalonaiká ʻi he 50 T.S. nai. Naʻá na fononga ai ki hona feituʻu malanga hono hokó​—ko Pēlea.

MEI HE mamaʻó, ko e tokotaha ʻaʻahi ʻi onopōní, hangē ko e tokotaha fononga ʻi he kuonga muʻá, ʻoku lava ke ne sio atu ai ki Pēlea (Véroia) ʻoku tokoto ʻi he fakahahake ʻo e veʻe Moʻunga Vēmio maʻuiʻuí. Ko Pēleá ʻoku kilomita nai ia ʻe 65 ki he tonga-hihifo ʻo Tesalonaiká pea kilomita nai ʻe 40 ki loto mei he Tahi ʻĪsiní. Ko Moʻunga ʻOlimipasi, ʻa e nofoʻanga fakaetalatupuʻa ʻo e ngaahi ʻotua tuʻu-ki-muʻa he ngaahi ʻotua Kalisi ʻo e kuonga muʻá, ʻoku tokoto ia ki he tongá.

ʻOku mahuʻinga ʻa Pēlea ki he kau ako Tohi Tapú he ko ha feituʻu ia naʻe malanga ai ʻa Paula peá ne fakaului ʻa e tokolahi ki he lotu faka-Kalisitiané. (Ngāue 17:​10-​15) Tau toe muimui angé ʻi he fononga ʻa Paulá ʻo fakatotoloʻi ʻa e tuʻunga ʻo e koló he kuohilí.

Muʻaki Hisitōlia

ʻOku ʻikai fakapapauʻi ʻe ha taha pe naʻe fokotuʻu ʻanefē ʻa Pēlea. Ko e muʻaki kakai naʻe nofo aí, ngalingali ko e ngaahi matakali Filisia, naʻe kapusi kinautolu ʻe he kau Masitōniá ʻi he senituli hono fitu K.M. nai. ʻI he senituli ʻe tolu ki mui ai, naʻe hoko ʻo koloaʻia ai ʻa Masitōnia hili ʻa e ngaahi ikuna ʻa ʻAlekisānita ko e Lahí. Naʻe langa ai ha ngaahi fuʻu fale mo e ʻā lalahi, ʻo hangē ko e ngaahi temipale ʻo Siusi, ʻĀtemisi, ʻĀpolo, ʻĀtena mo e ngaahi ʻotua Kalisi kehe.

ʻOku fakamatala ʻi he tohi hisitōlia ʻe taha ʻo pehē, ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí naʻe “fakahoko [ai ʻi Pēlea] ha ngafa mahuʻinga fakatouʻosi ʻi hono vahefonua ʻi he feituʻú tonu pea ʻi he toenga ʻo e fakatokelau ʻo Kalisí.” Naʻe aʻu ʻa e koló ʻo tuʻu-ki-muʻa tautefito lolotonga ʻa e pule ʻa e haʻa tuʻi Masitōnia fakamuimui tahá, ko e haʻa ʻEnitikonití (306-​168 K.M.), ʻa ia naʻe iku ʻo liua kinautolu ʻe Loma.

ʻI he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau Lomá ʻa Tuʻi Filipe V ʻi he 197 K.M., “naʻe liua ai ʻa e faʻunga mafai motuʻá pea hoko ai ʻa Loma ko e mafai taʻetoefehuʻia ia ʻi he fakahahake ʻo e Metiteleniané,” ko e fakamatala ia ʻa e Encyclopædia Britannica. ʻI he 168 K.M., ʻi Pitinā, ʻi ha ngaahi kilomita ʻi he fakatonga ʻo Pēleá, naʻe ikunaʻi moʻoni ai ʻe ha seniale Loma ʻa e tokotaha pule Masitōnia fakamuimui taha ʻi he kuonga muʻá, ko Pēsasi. Hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻi he kikite Fakatohitapú, ko e puleʻanga hau ʻi māmaní, ʻa Kalisi, naʻe fetongi ia ʻe Loma. (Taniela 7:​6, 7, 23) Hili ʻa e tau ko iá, naʻe hoko ai ʻa Pēlea ko e taha ʻo e ʻuluaki ngaahi kolo Masitōnia naʻe tukulolo ki Lomá.

ʻI he ʻuluaki senituli K.M., naʻe hoko ai ʻa Masitōnia ko e malaʻe tau he lolotonga ʻa e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo Pomupei mo Suliasi Sisá. Ko hono moʻoní, naʻe fokotuʻu ʻe Pomupei ʻa ʻene ʻuluʻi ʻapitangá mo e kau taú ʻo ofi ki Pēlea.

Lakalakaimonū ʻi he Malumalu ʻo e Kau Lomá

Lolotonga ʻa e Pax Romana, pe Melino faka-Lomá, ne ʻilo ai ʻe he kau ʻaʻahi ki Pēleá ʻa e ngaahi hala tanu naʻe laine ai ʻa e ngaahi fuʻu pou. Ko e koló naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fale kaukau ki he kakaí, fale faiva, laipeli mo e ngaahi fale ki he feʻauhi tau ki he maté. Naʻe fakatafe ʻa e vai inú ʻi he ngaahi paipa, pea naʻe fakanaunau ʻa e koló ʻaki ha sisitemi fakatafenga vai naʻe tanu. Naʻe tupu ʻa Pēlea ʻo ʻiloa ko ha senitā fakakomēsiale naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e kau mēsianiti, kau ʻaati mo e kau ʻatelita, lolotonga ia naʻe haʻu ki ai ʻa e kau mamata ke sio ʻi he ngaahi ʻatelitá mo e ngaahi meʻa kehe naʻe fai aí. Naʻe lava ke maʻu ai ʻe he kau mulí ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga lotu ʻa ia naʻe lava nai ke nau kau ai ʻi he ngaahi ouau ʻa ʻenau ngaahi lotú tonu. ʻIo, ʻi he koló ni, naʻe fakataha mo tuifio ai ʻa e ngaahi lotu fakaeouau ʻa Lomá kotoa.

Ko e kau ʻemipola Loma naʻe fokotuʻu ko e ngaahi ʻotua hili ʻenau maté naʻa nau kau ʻi he ngaahi ʻotua naʻe fai ki ai ʻa e lotu ʻi Pēleá. Naʻe ʻikai nai ke hā ngalikehe ia ki he kau Pēleá koeʻuhi naʻe tatau ha lotu ki he ʻemipolá mo e lotu kia ʻAlekisānita ko e Lahí, ʻa ia naʻe fakalāngilangiʻi ko ha ʻotua. ʻOku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala Kalisi ʻe taha: “ʻI heʻenau anga ki hono fai ʻa e ngaahi fakalāngilangi fakaʻotua ki ha tuʻi lolotonga ʻa ʻene moʻuí, ko e kau Kalisi ʻo e ʻEmipaea fakahahaké naʻa nau fai fiefia foki ʻa e ngaahi fakalāngilangi fakaeouau fakalotu ki he kau ʻemipola Lomá . . . ʻI heʻenau ngaahi koiní naʻe fakahaaʻi ai ko e ʻotua ʻa e ʻemipolá, ʻo ne tui ha kalauni ngingila. Naʻa nau fai kiate ia ʻa e ngaahi lotu tatau ko ia naʻa nau fai ki ha ʻotuá, fakataha mo e ngaahi himi pea mo e ngaahi hiva.” Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻōlita mo e ngaahi temipale, pea naʻe fai mo e ngaahi feilaulau kiate ia. Naʻa mo e kau ʻemipolá naʻa nau haʻu ke maʻu ʻa e ngaahi kātoanga lotu fakaeouau ki ha ʻemipolá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi feʻauhi ʻatelita, ʻaati mo e faʻu-tohi.

Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Pēlea ko ha senitā ʻo e lotu panganí? Koeʻuhi ko e feituʻu ia ʻo e Kēnoni ʻo Masitōniá. Ko ha ʻasemipilī eni ʻo e kau fakafofonga mei he ngaahi kolo Masitōniá. Ko e kau fakafofongá ni naʻa nau fakataha maʻu pē ʻi Pēlea ke lāulea ki he ngaahi meʻa fakakoló mo fakavahefonuá pea ke fakahoko ia ʻi he malumalu ʻo e pule faka-Lomá. Ko e taha ʻo e ngaahi ngāue tefito ʻa e Kēnoní ko hono tokangaʻi ʻa e kātoanga lotu fakaeouau ki he ʻemipolá.

Ko ia ko e ʻātakai eni ʻo e kolo naʻe fononga ki ai ʻa Paula mo Sailosi hili ʻena hola mei Tesalonaiká. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi he malumalu ai ʻo e puleʻi ʻe Lomá ʻa Pēlea ʻi he senituli ʻe ua.

Aʻu ʻa e Ongoongo Leleí ki Pēlea

Naʻe kamata ʻe Paula ʻene malanga ʻi Pēleá ʻi he sinakoke ʻo e koló. Naʻe fēfē hono talitali iá? ʻOku līpooti ʻi he fakamatala fakamānavaʻí ko e kau Siu aí naʻa nau “anga fakaʻeiʻeiki ange . . . ʻiate kinautolu ʻi Tesalonaika, he naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola, ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.” (Ngāue 17:​10, 11) ʻI heʻenau “anga fakaʻeiʻeiki,” naʻe ʻikai te nau pipiki mālohi ki heʻenau ngaahi talatukufakaholó. Neongo naʻa nau fanongo ki ha meʻa foʻou, naʻe ʻikai te nau huʻuhuʻu ai pe ʻiteʻita. ʻI he ʻikai talitekeʻi ʻa e pōpoaki ʻa Paulá, naʻa nau tokanga ʻo fanongo lelei ki ai pea fai ia ʻi he taʻefilifilimānako.

Naʻe lava fēfē ke ʻiloʻi ʻe he kau Siu ko iá naʻe moʻoni ʻa e akonaki ʻa Paulá? Naʻa nau sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻa nau fanongo ki aí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e makatuʻunga alafalalaʻanga tahá. Naʻa nau fekumi fakalelei mo tōtōivi ʻi he Tohi Tapú. Ko e mataotao Tohi Tapu ko Matthew Henry naʻá ne fakaʻosiʻaki: “Koeʻuhi naʻe fakaʻuhinga ʻa Paula mei he Tohi Tapú, pea ʻave kinautolu ki he Fuakava Motuʻá ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí, naʻa nau hanga ki heʻenau Tohi Tapú, ʻo huke ki he ngaahi feituʻu naʻá ne fakahinohino kinautolu ki aí, lau ʻa e potutohí, vakaiʻi ʻa e tuʻungá mo hono ʻuhingá, fakahoa ia ki he ngaahi feituʻu kehe ʻi he Tohi Tapú, ʻo sivisiviʻi pe ko e lave ʻa Paula ki aí naʻe fakanatula mo moʻoni, pea ko ʻene ngaahi fakaʻuhinga mei aí naʻe fakatupu fakalotoʻi pea tatau mo ia ʻenau fakamulitukú.”

Naʻe ʻikai ko ha ako kehe pē ke fai eni. Naʻe fakamoleki ʻe he kau Pēleá ʻa e taimi ki ha ako tōtōivi mo hokohoko, ʻo vaheʻi ʻa e taimi ke fai fakaʻaho ai eni, ʻo ʻikai ʻi he Sāpaté pē.

Pea fakakaukau atu fekauʻaki mo e olá. Ko e kau Siu tokolahi ʻi Pēleá naʻa nau tali ʻa e pōpoakí ʻo nau hoko ko e kau tui. Ko ha kau Kalisi tokolahi, ʻo kau nai ai ʻa e niʻihi ʻa ia ko e kau ului-Siu, naʻa nau toe tui mo kinautolu foki. Ka naʻe ʻikai ke taʻefakatokangaʻi eni. ʻI he fanongo ki he meʻá ni ʻa e kau Siu Tesalonaiká, naʻa nau fakavave ki Pēlea ʻo “oʻi mo fakahohaʻasi ʻa e kakai.”—Ngāue 17:​4, 12, 13.

Naʻe fakamālohiʻi ʻa Paula ke mavahe mei Pēlea, ka naʻá ne hokohoko atu ʻene malangá ʻi ha feituʻu kehe. ʻI he taimi ko ení naʻá ne heka ai ʻi ha vaka naʻe folau ki ʻAtenisi. (Ngāue 17:​14, 15) Ka neongo ia, naʻe lava ke ne fiefia he ko e ola ʻo ʻene ngāue ʻi Pēleá, naʻe faiaka ai ʻa e lotu faka-Kalisitiané. Pea ʻoku fua lahi ia he ʻahó ni.

ʻIo, ʻoku kei ʻi ai ʻa e kakai ʻi Pēlea (Véroia) ʻoku nau vakaiʻi fakalelei ʻa e Tohi Tapú ke “sivi kotoa pe” pea “puke maʻu” ki he meʻa ʻoku ʻi ai hono makatuʻunga leleí mo moʻoní. (1 Tesalonaika 5:21) Ko e ongo fakatahaʻanga lakalakaimonū ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he koló ʻokú na kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Paulá, ʻi hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki Fakatohitapú ki he niʻihi kehé. ʻOku nau kumi ʻa e faʻahinga loto-totonú pea fakaʻuhinga mo kinautolu mei he Tohi Tapú, ʻo fakaʻatā ʻa e mālohi fakaueʻiloto ʻo e Tohi Tapú ke ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke ʻilo kia Sihova ko e ʻOtua moʻoní.—Hepelu 4:12.

[Mape ʻi he peesi 13]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻut kakató, sio ki he tohi)

Konga ʻo e fononga fakamisinale hono ua ʻa Paulá

MISIA

Taloasi

Neapoli

Filipai

MASITŌNIA

ʻAmifipoli

Tesalonaika

Pēlea

KALISI

ʻAtenisi

Kolinitō

ʻĀKEIA

ʻĒSIA

ʻEfesō

LOTA

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Koini siliva ʻoku fakahaaʻi ai ʻa ʻAlekisānita ko e Lahi ko ha ʻotua Kalisi

[Maʻuʻanga]

Koini: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Ko ha matapā ki he kolo Siu ʻi Pēlea (Véroia)

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko ha sinakoke motuʻa ʻi Pēlea (Véroia) ʻi onopōní

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share