ʻE Lava Fēfē Ke U Tokoniʻi ʻEku Fānaú Ke Nau Hoko ʻo Ako Moʻoni?
KO E ako ʻa ha kiʻi tama ʻe fakatatau nai ia ki ha fononga fakafiefia mo faingataʻa. Ko ha fononga ia ʻe lava ke ke fai fakataha mo hoʻo fānaú. ʻOkú ke ʻoange kia kinautolu ʻa e fakalototoʻa pea ʻoange mo e tataki anga-ʻofa, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau laka ki muʻa ʻi he hala ʻo e moʻuí. ʻOku lahi fau ʻa e meʻa ke nau akó!
Ke nau lavameʻa moʻoni pea fiefia ʻi he moʻuí, kuo pau ke fakatupulekina ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga mo fakalaumālie, ʻo nau ako ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá. Kapau te nau hoko ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kia Sihova, ʻe fakafiemālie moʻoni ʻenau akó pea ko e fakahinohino ʻoku nau maʻú ʻe tolonga ia ʻo taʻengata. ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, ʻokú ke fakahoko ha ngafa lahi ʻi he meʻa ʻoku ako ʻe hoʻo fānaú mo e anga ʻo ʻenau fakafuofuaʻi mo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó.
ʻOku lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ke ikuʻi ʻi he fononga ko ení. ʻOku uesiangofua ʻa e fānaú, pea ʻe lava ke nau ako mei he ngaahi ʻātakai ʻi tuʻa ʻi he fāmilí, ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻikai ʻaupito lelei. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló. (1 Sione 5:19) ʻOkú ne mahuʻingaʻia ʻi he ako ʻa hoʻo fānaú, ka ki ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻaupito. Ko Sētané ko ha tokotaha faiako poto mo taukei ʻaupito ia—ka ko ha tokotaha fulikivanu moʻoni. Neongo ʻokú ne fakangalingali ko ha “angelo mei he maama,” ko e fakamaama ʻokú ne tuʻuaki maí ʻoku fakatupu takihalaʻi pea ʻoku kehe ia mei he Folofola mo e finangalo ʻo Sihová. (2 Kolinito 4:4; 11:14; Selemaia 8:9) Ko e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó ʻoku nau mataotao ʻaupito he kākaá, ʻi hono pouaki ʻo e siokitá, taʻefaitotonú mo e tuʻunga ololalo fakaeʻulungāangá.—1 Timote 4:1.
Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke maluʻi ʻa hoʻo fānaú mei hono takihalaʻí? ʻE lava fēfē ke ke akoʻi kinautolu ke nau tali ʻa e meʻa ʻoku moʻoni mo ʻaongá? Ko ha sitepu mahuʻinga ko hono sivisiviʻi ʻa koe tonu. ʻOku fiemaʻu ke ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku toe mātuʻaki mahuʻinga ke ke tali ho fatongia ke akoʻi ʻa hoʻo fānaú pea vaheʻi ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ke fai ai iá. Kae kehe, ki muʻa ke tau lāulea ki he ngaahi poini ko ení, tau fekumi angé ki ha makatuʻunga ʻo ha ako moʻoni.
Ko e Makatuʻunga ʻo ha Ako Moʻoni
ʻOku lava ke tau ako meia Tuʻi Solomone ʻo ʻIsilelí, ko e taha ia ʻo e kau tangata poto taha kuo moʻui maí. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Solomone ʻa e poto, mo e faiva lahi ʻaupito, mo e ʻatamai kuo fano, ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matatahi. Pea naʻe hulu ʻa e poto ʻa Solomone ʻi haʻa Hahake katoa, pea ʻi he poto kotoa pe ʻo Isipite.” Ko Solomoné naʻá ne leaʻaki ʻa e “palovepi ʻe tolu afe: pea ko ʻene ngaahi taʻanga naʻe taha afe ma nima.” Naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo lahi ki he ʻakaú mo e moʻui ʻa e fanga manú. (1 Tuʻi 4:29-34) Naʻe toe tokangaʻi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e ngaahi ngāue langa ʻi ʻIsilelí, ʻo kau ai ʻa e langa ʻo e temipale fisifisimuʻa ʻo Sihova ʻi Selusalemá.
Ko e ngaahi tohi ʻa Solomoné, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he tohi Koheletí, ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne mahinoʻi lahi ʻa e natula ʻo e tangatá. Naʻe fakamānavaʻi fakaʻotua ia ke ne fakahaaʻi ʻa e makatuʻunga ʻo e ako moʻoní. Naʻe pehē ʻe Solomone: “Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe ilo.” Naʻe toe fakahaaʻi ʻe he tuʻi potó: “Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe boto: bea koe ilo oe [Tokotaha] maonioni koe fakakaukau boto ia.”—Palovepi 1:7, PM; Pa 9:10, PM.
Kapau ʻoku tau manavahē ki he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa e ongoʻi ʻapasia kiate ia pea tokanga ke ʻoua ʻe taʻefakahōifuaʻi ia. ʻOku tau ʻiloʻi ko ia ʻa e Tokotaha Aoniú pea ʻoku tau fakamoʻulaloa kiate ia. Ko e faʻahinga ʻoku nau taʻetokaʻi ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku fakatuʻunga mei ai ʻetau moʻuí ʻe vakai nai ʻa e tangatá kia kinautolu ʻoku nau poto, ka ko e poto ko iá ko e “vale ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 3:19) ʻOku fiemaʻu ʻe hoʻo fānaú ʻa e ako ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he “poto ʻoku mei ʻolunga.”—Semisi 3:15, 17.
Ko e manavahē ki hono taʻefakahōifuaʻi ʻa Sihová ʻoku felāveʻi ofi ia mo e ʻofa kiate iá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke fakatou manavahē mo ʻofa ʻa ʻene kau sevānití kiate ia. Naʻe pehē ʻe Mōsese: “E Isileli, koeha ia oku fekau ai e Jihova ko ho Otua kiate koe, ka ke manavahe kia Jihova ko ho Otua, ke alu i hono gaahi hala kotoabe, bea ke ofa kiate ia, bea ke tauhi a Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa bea mo ho laumalie kotoa. Ke tauhi ae gaahi fekau a Jihova, mo ene gaahi tuutuuni, aia oku ou fekau kiate koe he aho ni ke ke lelei ai?”—Teutalonome 10:12, 13, PM.
Kapau ʻoku tau fakahūhū ki heʻetau fānaú ʻa e manavahē anga-ʻapasia kia Sihova, te tau fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki ha ako ʻa ia te ne ʻai ke poto moʻoni ʻetau fānaú. ʻI hono ʻohake kinautolu ʻi he makatuʻunga ko iá, te nau tupulaki ai ʻi heʻenau houngaʻia ki honau Tokotaha-Fakatupú, ʻa e Matavai ʻo e ʻilo moʻoní kotoa. ʻE tokoniʻi ʻe he meʻá ni ʻetau fānaú ke nau ʻai ʻa e meʻa ʻoku nau akó ki hono tuʻunga totonú, ʻo ʻikai te nau aʻu ki ha ngaahi fakamulituku hala. Te nau fakatupulekina ʻa e malava ke “sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (Hepelu 5:14) Ko ha makatuʻunga pehē ʻe toe tokoniʻi ai kinautolu ke nau anga-fakatōkilalo ai pē pea ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví.—Palovepi 8:13; 16:6.
ʻOku Siofi Koe ʻe Hoʻo Fānaú!
Ko ia ai, ʻe lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ʻofa kia Sihova mo manavahē kiate ia? Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku maʻu ia ʻi he Lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí fakafou ʻi he palōfita ko Mōsesé. Naʻe tala ki he ngaahi mātuʻa ʻIsilelí: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ivi. Pea ko e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni ʻoku ou kouna atu he ʻaho ni ʻe fuesia ʻe ho loto: pea te ke uhuʻi ki hoʻo fanau, pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.”—Teutalonome 6:5-7.
ʻOku akoʻi ʻi he kupu ko ení ki he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga. Ko e taha eni: ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, kuo pau ke ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Ke akoʻi ʻa hoʻo fānaú ke nau ʻofa kia Sihova, ko koe tonu kuo pau ke ke ʻofa ki he ʻOtuá, pea ko ʻene ngaahi folofolá kuo pau ke ʻi ho lotó ia. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ení? Koeʻuhí he ko koe ʻa e faiako tefito ʻa hoʻo fānaú. Ko e meʻa ʻoku nau ako mei hoʻo faʻifaʻitakiʻangá ʻe ʻi ai ʻene kaunga lahi kia kinautolu. Pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ne tākiekina lahi ange ʻa e moʻui ʻa ha kiʻi tama ka ko e faʻifaʻitakiʻanga fakaemātuʻá.
Ko hoʻo ngaahi fakaʻamú, fakakaukaú, tuʻungá mo e mahuʻingaʻiá ʻoku fakahaaʻi moʻoni ia ʻo ʻikai ʻi he meʻa pē ʻokú ke leaʻakí kae toe pehē foki ki he meʻa ʻokú ke faí. (Loma 2:21, 22) ʻOku ako ʻa e fānaú mei he kei valevalé, ʻi heʻenau siofi fakalelei ʻenau ongo mātuʻá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ki heʻenau ongo mātuʻá, pea ko e ngaahi meʻa eni ʻoku faʻa hoko ʻo mahuʻinga ki he fānaú. Kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni kia Sihova, ʻe ʻiloʻi ia ʻe hoʻo fānaú. Hangē ko ení, te nau sio ʻoku mahuʻinga kia koe ʻa hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Te nau ʻiloʻi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) Ko hoʻo ʻi ai maʻu pē ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo kau ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻe fakahaaʻi ai kia kinautolu ko hono fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihová ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia kiate koe.—Mātiu 28:19, 20; Hepelu 10:24, 25.
Fua Ho Fatongiá
Ko ha lēsoni ʻe taha ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he Teutalonome 6:5-7: ʻOku mou maʻu ʻa e fatongia ke akoʻi hoʻomou fānaú. ʻI he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá, naʻe tokanga ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he ako ʻa ʻenau fānaú. ʻI he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí, naʻe hokohoko atu ai hono fakahoko ʻe he ngaahi mātuʻá ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú. (2 Timote 1:5; 3:14, 15) ʻI heʻene tohi ki he kaungā Kalisitiané, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e ngaahi tamaí ʻoku fakatefito kia kinautolu ke nau “hanganaki tauhi hake [ʻenau fānaú] ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.”—Efeso 6:4, NW.
ʻI hono tenge ʻe he ngaahi fiemaʻu, ngāue, mo e ngaahi feʻauʻauhi kehe ʻi he lolotonga ní, ʻe fakataueleʻi nai ai ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau tuku ʻa hono akoʻi ʻenau fānaú ki he niʻihi kehé, hangē ko e kau faiakó mo e kau palōfesinale ʻi hono tokangaʻi ʻo e fānaú. Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fetongi ha mātuʻa ʻofa mo tokanga. ʻOua ʻaupito ʻe fakasiʻia ho mahuʻingá mo hoʻo tākiekiná. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni, fili fakapotopoto ia, kae ʻoua ʻaupito ʻe liʻaki ho fatongia toputapú.
Fakamoleki ʻa e Taimi ʻi Hono Akoʻi Hoʻo Fānaú
Kae kehe ʻoku toe ako ha lēsoni ʻe taha ʻe he ngaahi mātuʻá mei he Teutalonome 6:5-7: Ko hono akoʻi ʻo e fānaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. Ko e ngaahi mātuʻa ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ke nau “uhuʻi” ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ki heʻenau fānaú. Ko e muʻaki foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “uhuʻi” ʻoku ʻuhingá “ke toutou fai,” “ke toutou leaʻaki.” Naʻe fiemaʻu ke fai eni ʻi he kotoa ʻo e ʻahó, ʻio, mei he pongipongí ki he efiafí “ʻi ho fale” pea “i he hala.” ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke akoʻi ʻa e fānaú pea ke fakafuo ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá koeʻuhi ke nau hoko ʻo fakahōifua ki he ʻOtuá.
Ko e hā leva ʻe lava ke ke fai, ke tokoniʻi ʻa hoʻo fānaú ke nau hoko ʻo ako moʻoni? Ko ha meʻa lahi. Akoʻi kinautolu ke nau ʻofa kia Sihova pea ke manavahē kiate ia. Fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Fua ho fatongia ke akoʻi hoʻo fānaú, pea vaheʻi ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ke akoʻi ai kinautolú. ʻOku ʻikai te ke haohaoa, pea te ke fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi hoʻo feingá. Ka ʻo kapau te ke feinga moʻoni ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mātuʻaki ngalingali ʻe houngaʻia hoʻo fānaú ʻi hoʻo ngaahi feingá pea te nau maʻu ʻaonga mei ai. “ʻAtu ako ki ha tamasiʻi, ʻo tāu mo hono ʻalunga,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 22:6. “Talaatu ʻo ka ne ka motuʻa ʻe ʻikai te ne hiki mei ai.” ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ki he tamaiki fefiné.
Ko e akó ko ha fononga ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Kapau ʻokú ke ʻofa mo hoʻo fānaú ki he ʻOtuá, ko ha fononga ia te mou malava ke fiefia ai ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku hoko iá koeʻuhi ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa lahi ange ke ako fekauʻaki mo Sihova pea mo e founga ʻe lava ke tau ngāue ai ki heʻene taumuʻá.—Koheleti 3:10, 11.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOkú ke lau ʻa e Tohi Tapu ki hoʻo fānaú?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Vaheʻi ʻa e taimi ke akoʻi ai hoʻo fānaú fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú