Ko ha Taʻu ʻi he “Fonua Lelei”
ʻI HE 1908 ne ʻi ai ha meʻa fakafiefia ne maʻu hake ʻi he feituʻu keliʻanga ʻi Kēseli ko e kolo ʻi he Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he fakahihifo ʻo Selusalemá ʻo taupotu ki he matāfonua tokaleleí: ko ha kiʻi lauʻi maka lahe ʻa ia ʻoku pehē ko e lauʻi maka mei he senituli hono hongofulu K.M. ʻI he kiʻi lauʻi maká naʻe hiki ai ʻi he tohi faka-Hepelū motuʻá, ʻa e meʻa ʻoku pehē ko ha fakamatala faingofua ia ʻo ha taʻu fakangoue mo e ngaahi meʻa kehekehe ne hoko aí. Ko e lauʻi maka ko ení kuo ʻiloa ia ko e Tohimāhina Kēselí.
ʻI he lauʻi maká ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni hingoa: ko e Abijah. ʻOku pehē ʻe he tokolahi ko e ngāue fakaako eni ʻa ha kiʻi tamasiʻi ako ʻoku hiki fakafoʻiveesi, neongo ʻoku ʻikai loto-tatau kotoa ki ai ʻa e kau keli fakatotoló.a Te ke saiʻia ke sio ki he hokohoko ʻa e ngaahi faʻahitaʻú ʻo fakafou ʻi he vakai ʻa ha kiʻi tamasiʻi naʻe moʻui ʻi he taimi ko iá? ʻI hoʻo fai ení ʻe tokoniʻi nai ai koe ke ke manatuʻi ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú.
Māhina ʻe Ua ʻo e Utu-Taʻú
Ko e tokotaha naʻá ne hiki ʻa e tohimāhina motuʻa ko ení naʻá ne kamataʻaki ʻa e utu-taʻu naʻe utu ai ʻa e ngaahi fua kehekehé. Lolotonga ko e meʻa eni naʻe ʻuluaki hiki ʻi he tohimāhina ko ení, ʻe malava ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe vakai ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he utu-taʻu ko ení ko e tumutumu, pe ngataʻanga ia ʻo e konga lahi taha ʻo e taʻu fakangoué. Ko e māhina ko ʻEtanimí (ui ki mui ko Tīsili) ʻoku tatau ia mo Sepitema/ʻOkatopa ʻi heʻetau tohimāhina lolotongá. ʻI he ʻosi ʻa e konga lahi taha ʻo e utu-taʻú, ko ha taimi mātuʻaki fakafiefia eni ʻa ia naʻe kau nai ki ai ʻa kiʻi Abijah. Fakaʻuta atu ki heʻene fiefiá lolotonga ia ʻene tokoni ki heʻene tamaí ke ngaahi ʻa e palepale ʻa ia te nau nofo ai ʻi he uike ʻe taha ʻi heʻenau fakamālō fiefia kia Sihova koeʻuhi ko e fua ʻo ʻenau ngoué!—Teutalonome 16:13-15.
ʻI he taimi nai ko ení, naʻe ofi ai ki he fāmili ʻo Abijah ke nau toli ʻa e ʻōlivé ʻaki hono lulu ʻa e ngaahi vaʻá, ko ha ngāue naʻe fuʻu faingataʻa nai kia kiʻi Abijah ka naʻe fakaoli ʻa e mamata ki aí. (Teutalonome 24:20) Te nau tānaki leva ʻa e ʻōlivé ʻo ʻave ki he maka momosi ofi tahá ke ngaohiʻaki ha lolo. Pe ʻe maʻu nai ʻe ha fāmili ha lolo ʻi ha founga faingofua ange—ʻa ia ko hono laku ki he vaí ʻa e ngaahi foʻi ʻōlive kuo tuki pe mafahifahi pea ohu hake leva ha lolo pē naʻe tētē ʻi he fukahi vaí. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e huhuʻa mahuʻinga ko ení naʻe ʻikai ngāueʻaki pē ia ki he meʻakaí. Naʻe toe ngāueʻaki foki ia ko e lolo ki he māmá pea faitoʻoʻaki ʻa e takatakaʻuli mo e lavea, ʻa ia naʻe hoko nai ki ha kiʻi tamasiʻi hangē ko Abijah ʻi haʻane vaʻinga.
Māhina ʻe Ua ʻo e Tūtuuʻi
ʻI he kamata ʻa e ʻuha muʻá, naʻe fiefia nai ʻa Abijah ke ongoʻi ʻa e mokomoko hifo ʻa e ʻuhá ʻi hono kilí. Kuo pau pē naʻe fakahā ange ʻe heʻene tamaí ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻuhá ki he fonuá. (Teutalonome 11:14) Ko e kelekele ko ia ne pakukā ʻi ha ngaahi māhina ʻi he laʻaá naʻe molū hifo pea feʻunga leva ki hono palaú. Ko e tangata palau ʻo e kuonga muʻá naʻá ne tataki pōtoʻi ha meʻa palau papa ne ʻi ai nai hano mata ukamea, ʻi hono toho ia ʻe ha monumanu. Ko e taumuʻá ke palauʻi ha ngaahi foʻi luo hangatonu ʻi he kelekelé. Naʻe mahuʻinga ʻa e kelekelé, ko ia ko e kau ngoue ʻIsilelí naʻe aʻu ʻo nau ngāueʻaki ʻa e fanga kiʻi konga kelekele īkí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi tahaké. Ka ʻi he tahaké naʻe pau nai ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue hangē ko e huó.
ʻI hono palauʻi pē ʻa e kelekele kuo moluú, naʻe malava leva ke tūtuuʻi ʻa e uité mo e paʻalé. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá he ko e meʻa hono hoko naʻe hiki ʻi he Tohimāhina Kēselí ʻoku lave ai ki he māhina ʻe ua ʻo e tūtuuʻi ko ení. ʻE ʻaikona nai ʻe he tokotaha tūtūʻí ʻa e tengá ʻi hono kofú peá ne laku takai ia.
Māhina ʻe Ua ʻo e Tō Tokamuí
Naʻe ʻikai ʻaupito ʻosi ʻa e fua ʻa e “fonua lelei.” (Teutalonome 3:25) Lolotonga ʻa Tīsemá, naʻe aʻu ai ʻa e ʻuhá ki hono tumutumú pea naʻe kamata ke lanu mata ʻa e fonuá. Ko e taimi eni ki hono lulu tokamui ʻo e ngaahi vesitapolo hangē ko e pīní pea pehē ki he ngaahi vesitapolo kehe. (Emosi 7:1, 2) ʻI he lauʻi maká, naʻe ui ai eni ʻe Abijah ko e “mohuku ʻi he faʻahitaʻu failaú” pe fakatatau ki he fakalea ʻe taha ko e “tō tokamui,” ko ha taimi ʻo e ngaahi meʻakai ifo naʻe ngaohiʻaki ʻa e vesitapolo kehekehe naʻe maʻu ʻi he vahaʻa taimi ko ení.
ʻI he kamata ke māfana ʻa e faʻahitaʻu ne kiʻi momokó, naʻe matala hinehina mo pingikī ʻa e ʻalimoní, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e faʻahitaʻu failaú. Naʻe malava ke kamata eni ʻi haʻane kiʻi tomuʻa māfana atu pē ʻi Sanuali.—Selemaia 1:11, 12.
Māhina ʻe Taha ʻo e Taʻaki Falakesí
Hokó leva, naʻe lave ʻa Abijah ki he falakesí. ʻE fakamanatu atu ai heni kiate koe ha meʻa naʻe hoko ʻi ha ngaahi senituli ki muʻa ʻi he taimi ʻo Abijah ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻotu moʻunga Siuteá. ʻI he kolo ko Sielikoó, naʻe fūfuuʻi ai ʻe Lēhapi ha ongo asiasi ʻi ha “ngaahi kauʻi falakesi,” ʻa ia naʻe fakamōmoa ʻi he ʻató. (Siosiua 2:6) Naʻe mahuʻinga ʻa e falakesí ʻi he moʻui ʻa e kau ʻIsilelí. Ke toʻo ʻa e filo ʻi he falakesí, naʻe pau ke ʻuluaki fakapala ʻa e ʻakaú ni. ʻE hoko māmālie eni ʻi he hahaú pe vave ange ʻaki hono tataʻo ʻa e falakesí ʻi ha kiʻi ano pe ʻi he vaitafé. ʻI hono tatala pē ʻa e filo ʻo e falakesí, naʻe ngāueʻaki ia ke ngaohiʻaki ʻa e tupenu, ʻa ia naʻe toki ngaohiʻaki ia ʻa e lā, tēniti mo e vala. Naʻe toe ngāueʻaki foki ʻa e falakesí ki he vavae māmá.
ʻOku fakafisingaʻi ʻe he niʻihi ʻa e pehē ko ia ne tupu ʻa e falakesí ʻi Kēseli, ʻa ia naʻe siʻi ai ʻa e vaí. ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi naʻe toki tō pē ʻa e falakesí ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku pehē ai ʻe he niʻihi, ʻi he Tohimāhina Kēselí ko e foʻi lea “falakesi” ko e ʻuhinga tatau ia ʻo e “mohuku” mōmoá.
Māhina ʻe Taha ʻo e Tutuʻu Paʻalé
ʻI he taʻu taki taha, ʻi he hili ʻa e māhina ʻo e tutuʻu falakesí, naʻe sio ai ʻa Abijah ki he ngaahi foʻi fua mata ʻo e paʻalé, ko e ngoue naʻá ne lave hono hoko ki ai ʻi heʻene tohimāhiná. ʻOku fehoanaki eni mo e māhina ʻi he lea faka-Hepeluú ko ʻĀpipi, ʻoku ʻuhingá ko e “Fua Mata,” ʻo ʻuhinga nai ki he tuʻunga ʻo e motuʻa ʻa e ngaahi foʻi fuá kae kei moluú. Naʻe fekau ʻe Sihova: “Tauhi ʻa e mahina ko Apipi, mo fai ʻa e pasova kia Sihova.” (Teutalonome 16:1) Ko ʻĀpipi (ui ki mui ko Nīsani) ʻoku tatau ia mo e konga ʻo Maʻasi mo ʻEpeleli ʻi he ʻaho ní. Ko e taimi ʻo e motuʻa ʻa e paʻalé naʻe ngāueʻaki nai ia ke ʻilo ai ʻa e kamata ʻo e māhina ko ení. ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau Siu Kalaité ʻa e taimi motuʻa ko ení ke fakapapauʻi ʻa e taimi ke kamata ai ʻa ʻenau taʻu foʻoú. Kae kehe, ko e polopolo ʻo e paʻalé naʻe pau ke tākalo ia ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻi he ʻaho hono 16 ʻo ʻĀpipí.—Livitiko 23:10, 11.
Ko e paʻalé naʻe mahuʻinga ʻaupito ia ʻi he moʻui fakaʻaho ʻa e kau ʻIsileli tokolahi. ʻI heʻene totongi maʻamaʻa ange ʻi he uité, naʻe faʻa ngāue lahi ʻaki ia ke ngaohiʻaki ʻa e maá, tautautefito ki he kau masivá.—Isikeli 4:12.
Māhina ʻe Taha ʻo e Toli mo Hono Fua
Kapau ʻe foki hoʻo manatú ki he taimi ʻo Abijah, ʻe malava ke ke sioloto atu ki haʻane fakatokangaʻi ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻa e tolona atu ʻa e ngaahi fuʻu konga ʻao matolú—ʻo ʻikai ke toe ʻuha ʻi ha vahaʻa taimi. Ko e ʻakau ʻo e fonua leleí naʻe fakatefito ia he taimí ni ʻi he hahaú. (Senesi 27:28; Sakalaia 8:12) Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ngoue ʻIsilelí ko e ngaahi fua lahi ʻo e ngoué naʻe toli lolotonga ʻa e ngaahi māhina laʻā taha ʻo e taʻú naʻe fiemaʻu ki ai ha havilivili feʻunga kae ʻoua leva ke aʻu ki he Penitekosí. Ko e havili momoko mo e ʻuha ʻoku haʻu mei he tokelaú naʻe ʻaonga nai ia ki he tupu ʻa e paʻalé mo e uité, ka naʻe fakatupu maumau ia ki he fisi ko ia ʻo e ʻakau fuá. Ko e ʻea vela mo mātuʻu mei he tongá naʻe tokoni ia ki he fisí ke matala mo fakafua.—Palovepi 25:23; Hiva ʻo e Hiva 4:16.
Ko Sihova ʻa e Pule ʻo natulá, naʻá ne fokotuʻu ha faʻunga tonu fakaeʻātakai pehē. ʻI he ʻaho ʻo Abijah, naʻe hoko moʻoni ʻa ʻIsileli “ko e fonua uiteʻia mo paaleʻia, pea mo vainea mo fikia mo pomikanitea; ko e fonua ʻo e lolo olive mo e honi.” (Teutalonome 8:8) Kuo pau pē naʻe tala ange ʻe he kui-tangata ʻa Abijah ki ai ʻa e taimi mahu lahi fau ko ia ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e tuʻi poto ko Solomoné—ko ha fakamoʻoni mahino ʻo e tāpuaki ʻa Sihová.—1 Tuʻi 4:20.
ʻI he hili ʻa e lave ki he tolí, naʻe ʻi he tohimāhiná ha foʻi lea ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he niʻihi ko e “fua.” ʻOku ʻuhinga nai ia ki hono fua ʻo e meʻa naʻe tolí ke ʻoange ha ʻinasi ʻo e faʻahinga ʻoku ʻonautolu ʻa e ngoué pea mo e kau ngāué pe naʻa mo hono totongi ko ha tukuhau. Kae kehe, ʻoku mahinoʻi ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻa e foʻi lea faka-Hepeluú ko e ʻuhinga ki he “fai kātoanga” ʻo sio ai heni ki hano fakahuʻunga ki he Kātoanga Lauuiké, ʻa ia naʻe fai ʻi he māhina ko Sīvaní (Mē/Sune).—Ekisoto 34:22.
Māhina ʻe Ua ʻo e ʻAuhani
Ko e meʻa hono hoko naʻe hiki ʻe Abijah naʻe fekauʻaki ia mo e māhina ʻe ua ʻo hono tokangaʻi ʻo e kālepí. Naʻá ne tokoni nai ke ʻauhani ʻa e ngaahi lau lahi ʻo e kālepí ke tau atu ʻa e laʻaá ki hono fuá? (Aisea 18:5) Naʻe hoko mai leva ʻa e taimi ke toli ai ʻa e kālepí, ko ha vahaʻa taimi fakafiefia ki ha kiʻi talavou ʻi he taimi ko iá. He ifo moʻoni ko e polopolo ʻo e kālepi motuʻá! Kuo pau pē naʻe fanongo ʻa Abijah ʻi he kau asiasi ʻe toko 12 naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻa nau ʻalu ʻi he taimi ʻo e polopolo ʻo e kālepí ke sio pe naʻe lelei fēfē ʻa e fonuá. ʻI he meʻa ko iá, ko e fuhinga kālepi ʻe tahá naʻe lahi ʻaupito ʻo feʻunga mo e ongo tangata ʻe toko ua ke na haʻamo ia!—Nōmipa 13:20, 23.
Māhina ʻe Taha ʻo e Fuaʻiʻakau ʻi he Faʻahitaʻu Māfaná
Ko e meʻa fakamuimui ʻoku hiki ʻi he tohimāhina ʻa Abijah naʻe lave ai ki he fuaʻiʻakau ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻI he Hahake Lotoloto ʻo e kuonga muʻá, ko e faʻahitaʻu māfaná ko e taimi ia ʻi he taʻu fakangoué naʻe fai ai ʻa e tokangá ki he fuaʻiʻakaú. ʻI he hili ʻa e taimi ʻo Abijah, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e lea ko eni ko e “[kato] fuaʻi akau oe faahitau mafana” ke fakatātaaʻi ʻaki ‘naʻe hoko ʻa e gataaga ki heʻene kakai ko Isilelí,’ ʻo ngāueʻaki fakaefakatātā ʻa e “fuaʻi akau oe faahitau mafana” mo e “gataaga” ʻi he lea faka-Hepeluú. (Emosi 8:2, PM) Naʻe totonu ke fakamanatu ai heni ki he kau ʻIsileli taʻefaitōnungá kuo aʻu eni ki honau ngataʻangá pea kuo hoko ʻa e taimi fakamaau ʻa Sihová. ʻOku pau pē naʻe kau ʻa e fikí ʻi he ngaahi fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná naʻe lave ki ai ʻa Abijah. Naʻe laiki nai eni ki ha ngaahi takaonga fiki ke kai pe ngāueʻaki ko ha vali ki he hangatāmakí.—2 Tuʻi 20:7.
Ko e Tohimāhina Kēselí pea mo Koe
ʻOku ngalingali naʻe nofo tonu ʻa kiʻi Abijah ʻi he moʻui fakaengoue ʻa e fonuá. Ko e ngaahi ngāue fakaengoué naʻe failahia ia ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Neongo kapau ʻoku ʻikai te ke fuʻu maheni mo e ngaahi ngāue fakaengoué, ko e ngaahi fakamatala ʻi he lauʻi maka ko eni mei Kēselí ʻoku malava ke ne tokoniʻi koe ke longomoʻui ʻa hoʻo lau Tohi Tapú, ʻo ʻai ai ia ke mahino mo ʻuhinga lahi ange.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻikai ke tatau tofu pē ʻa e fakahokohoko ʻi he Tohimāhina Kēselí pea mo e ngaahi māhina ʻoku muimui fakalūkufua ki ai ʻa e Tohi Tapú. Pehē foki, ko e ngaahi ngāue fakangoue ʻe niʻihi naʻe malava ke hoko ia ʻi he taimi ne kiʻi kehekehe, ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 11]
KO HA LILIU NAI ENI ʻO E TOHIMĀHINA KĒSELÍ:
“Ongo māhina ʻo e toli kālepi mo e ʻōlive;
ongo māhina tūtuuʻi;
ongo māhina ʻo e mohuku ʻi he faʻahitaʻu failaú;
māhina ʻo e tutuʻu falakesí;
māhina ʻo e tutuʻu paʻalé;
māhina ʻo e toli uite mo e fua;
ongo māhina ʻo e ʻauhani;
māhina ʻo e fuaʻiʻakau ʻi he faʻahitaʻu māfaná.”
[fakamoʻoni ai:] Abijahb
b [Fakamatala ʻi lalo]
Makatuʻunga ʻi he Textbook of Syrian Semitic Inscriptions, Volume 1, ʻa John C. L. Gibson, 1971.
[Maʻuʻanga Ta]
Archaeological Museum of Istanbul
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakató, kātaki ʻo sio ki he tohi)
NĪSANI (ʻĀPIPI)
Maʻasi—ʻEpeleli
ʻĀIA (SIVI)
ʻEpeleli—Mē
SĪVANI
Mē—Sune
TĀMUSI
Sune—Siulai
ʻEPI
Siulai—ʻAokosi
ʻĒLULI
ʻAokosi—Sepitema
TĪSILI (ʻETANIMI)
Sepitema—ʻOkatopa
HESIVANI (PULI)
ʻOkatopa—Nōvema
KISILEU
Nōvema—Tīsema
TĒPETI
Tīsema—Sanuali
SĒPATI
Sanuali—Fepueli
ʻĀTALI
Fepueli—Maʻasi
VETA
Maʻasi
[Maʻuʻanga Tā]
Tangata ngoue: Garo Nalbandian
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Keli fakatotolo ʻi Kēseli
[Maʻuʻanga Ta]
© 2003 BiblePlaces.com
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Fuʻu ʻalimoni
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Falakesi
[Maʻuʻanga Tā]
Dr. David Darom
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Paʻale
[Maʻuʻanga Tā]
U.S. Department of Agriculture