ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Isikeli—I
KO E taʻú ko e 613 K.M. ʻOku ʻi Siuta ʻa e palōfita ko Selemaiá, ʻo fanongonongo taʻemanavahē ʻa e fakaʻauha ʻoku tuʻunuku mai ʻo Selusalemá pea mo e fakalala ʻo e fonua ko Siutá. Kuo ʻosi taki pōpula ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné ʻa e kau Siu tokolahi. ʻOku ʻi honau lotolotongá ʻa e talavou ko Tanielá mo hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻi he lotoʻā ʻo e tuʻi Kalitiá. Ko e tokolahi taha ʻo e kau Siu fakahēʻí ʻoku nau ʻi he veʻe vaitafe ko Kipá ʻi he “fonua ʻo e kau Kalitia.” (Isikeli 1:1-3) ʻOku ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa e kau pōpula ko iá ʻo ʻikai ha talafekau. ʻOkú ne fakanofo ʻa e taʻu 30 ko ʻIsikelí ko ha palōfita.
Ko e tohi Isikelí ʻi heʻene kakato ʻi he 591 K.M., ʻoku kāpui ai ʻa e vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 22. ʻOku fakamātoato ʻa ʻIsikeli ʻi heʻene hikí. ʻOkú ne lēkooti ʻa e taimi ʻo ʻene ngaahi kikité, ʻo aʻu ki hono fakahaaʻi pau ai ʻa e ʻahó mo e māhiná fakataha mo e taʻú. Ko e konga ʻuluaki ʻo e pōpoaki ʻa ʻIsikelí ʻoku fakatefito ia ʻi he tō mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá. Ko e konga hono uá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fanongonongo fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga takatakaí, pea ko e konga fakaʻosí ʻoku fekauʻaki ia mo hono toe fakafoʻou ʻo e lotu ʻa Sihová. ʻOku lāulea ʻa e kupú ni ki he ngaahi meʻa mahuʻinga mei he Isikeli 1:1–24:27, ʻo kāpui ai ʻa e ngaahi vīsone, ngaahi kikite mo e ngaahi fakatātaaʻi ʻo e meʻa ʻe tō ki Selusalemá.
“KUOU TUKU KOE KOE LEO”
Hili hono ʻoange ha vīsone fakatoʻoaloto ʻo e taloni ʻo Sihová, ʻoku maʻu ʻe ʻIsikeli ʻa e fekau kiate iá. “Kuou tuku koe koe leo ki he fale o Isileli,” ko e folofola ia ʻa Sihova kiate iá, “koia ke ke fanogo ki he lea mei hoku gutu, bea valokiʻi akinautolu meiate au.” (Isikeli 3:17, PM) Ke kikiteʻi ʻa e ʻākoloʻi ʻo Selusalemá mo hono ngaahi nunuʻá, ʻoku fekauʻi ʻa ʻIsikeli ke ne fakatātaaʻi tuʻo ua ʻa e meʻa ʻe hokó. ʻI he lave ki he fonua ko Siutá, ʻoku folofola ʻa Sihova fakafou ʻia ʻIsikeli: “Ko au ʻeni ʻoku ou ʻomi ʻa e heleta kiate kimoutolu, pea te u maumau homou ngaahi ʻesi.” (Isikeli 6:3) ʻOkú ne folofola ki he kau nofo ʻi he fonuá: “ʻOku haʻu ʻa e mala kiate koe.”—Isikeli 7:7.
ʻI he 612 K.M., ʻoku ʻave ai ʻi ha vīsone ʻa ʻIsikeli ki Selusalema. He ngaahi meʻa fakalielia moʻoni ʻokú ne sio ʻoku hoko ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá! ʻI hono fekauʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi kongakau fakahoko tautea fakahēvaní (fakafofongaʻi ʻe he “tuʻunga tangata ʻe toko ono”) ke fakahāhā ʻa ʻene houhau ki he kau tafoki mei he moʻoní, ko e faʻahinga pē kuo nau maʻu ha fakaʻilonga ʻi honau laʻé ʻe fakahaofí. (Isikeli 9:2-6) Ko ia ai, ʻuluakí, ko e “malalaʻi afi”—ʻa e pōpoaki kakaha ʻo e fakaʻauha ʻa e ʻOtuá—kuo pau ke tūtuuʻi ia ki he koló. (Isikeli 10:2) Lolotonga ʻe ‘ʻai ʻe Sihova ki he tumuʻaki ʻo e fulikivanú ʻa honau ʻalungá,’ ʻokú ne talaʻofa ke toe fakatahatahaʻi mai ʻa e faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo moveté.—Isikeli 11:17-21.
ʻOku fakafoki mai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa ʻIsikeli ki Kalitia. ʻOku fakahaaʻi ʻi hano fakatātaaʻi, ʻa e hola mei Selusalema ʻa Tuʻi Setekaia pea mo e kakaí. ʻOku talatalaakiʻi ʻa e kau palōfita loí, ʻa e fefine mo e tangata. ʻOku talitekeʻi ʻa e kau tauhi ʻaitolí. ʻOku fakatatau ʻa Siuta ki ha kālepi taʻefua. ʻOku fakahaaʻi ʻi ha lea fakatātā ʻo kau ki he ʻīkalé mo e kālepí ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e hanga ʻa Selusalema ki ʻIsipite ki ha tokoní. ʻOku fakaʻosiʻaki ʻi he lea fakatātaá ʻa e palōmesi ʻe hanga ʻe ‘Sihova ʻo hunuki ha huli litolito ʻi ha funga moʻunga maʻolunga.’ (Isikeli 17:22) Kae kehe, ko Siutá heʻikai “sepitaʻaki ha pule.”—Isikeli 19:14.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
1:4-28—Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he saliote fakalangí? ʻOku fakafofongaʻi ʻe he salioté ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie faitōnunga. Ko e matavai ʻo hono mālohí ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. Ko e Angi ʻo e salioté, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sihová, ʻoku taʻealafakamatalaʻi ʻa hono lāngilangí. Ko ʻene nongá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe ha ʻūmata fakaʻofoʻofa.
1:5-11—Ko hai ʻa e ngaahi meʻamoʻui ʻe faá? ʻI heʻene vīsone hono ua ki he salioté, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ʻIsikeli ko e meʻamoʻui ʻe faá ko e kau selupimi. (Isikeli 10:1-11; 11:22) ʻI he fakamatala ko eni ki muí, ʻokú ne ui ai ʻa e mata ʻo e pulú ko e “fofonga ʻo e selupimi.” (Isikeli 10:14) ʻOku feʻungamālie eni koeʻuhi ko e pulú ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ivi mo e mālohi, pea ko e kau selupimí ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohi kinautolu.
2:6—Ko e hā ʻoku toutou lave ai kia ʻIsikeli ko e “Hakoʻitangata”? ʻOku lea peheni ʻa Sihova kia ʻIsikelí ke fakamanatu ki he palōfitá ʻoku ngaohiʻaki ia ʻa e kakano mo e toto, ʻo fakamamafaʻi ai ʻa e faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e talafekau fakaetangatá mo e Tokotaha fakaʻotua ʻoku ʻaʻana e pōpoakí. ʻOku ngāueʻaki ʻa e hingoa tatau kia Sīsū Kalaisi ʻo tuʻo 80 nai ʻi he ngaahi Kōsipelí, ʻo fakahaaʻi mahino ai ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ne hoko mai ia ko ha tangata, ʻo ʻikai ko ha laumālie fakasino kehe.
2:9–3:3—Ko e hā naʻe melie ai ʻa e takainga tohi ʻo e tangilāulaú mo e māpuhoí kia ʻIsikelí? Ko e meʻa naʻá ne ʻai ʻa e takainga tohí ke melie kia ʻIsikelí ko e anga ʻene fakakaukau ki heʻene ngāué. Naʻe houngaʻia ʻa ʻIsikeli ke tauhi kia Sihova ko ha palōfita.
4:1-17—Naʻe fakatātaaʻi moʻoni ʻe ʻIsikeli ʻa e konga naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻākoloʻi naʻe teu ke hoko ki Selusalemá? Ko e kōlenga ʻa ʻIsikeli ke fetongi ʻa e fefie ki he feimeʻatokoní mo hono tali ʻe Sihova ʻa ʻene kolé ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fakatātaaʻi moʻoni ʻe he palōfitá ʻa e kongá. Ko ʻene tokoto ʻaki hono tafaʻaki toʻohemá ko e fakatātaaʻi ia ʻo e kovi taʻu ʻe 390 ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú—mei heʻene kamatá ʻi he 997 K.M. ki he fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻi he 607 K.M. Ko ʻene tokoto ʻaki hono tafaʻaki toʻomataʻú ko e angahala taʻu ʻe 40 ia ʻa Siutá, ʻo lele mei he vahaʻa taimi ʻo e fakanofo ʻo Selemaia ko ha palōfitá ʻi he 647 K.M. ki he 607 K.M. Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi kotoa ko e ʻaho ʻe 430, naʻe moʻui ai ʻa ʻIsikeli mei ha kiʻi meʻi meʻakai mo e vai, ʻo fakahaaʻi fakaekikite ai ʻe ʻi ai ha honge he lolotonga ʻa e ʻākoloʻi ʻo Selusalemá.
5:1-3—Ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo hono toʻo ʻe ʻIsikeli ha fulufuluʻi ʻulu siʻi mei he konga naʻe pau ke ne veteki ʻi he matangí pea fakapona ʻi hono tapaʻi kofú? Naʻe fai eni ke fakahaaʻi ai ʻe foki ha toenga ki Siuta ʻo toe fai ʻa e lotu moʻoní hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo e fakalalá.—Isikeli 11:17-20.
17:1-24—Ko hai ʻa e ongo fuʻu ʻīkalé, ʻoku anga-fēfē hono fesiʻi ʻa e vaʻa toki tupu ʻo ha fuʻu sita, pea ko hai ʻa e “taha kei litolito” naʻe hunuki ʻe Sihová? Ko e ongo ʻīkalé ʻokú na fakatātaaʻi ʻa e ongo pule ʻo Pāpilone mo ʻIsipité. Ko e ʻuluaki ʻīkalé ʻoku haʻu ia ki he tumuʻaki ʻo e fuʻu sitá, ʻa ia ko e pule ʻo e puleʻanga ʻi he laine fakatuʻi ʻo Tēvitá. ʻOku fesiʻi ʻe he ʻīkalé ni ʻa e taupotu ʻo e vaʻa toki tupú ʻaki hono fetongi ʻa Tuʻi Sihoiakini ʻo Siutá ʻaki ʻa Setekaia. Neongo ʻa hono fai ʻo ha fuakava ki he mateakí, ʻoku kumi ʻa Setekaia ia ki he tokoni ʻa e ʻīkale ʻe tahá, ʻa e pule ʻo ʻIsipité, ka naʻe ʻikai lavameʻa. Kuo pau ke taki pōpula ia pea te ne mate ʻi Pāpilone. ʻOku toe fesiʻi ʻe Sihova ha “taha kei litolito,” ko e Tuʻi Faka-Mīsaiá. Ko e Tokotaha ko ení ʻoku hunuki ia “ʻi ha funga moʻunga maʻolunga mo hopo hake,” ʻi he Moʻunga Saione fakahēvaní, ʻa ia te ne hoko ai “ko e fuʻu sita langilangiʻia,” ko ha matavai ʻo e ngaahi tāpuaki moʻoni ki he māmaní.—Fakahā 14:1.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
2:6-8; 3:8, 9, 18-21. ʻOku ʻikai totonu ke tau manavahē ʻi he fulikivanú pe holomui mei hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku kau ai ha fakatokanga kia kinautolu. ʻI he fehangahangai mo e taʻemahuʻingaʻiá pe fakafepakí, ʻoku fiemaʻu ke tau fefeka ʻo hangē ha taiamoní. Kae kehe, ʻoku totonu ke tau tokanga ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-fefeka, ongonoa, pe loto-tāngia. Naʻe ongoʻi manavaʻofa ʻa Sīsū ki he kakai naʻá ne malanga ki aí, pea ʻoku totonu ke ueʻi tatau kitautolu ʻe he manavaʻofá ke tau malanga ki he niʻihi kehé.—Mātiu 9:36.
3:15. Hili ʻene maʻu ʻa e ngāue ke ne faí, naʻe nofo ʻa ʻIsikeli ʻi Telapipi, kuó ne ‘mate ngungu ʻo ʻaho fitu,’ ʻo fakamanamanatu ʻa e pōpoaki naʻe teu ke ne talakí. ʻIkai ʻoku totonu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke ako tōtōivi ai pea fakalaulauloto koeʻuhi ke mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni loloto fakalaumālié?
4:1–5:4. Naʻe fiemaʻu ʻa e anga-fakatōkilalo mo e loto-toʻa ʻi he tafaʻaki ʻa ʻIsikelí ke ne fakatātaaʻi ai ʻa e ongo kikité. Ko kitautolu foki ʻoku fiemaʻu ke tau anga-fakatōkilalo mo loto-toʻa ʻi hono fakahoko ha ngāue pē ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá.
7:4, 9; 8:18; 9:5, 10. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau fakaʻofaʻia pe ongoʻi manavaʻofa ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha fakamaau fakafili mei he ʻOtuá.
7:19. ʻI hono fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene fakamaau ki he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá, heʻikai ke ʻi ai ha mahuʻinga ʻe taha ʻo e paʻangá.
8:5-18. Ko e tafoki mei he moʻoní ʻoku fakatupu mate fakalaumālie. “Ko e momoleʻolunga [pe tokotaha tafoki mei he moʻoní] ʻoku ne teu ʻaki hono ngutu ha luo ki hono kaungaʻapi.” (Palovepi 11:8, 9) ʻOku tau fakapotopoto ke fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ke fai ha fanongo ki he kau tafoki mei he moʻoní.
9:3-6. Ko hono maʻu ʻa e fakaʻilongá—ʻa e fakamoʻoni ko e kau sevāniti fakatapui mo papitaiso kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau maʻu ʻa e angaʻitangata faka-Kalisitiané—ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he hao ʻi he “mamahi lahi.” (Mātiu 24:21) Ko e kau Kalisitiane paní, ʻa ē ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tangata naʻá ne maʻu ʻa e vaitohi ʻa e sekelitalí, ʻoku nau takimuʻa ʻi hono fai ʻa e ngāue fakaefakaʻilongá, ʻa ia ko e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. Kapau ʻoku tau loto ke tauhi maʻu hotau fakaʻilongá, kuo pau ke tau tokoniʻi faivelenga kinautolu ʻi he ngāué ni.
12:26-28. Naʻa mo e faʻahinga ʻoku manuki ki heʻene pōpoakí, naʻe fiemaʻu ke lea ʻa ʻIsikeli: ‘ʻE ʻikai toe toloi e ngaahi lea ʻa Sihová.’ Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke tuku ʻenau falalá ʻia Sihova ki muʻa ke ne ʻomai ʻa e ngataʻanga ki he fokotuʻutuʻu ko ení.
14:12-23. Ko hono maʻu ʻa e fakamoʻuí ko hotau fatongia fakafoʻituitui ia. ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fai ia maʻatautolu.—Loma 14:12.
18:1-29. Te tau fua ʻa e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá.
“TE U NGAOHI IA KO E KOTO MAFULI—MAFULI—MAFULI”
ʻI he taʻu hono fitu ʻo e fakahēʻí, ʻi he 611 K.M., ʻoku haʻu ai ʻa e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí kia ʻIsikeli “ke huhū kia Sihova.” ʻOku nau fanongo ai ki ha hisitōlia lōloa ʻo e angatuʻu ʻa ʻIsilelí pea mo ha fakatokanga ‘ko Sihova te ne unuhi ʻene heletaá’ kia kinautolu. (Isikeli 20:1; 21:3) ʻI he lea ki he ʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí (ʻa Setekaia), ʻoku folofola ʻa Sihova: “ʻE ʻave ʻa e tatā, ʻe hiki ʻa e kalauni: ʻe ʻikai kei pehe ni ʻa e pehe ni: ʻe ʻai ke maʻolunga ʻa e maʻulalo, pea ʻe ʻai ke maʻulalo ʻa e maʻolunga. Te u ngaohi ia ko e koto mafuli—mafuli—Mafuli: naʻa mo e pehe na ʻe ʻikai tuʻu, kaeʻoua ke haʻu ʻa e Toko Taha ʻoku oʻona totonu [Sīsū Kalaisi]; pea te u foaki ia ki ai.”—Isikeli 21:26, 27.
ʻOku fakahalaiaʻi ʻa Selusalema. Ko e halaia ʻa ʻOhola (ʻIsileli) pea mo ʻOholipá (Siuta) ʻoku fakaeʻa. Kuo ʻosi tuku ʻa ʻOhola “ki he nima ʻo hono kau ʻofaʻanga, ki he nima ʻo e kau Asilia.” (Isikeli 23:9) Ko e fakalala ʻo ʻOholipá ʻoku ofi. ʻI he 609 K.M., ʻoku kamata ai ʻa e ʻākoloʻi māhina ʻe 18 ʻo Selusalemá. ʻI he faifai pea tō ʻa e koló, ʻe fuʻu moʻutāfuʻua ʻa e kau Siú ke fakahaaʻi ʻenau mamahí. Kuo pau ke ʻoua ʻe leaʻaki ʻe ʻIsikeli ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he kau fakahēʻí kae ʻoua ke ne maʻu ha līpooti ʻo e fakaʻauha ʻo e koló mei he “taha kuo hao.”—Isikeli 24:26, 27.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
21:3—Ko e hā ʻa e “heleta” ʻoku unuhi ʻe Sihova mei hono ʻaiʻangá? Ko e “heleta” ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakahoko ʻene fakamaau ki Selusalema mo Siutá ʻoku fakamoʻoniʻi ko Tuʻi Nepukanesa ia ʻo Pāpiloné mo ʻene kau taú. ʻE toe lava ke fakakau ki ai ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohí.
24:6-14—Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ʻumeʻumea ʻa e kuló? Ko Selusalema ʻi hono ʻākoloʻí ʻoku fakatatau ia ki ha kulo fakamanga. Ko ʻene ʻumeʻumeá ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e ʻuli fakaeʻulungāanga ʻa e koló—ko e taʻemaʻa, ʻulungāanga tākatuʻu mo e lingitoto ʻokú ne fakatupungá. ʻOku fuʻu lahi ʻene taʻemaʻá he naʻa mo hono fokotuʻu ngeʻesi ʻa e kuló ʻi he malalá mo ʻai ke vela ʻaupitó ʻoku ʻikai lava ke toʻo ai ʻa e ʻumeʻumeá.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
20:1, 49. Ko e tali ʻa e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻoku fakahaaʻi ai naʻa nau veiveiua fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻIsikelí. ʻOfa ke ʻoua te tau fakatupulekina ha fakakaukau veiveiua ki he ngaahi fakatokanga fakaʻotuá.
21:18-22. Neongo naʻe ngāueʻaki ʻe Nepukanesa ʻa e tongafisí, ko Sihova ia naʻá ne fakapapauʻi ʻe haʻu ʻa e tokotaha pule pangani ki Selusalemá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni naʻa mo e kau tēmenioó heʻikai lava ke nau taʻofi ʻa e kau fakafofonga fakahoko tautea ʻa Sihová mei hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá.
22:6-16. ʻOku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi he lauʻikovi loí, ʻulungāanga tākatuʻú, ko e ngāuehalaʻaki ʻa e mafaí mo e tali ʻo e totongi fufuú. ʻOku totonu ke tau tuʻumaʻu ʻi heʻetau fakapapau ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi faihala peheé.
23:5-49. Ko hono faʻu ha fepikitaki fakapolitikalé naʻe taki atu ai ʻa ʻIsileli mo Siuta ki hono ohi ʻo e lotu loi ʻa ʻenau ngaahi faʻahí. Tau leʻohi kitautolu mei hono faʻu ʻa e ngaahi fepikitaki fakamāmani ʻa ia ʻe lava ke ne fakaʻauha ʻetau tuí.—Semisi 4:4.
Ko ha Pōpoaki ʻOku Koto Moʻui mo Koto Mālohi
He ngaahi lēsoni fakaʻofoʻofa moʻoni ē ʻoku tau ako mei he ʻuluaki ngaahi vahe ʻe 24 ʻo e tohi Fakatohitapu ʻa ʻIsikelí! Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fokotuʻu aí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku iku ki he taʻehōifua mai ʻa e ʻOtuá, founga ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa ʻene mēsí, mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakatokanga ai ki he fulikivanú. Ko e kikite fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻa Sihova ko ha ʻOtua ʻa ia ʻokú ne ʻai hono kakaí ke nau ʻilo ‘meʻa foʻou teʻeki ke nau fisi haké.’—Aisea 42:9.
Ko e ngaahi kikite pehē hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Isikeli 17:22-24 mo e 21:26, 27 ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono fokotuʻu ʻi hēvani ʻa e Puleʻanga Faka-Mīsaiá. Kuo vavé ni ke iku ʻa e tuʻunga-pule ko iá ki hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. (Mātiu 6:9, 10) ʻI he falala mo e tuipau mālohí, ʻe lava ke tau fakatuʻamelie atu ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá. ʻIo, “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.”—Hepelu 4:12.
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he saliote fakalangí?
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
Ko e kau faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau tauhi maʻu hotau “fakaʻilonga”