LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 7/15 p. 27-31
  • Tatali ʻi he Kātaki ki he ʻAho ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tatali ʻi he Kātaki ki he ʻAho ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kuo ʻIkai Taʻofi Kinautolu ʻe he Mahamahakí
  • Kātaki ʻi he Mamahí
  • Feangainga mo e Ngaahi ʻAhiʻahi Kehekehe
  • ʻE Lava Ke Ke Kātaki!
  • Ko e Kātakí​—ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ki he Kau Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • “Tuku Muʻa ke Fakakakato ʻe he Kātakí ʻEne Ngāué”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Nofo Ofi ki he Kautaha ʻa Sihová
    Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
  • Founga ʻOku Tokoniʻi Ai ʻe Sihova Kitautolu ke Kātakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 7/15 p. 27-31

Tatali ʻi he Kātaki ki he ʻAho ʻo Sihová

“Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e . . . kataki.”​—2 PITA 1:​5, 6.

1, 2. Ko e hā ʻa e kātaki, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ia ʻe he kau Kalisitiané?

ʻOKU ofi ʻaupito ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová. (Sioeli 1:​15; Sefanaia 1:​14) ʻI hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané ʻoku tau fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá, ʻoku tau vēkeveke tatali ki he taimi ko ia ʻe fakatonuhiaʻi ai ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Lolotonga iá, ʻoku tau fehangahangai mo e tāufehiʻa, manukiʻi, fakatanga mo e mate koeʻuhi ko ʻetau tuí. (Mātiu 5:​10-​12; 10:22; Fakahā 2:​10) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e kātaki—ko e malava ke matuʻuaki ʻa e fakafilí. ʻOku ekinaki mai ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e . . . kataki.” (2 Pita 1:​5, 6) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e kātakí, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.”—Mātiu 24:13.

2 ʻOku tau toe hokosia ʻa e mahamahaki, mamahi mo e ngaahi ʻahiʻahi kehe. He fiefia ē ko Sētane kapau ʻe mole ʻa ʻetau tuí! (Luke 22:​31, 32) ʻI he poupou ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kātakiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. (1 Pita 5:​6-​11) Fakakaukau angé ki he ngaahi hokosia moʻoni ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe lava ke tau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová ʻi he kātaki pea mo e tui taʻehōloa.

Kuo ʻIkai Taʻofi Kinautolu ʻe he Mahamahakí

3, 4. ʻOmai ha fakatātā ke fakahaaʻi ai ʻe lava ke tau tauhi faitōnunga kia Sihova neongo ʻa e mahamahakí.

3 ʻOku ʻikai ke fakamoʻui fakaemana ʻe he ʻOtuá kitautolu, ka ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke kātakiʻiʻaki ʻa e mahamahakí. (Sāme 41:​1-3) “ʻOku ou kei manatu fuoloa pē ki ai,” ko e lau ia ʻa Sharon, “kuo hoko ʻa e salioté ko hoku feʻao tuʻumaʻu. Mei hoku fanauʻí pē, ne kaihaʻasi ai ʻe he mahaki ʻi he ʻutó ʻa ʻeku fiefia ʻi he kei siʻí.” Ko e ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofa ʻo e moʻui lelei haohaoá naʻe ʻoange ai kia Sharon ʻa e ʻamanaki. Neongo ʻokú ne faingataʻaʻia ʻi he leá mo ʻene ʻalú, ʻokú ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. ʻI he taʻu nai ʻe 15 kuohilí, naʻá ne pehē ai: “ʻE hokohoko atu nai ʻeku moʻuí ke kovi ange, ka ko ʻeku falala ki he ʻOtuá mo hoku vahaʻangatae mo iá ʻa hoku moʻuiʻangá. He fiefia ē ko au ke ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová pea ke maʻu ʻa ʻene poupou taʻemamotú!”

4 Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká ke nau “fakafiemalie ki he kau loto foi.” (1 Tesalonaika 5:​14, PM) Ko e ngaahi meʻa tefito hangē ko e tōnoa lahi ʻo e ʻamanakí ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e loto-mafasia. ʻI he 1993, naʻe tohi ai ʻa Sharon: “ʻI he ongoʻi hangē kuo ʻikai toe felave ha meʻá, naʻá ku . . . tūʻulu ai ki ha vahaʻa taimi ʻo e loto-mafasia lahi ʻi he taʻu ʻe tolu. . . . Naʻe haʻu ʻa e fakafiemālie mo e faleʻi mei he kau mātuʻá. . . . Fakafou ʻi he Taua Leʻo, naʻe ʻomai anga-ʻofa ai ʻe Sihova ʻa e fakamaama ki he loto-mafasia lahí. ʻIo, ʻokú ne tokanga moʻoni mai ki hono kakaí pea mahinoʻi ʻetau ngaahi ongoʻí.” (1 Pita 5:​6, 7) ʻOku kei tauhi faitōnunga pē ʻa Sharon ki he ʻOtuá ʻi heʻene tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová.

5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku hā ʻe lava ke kātakiʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e loto-mafasia lahí?

5 ʻOku faingataʻaʻia ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he loto-mafasia lahi koeʻuhi ko e ngaahi hokosia ʻi he moʻuí he kuohilí. Naʻe sio ʻa Harley ʻi he fakamālohi lahi fakaʻulia ʻi he Tau II ʻa Māmaní peá ne maʻu ha ngaahi misi fakailifia fekauʻaki mo e taú. Lolotonga ʻene mohé, naʻá ne kaikaila: “Tokanga! Sio atu!” ʻI heʻene ʻā haké, naʻá ne pīponu he tautaʻá. Kae kehe, naʻá ne malava ke tuli ki ha moʻui fakaʻotua, pea ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻe hōloa hifo ai ʻa e fakailifia mo e toutou hoko ʻa e ngaahi misi peheé.

6. Naʻe anga-fēfē ʻa e fehangahangai ʻa ha Kalisitiane ʻe taha mo e ngaahi palopalema fakaeongó?

6 Ko e Kalisitiane ʻe taha ʻa ia naʻe maʻu ʻe he ʻāvanga femaleleakí naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻa ʻaupito ke malanga fale ki he fale. Kae kehe, naʻá ne kīvoi pē, koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻuhinga ia ko e moʻui ki he faʻahinga ʻoku nau tali lelei iá. (1 Timote 4:​16) ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe aʻu ʻo ʻikai te ne malava ʻo fakatatangi ʻa e fafangu he matapaá, ka naʻá ne pehē: “Naʻe faifai pē ʻou malava ke mapuleʻi ʻeku ngaahi ongó, ʻou ʻalu ki he matapā hono hokó, ʻo toe ʻahiʻahi ai. ʻI he hokohoko atu ʻa e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku tauhi maʻu ai ha tuʻunga moʻui fakalaumālie feʻunga.” Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá naʻe toe hoko ia ko ha pole, ka ko e tokouá ni naʻá ne tuipau ki he mahuʻinga ʻo e feohi fakalaumālié. Ko ia ai, naʻá ne fai ʻa e feinga naʻe fiemaʻú ke maʻu ia.—Hepelū 10:​24, 25.

7. Neongo ʻoku ilifia ʻa e niʻihi ke lea ʻi ha feituʻu kakai pe ke maʻu ha fakataha, ʻoku anga-fēfē ʻenau fakahāhā ʻa e kātakí?

7 Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau puke ʻi he ilifia tamakí​—ko e manavahē tōtuʻa ki he ngaahi tuʻunga pe ngaahi meʻa pau. Hangē ko ení, ʻoku nau ilifia nai ke lea ʻi ha feituʻu kakai pea naʻa mo hono maʻu ha fakataha. Fakaʻuta atu ki he faingataʻa ko ia kia kinautolu ke fai ha tali ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pe ke fai ha malanga ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí! Neongo ia, ʻoku nau kātaki pē, pea ʻoku tau fakahoungaʻi lahi ʻenau ʻi ai mo kau ki aí.

8. Ko e hā ʻoku tautefito ʻene ola lelei ʻi he fekuki mo e ngaahi faingataʻa fakaeongó?

8 Ko e mālōlō mo e mohe lahi angé ʻe tokoniʻi nai ai ha taha ke ne kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa fakaeongó. ʻOku feʻungamālie nai ha tokoni fakafaitoʻo. Kae kehe, ko e meʻa ʻoku tautefito ʻene ola leleí ko e falala ʻi he faʻa lotu ki he ʻOtuá. “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia,” ko e lau ia ʻa e Sāme 55:22. “ʻE ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” Pea ko ia ai, “falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto.”—Palovepi 3:​5, 6.

Kātaki ʻi he Mamahí

9-11. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki ʻi he mamahí ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai? (e) ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná ke kātakiʻi ʻa e mamahí?

9 ʻI he fakamāvaeʻi ʻe he maté ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ko e mole lahi peheé ʻoku lava ke iku ia ki he mamahi lahi. Naʻe tangi ʻa ʻĒpalahame ʻi he mate ʻa hono uaifi ʻofaʻangá, ʻa Sela. (Senesi 23:2) Naʻa mo e tangata haohaoa ko Sīsuú naʻá ne “tutulu” ʻi he mate ʻa hono kaumeʻa ko Lāsalosí. (Sione 11:35) Ko ia ʻoku fakanatula pē ke hokosia ʻa e mamahí ʻi he taimi ʻoku ʻave ai ʻe he maté ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Kae kehe, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻe ʻi ai ha toetuʻu. (Ngāue 24:15) Ko ia ai, ʻoku ʻikai te nau “mamahi ʻo hange ko e kakai kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki.”—1 Tesalonaika 4:13.

10 ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e mamahí? Mahalo pē ʻe tokoni ha talanoa fakatātā. ʻOku ʻikai ke tau faʻa hokosia ha mamahi lōloa ʻi he taimi ʻoku fononga ai ki ha feituʻu ha kaumeʻa koeʻuhi ʻoku tau ʻamanaki ke toe sio kiate ia ʻi heʻene foki maí. Ko hono maʻu ha vakai meimei tatau ki he mate ʻa ha Kalisitiane faitōnunga ʻe fakasiʻisiʻi nai ai ʻetau mamahí koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne hanga atu ki ha toetuʻu.—Koheleti 7:1.

11 Ko e falala kakato ki he “Otua oe fiemalie kotoabe” ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke kātakiʻi ʻa e mamahí. (2 Kolinito 1:​3, 4, PM) ʻOku pehē pē mo e fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fai ʻe he uitou ko ʻAna ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻá ne hoko ko ha uitou hili ʻa e nofo mali ʻi he taʻu pē ʻe fitu. Ka ʻi hono taʻu 84, naʻá ne kei fai pē ʻa e ngāue toputapu kia Sihova ʻi he temipalé. (Luke 2:​36-​38) Ko ha moʻui līʻoa pehē naʻe tokoniʻi taʻetoeveiveiua ai ia ke ne fekuki mo e mamahí pea mo e taʻelatá. Ko e kau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e mamahí.

Feangainga mo e Ngaahi ʻAhiʻahi Kehekehe

12. Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi felāveʻi mo e moʻui fakafāmilí kuo kātakiʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi?

12 Kuo pau ke kātaki ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻahiʻahi felāveʻi mo e moʻui fakafāmilí. Hangē ko ení, kapau ʻoku fai ʻe ha hoa mali ha tono, ko ha ngaahi nunuʻa fakatupu maumau moʻoni ē ʻe lava ke hokó! Koeʻuhi ko e loto-hohaʻá mo e mamahí, ko e hoa mali naʻe lavakiʻí te ne taʻemamohe nai pea ʻikai mataʻofi ʻene tangí. Ko hono fai ʻo ha fanga kiʻi ngāue faingofuá ʻe fuʻu faingataʻa nai ʻo fai ai ha ngaahi fehālaaki pe hoko ha ngaahi fakatuʻutāmaki. Ko e hoa tonuhiá heʻikai malava nai ke ne kai, ʻe holo nai hono sinó pea hoko nai ʻo uesia fakaeongo. ʻE faingataʻa nai ke kau ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Pea he uesia lahi nai ē ko e fānaú!

13, 14. (a) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻokú ke maʻu mei he lotu ko ia ʻa Solomone ʻi hono huufi ʻo e temipalé? (e) Ko e hā ʻoku tau lotu ai ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní?

13 ʻI heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi peheé, ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú. (Sāme 94:19) ʻOku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotu ʻa hono kakaí, ʻo hangē ko ia ko e lotu ʻa Tuʻi Solomone ʻi hono huufi ʻa e temipale ʻo Sihová. Naʻe lotu ʻa Solomone ki he ʻOtuá: “ʻIlonga ha lotu, ʻilonga ha hu ʻe fai ʻe ha tangata pe ko ho kakai Isileli kotoa, ʻenau ongoʻi taki taha ʻa e ta kuo to ki hono loto—ʻio, ka ne ka folahi hono nima ki he fale ni: pea ke fanongo ʻa e ʻAfiona mei langi ko ho ʻafioʻanga, pea ke fakamolemole mo fakaai, pea ke ʻange ki he tangata taki taha ʻa e tuha ʻo hono ngaahi ʻalunga ʻi hoʻo ʻafioʻi hono loto; (he ko koe toko taha tofu pe ʻoku ke meaʻi ʻa e loto fua pe ʻo e hakoʻi tangata;) koeʻuhiā ke nau ʻapasia kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pe ʻoku nau nofo ai ʻi he funga kelekele naʻa ke foaki ki heʻemau ngaahi kui.”—1 Tuʻi 8:​38-40.

14 ʻE lava ke tokoni tautefito ʻa e hanganaki lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Mātiu 7:​7-​11) Ko e fua ʻo e laumālié ʻoku kau ai ʻa e ongo ʻulungāanga hangē ko e fiefiá mo e melinó. (Kaletia 5:​22, 23) He ongoʻi fakafiemālie ē ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻetau ngaahi lotú ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní—ʻoku fetongi ai ʻe he fiefiá ʻa e mamahí, pea fetongi ʻe he melinó ʻa e loto-hohaʻa!

15. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻe lava ke tokoni ki hono fakasiʻisiʻi ʻetau loto-moʻua?

15 ʻOku ʻamanekina ha kiʻi tuʻunga ʻo e loto-moʻuá ʻi he taimi kuo pau ke tau kātakiʻi ai ʻa e loto-mafasia lahí. Ka ko e meʻa mālié he ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e niʻihi ʻo e hohaʻa ko ení kapau ʻoku tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú: “ʻOua naʻa mou lotomoʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻui, ha meʻa te mou kai pe ha meʻa te mou inu; ʻumaʻā homou sino, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai. . . . Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni [ʻa e ʻOtuá], pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” (Mātiu 6:​25, 33, 34) ʻOku ekinaki mai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke tau ‘li atu ā hono kotoa ʻo ʻetau lotomoʻuá ki he ʻEne ʻAfió; he ʻoku ne mamahiʻi kitautolu.’ (1 Pita 5:​6, 7) Ko e meʻa totonu ia ke fai ha ngaahi feinga ke solova ha palopalema. Kae kehe, hili ʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá, heʻikai lava ke tokoni ʻa e hohaʻá ka ko e lotú. “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé.—Sāme 37:5.

16, 17. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ʻatā fakaʻaufuli ai mei he loto-moʻuá? (e) Ko e hā te tau hokosiá kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e Filipai 4:​6, 7?

16 Naʻe tohi ʻe Paula: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:​6, 7) ʻOku fakanatula pē ʻa e ʻikai lava ʻa e hako taʻehaohaoa ʻo ʻĀtamá ke ʻatā fakaʻaufuli mei he loto-moʻuá. (Loma 5:​12) Ko e ongo uaifi Heti ʻo ʻĪsoá “nae mamahi ai ae loto” ʻo e ongo mātuʻa anga-fakaʻotua ʻa ʻĪsoá, ʻa ʻAisake mo Lepeka. (Senesi 26:​34, 35, PM) Kuo pau pē naʻe fakatupunga ʻe he mahamahakí ʻa e loto-moʻua ki he kau Kalisitiane hangē ko Tīmote mo Talofimá. (1 Timote 5:​23; 2 Timote 4:​20) Naʻe loto-moʻua ʻa Paula ki he kaungātuí. (2 Kolinito 11:28) Ka ko e tokotaha “tali lotu” ʻoku faingamālie maʻu pē ia ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá.—Sāme 65:2.

17 ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e poupou mo e fakafiemālie mei he “ʻOtua ʻoku aʻana ʻa e nonga.” (Filipai 4:9) Ko Sihová ʻoku “ʻAloʻofa mo Anga lelei,” ʻoku ‘lelei mo faʻa fakamolemole’ pea “ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.” (Ekisoto 34:6; Sāme 86:5; 103:​13, 14) Ko ia tau ‘tuku ke ha kiate ia ʻetau ngaahi kolé,’ he ʻe iku eni ki heʻetau maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtua”—ko e fiemālie ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa ʻoku mahinoʻi ʻe he tangatá.

18. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he Siope 42:​5, ʻoku malava fēfē ke “mātāʻi” ʻa e ʻOtuá?

18 ʻI he taimi ʻoku tali ai ʻetau ngaahi lotú, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku kau ʻa e ʻOtuá mo kitautolu. Hili hono kātakiʻi ʻe Siope ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne pehē: “Ne u fanongo kiate koe [Sihova] ʻaki ʻa e fanongo ʻa e telinga; ka ko eni kuo mātāʻi koe ʻe hoku mata.” (Siope 42:5) ʻI he mata ʻo e mahinó, tuí, mo e houngaʻiá, ʻoku lava ke tau fakakaukauloto ai ki he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo kitautolú pea lava ai ke tau “mātāʻi” ia ʻi he tuʻunga ne ʻikai ʻaupito hoko ki muʻa. He ʻomai moʻoni ē kia kitautolu ʻe he fekoekoeʻi ko iá ʻa e nonga ʻi he lotó mo e ʻatamaí!

19. Ko e hā ʻe hokó kapau te tau ‘lī atu ā hono kotoa ʻetau loto-moʻuá kia Sihova’?

19 Kapau ʻoku tau ‘li atu ā hono kotoa ʻo ʻetau loto-moʻuá kia Sihova,’ ʻe lava ke tau kātaki ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahí fakataha mo ha nonga ʻi loto ʻa ia ʻokú ne maluʻi hotau lotó mo ʻetau mafai fakaefakakaukaú. Te tau hokosia loloto ai ʻi hotau lotó ʻa e tauʻatāina mei he loto-hohaʻá, manavaheé mo e ilifiá. Heʻikai fakahohaʻasi hotau ʻatamaí ʻe he puputuʻú pe loto-moʻuá.

20, 21. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻo e nonga ʻoku ʻomai ʻi he tuʻunga ʻo Sitīvení ʻi he taimi ʻoku hokosia ai ʻa e fakatangá? (e) Lave ki ha fakatātā ʻi onopooni ʻo e nonga ʻi hono kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

20 Ko e ākonga ko Sitīvení naʻá ne fakahāhā ʻa e nonga ʻi heʻene kātakiʻi ha ʻahiʻahi mamafa ʻo ʻene tuí. Ki muʻa ke ne fai ha fakamoʻoni aofangatukú, ko e faʻahinga kotoa ʻi he Sanetalimí naʻa nau sio ki “hono fofonga naʻe hangē ko e fofonga ʻo ha angelo.” (Ngāue 6:15) Naʻe nonga ʻa hono fofongá—ʻo hangē ko e fofonga ʻo ha ʻāngelo, ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá. Hili hono fakaeʻa ʻe Sitīveni ʻenau halaia ʻi he pekia ʻa Sīsuú, ko e kau fakamāú “naʻe hangē kuo kilisi ʻo fahiua honau loto, ʻo nau ʻūtaki kaunifo kiate ia.” Ko Sitīveni ʻi heʻene ‘fonu ʻi he Laumālie Maʻoniʻoní, naʻá ne sio fakamamaʻu ki he langí ʻo ne ʻilo ʻa e Sikaina ʻo e ʻOtuá, pea mo Sisū ʻoku ne tuʻu mei he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.’ ʻI hono fakaivia ʻe he vīsone ko iá naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sitīveni ʻa ʻene faitōnunga ʻo aʻu ki he maté. (Ngāue 7:​52-60) Neongo ʻoku ʻikai te tau maʻu ha ngaahi vīsone, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e nonga ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú.

21 Vakai angé ki he ngaahi ongoʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa ia naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he mate ʻi he nima ʻo e kau Nasí lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. ʻI he fakamatala ki heʻene hokosia ʻi he fakamaauʻangá, naʻe pehē ʻe he tokotaha: “Naʻe hilifaki ʻa e tautea maté. Naʻá ku fanongo ki ai, pea ʻi he hili ʻeku leaʻaki ʻa e lea, ‘Ke ke faitōnunga ʻo aʻu ki he maté,’ mo ha ngaahi foʻi lea kehe ʻa hotau ʻEikí, naʻe ʻosi e meʻa kotoa. Kae ʻoua ʻe fakakaukau ki ai he taimi ní. ʻOku ou maʻu ʻa e faʻahinga nonga, faʻahinga fiemālie, ʻoku ʻikai lava ke mou fakaʻuta atu ki ai!” Ko ha talavou Kalisitiane naʻe fehangahangai mo e maté ʻi hono tuʻusi ʻa hono ʻulú naʻá ne tohi ki heʻene ongo mātuʻá: “Kuo ʻosi matolo atu ʻa e tuʻuapoó. ʻOku kei taimi pē ke liliu ʻeku fakakaukaú. ʻOi! ʻe lava ke u toe fiefia ʻi he māmani ko ení hili haʻaku fakafisingaʻi ʻa hotau ʻEikí? ʻIkai ʻaupito! Ka ʻokú mo maʻu he taimí ni ʻa e tuipau ʻoku ou mavahe mei he māmani ko ení ʻi he fiefia mo e nonga.” ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku poupouʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti mateakí.

ʻE Lava Ke Ke Kātaki!

22, 23. Ko e hā ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻi hoʻo tatali ʻi he kātaki ki he ʻaho ʻo Sihová?

22 Heʻikai nai ke ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻe niʻihi kuo tau lāulea ki aí. Neongo ia, ko e tangata manavahē-ʻOtua ko Siopé naʻe tonu ia ʻi heʻene pehē: “Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine ʻoku fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi.” (Siope 14:1) Mahalo pē ko ha mātuʻa koe ʻokú ke ngāue mālohi ke ʻoange ki hoʻo fānaú ʻa e tataki fakalaumālie. Kuo pau ke nau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻapiakó, ka ko e fiefia ē ko koe ʻi heʻenau tuʻu mālohi maʻa Sihova mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní! Mahalo pē ʻokú ke hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fakatauele ʻi he ngāueʻangá. Kae kehe, ko e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi tuʻunga kehe ʻe lava ke kātakiʻi ia koeʻuhi ‘ʻoku fua kavenga ʻa Sihova maʻau he ʻaho kotoa.’—Sāme 68:19.

23 Te ke fakakaukau nai kia koe ko ha tokotaha meʻavale pē, kae manatuʻi heʻikai ʻaupito fakangaloʻi ʻe Sihova hoʻo ngāue mo e ʻofa ʻokú ke fakahāhā ki hono huafa māʻoniʻoní. (Hepelu 6:​10) ʻI heʻene tokoní, ʻe lava ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí. Ko ia fakakau ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo ngaahi lotú mo e palaní. ʻE lava leva ai ke ke falala pau ki he tāpuaki mo e poupou fakaʻotuá ʻi hoʻo tatali ʻi he kātaki ki he ʻaho ʻo Sihová.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e kātakí?

• Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātakiʻi ʻa e mahamahakí mo e mamahí?

• ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

• Ko e hā ʻoku malava ai ke tatali ʻi he kātaki ki he ʻaho ʻo Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko e falala kia Sihová ʻoku tau malava ai ke kātakiʻi ʻa e mamahí

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko e lotu fakamātoató ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share