LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 9/15 p. 21-25
  • “Fai Meesi ʻa Hoʻomou Tamaí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Fai Meesi ʻa Hoʻomou Tamaí”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Meesi ki he Kau Faingataʻaʻiá
  • Meesi ki he Kau Faihalá
  • Ko ha ʻOtua ʻo e Meesi mo e Fakamaau Totonu
  • Ko e Hā ke Faimeesi Aí?
  • “Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Mohu Mēsí”
  • ʻOku Tau Tauhi ki he ʻOtua ʻOku “Mohu ʻi he Mēsí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Tōʻongaʻaki ʻa e Mēsí​—⁠ʻO Fēfē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Fiefia ka ko Faimēsí!
    Hiva kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 9/15 p. 21-25

“Fai Meesi ʻa Hoʻomou Tamaí”

“Hokohoko atu hoʻomou hoko ko e kau fai mēsí, ʻo hangē ko e fai meesi ʻa hoʻomou Tamaí.”​—LUKE 6:​36, NW.

1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e hanga ʻe he ngaahi lea ko ia ʻa Sīsū ki he kau sikalaipé mo e kau Fālesí mo hono kau muimuí ʻo fakahā ko e mēsí ko ha anga ia ʻoku fiemaʻu lahi?

KO E Lao naʻe foaki fakafou ʻia Mōsesé ʻoku ʻi ai ha ngaahi fiemaʻu mo ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻe 600 nai. Neongo ko hono fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻo e Lao ʻa Mōsesé ko ha fiemaʻu ia, ko hono fakahāhā ʻa e mēsí naʻe toe hoko ko ha meʻa mahuʻinga tefito ia. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ki he kau Fālesí, ʻa ia naʻa nau fakahāhā ha fakakaukau taʻefaimeesi. Naʻe tuʻo ua ʻene valokiʻi kinautolu, ʻo ne fakamahino ko e ʻOtuá kuó ne tuʻutuʻuni: “Ko e mēsi ʻoku ou tangi ki ai, ʻo ʻikai ko e feilaulau.” (Mātiu 9:​10-​13; 12:​1-7; Hosea 6:6) ʻI he fakaofi ke ngata ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! he ʻoku mou ʻatu ki he siasi ʻa e vahe hongofulu ʻo hoʻomou minite mo e aneto mo e kumino; ka kuo mou tuku ʻa e ngāhi meʻa mamafa ʻo e Lao, ʻa e fakamāu totonu, mo e fai mesi, mo e lototō.”​—Mātiu 23:23.

2 ʻOku mahino leva, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Sīsū ʻa e mēsí. Naʻá ne tala ki hono kau muimuí: “Hokohoko atu hoʻomou hoko ko e kau fai mēsí, ʻo hangē ko e fai meesi ʻa hoʻomou Tamaí.” (Luke 6:​36, NW) Kae kehe, ke hoko “ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua” ʻi he tuʻunga ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo pe ko e hā ʻa e meesi moʻoní. (Efeso 4:32e [Ef 5:​1, PM]) ʻIkai ko ia pē, ko hono mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e mēsí te ne ueʻi ai kitautolu ke fakahāhā kakato ange ʻa e anga ko ení ʻi heʻetau moʻuí.

Meesi ki he Kau Faingataʻaʻiá

3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanga kia Sihova ke ako ai pe ko e hā ʻa e meesi moʻoní?

3 Naʻe hiva ʻa e tangata-tohi-sāmé: “ʻOku angalelei mo ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki, tuai ki he houhau, pea lahi ʻene mēsi. ʻOku lelei ʻa Sihova ki he meʻa kotoa pe; pea ko ʻene fakaʻatuʻi ʻoku lave ki heʻene ngaue fulipe.” (Sāme 145:​8, 9) Ko Sihová ko e “Tamai ʻa e fai manavaʻofa [pe fai meesi], mo e ʻOtua ʻoku āʻana ʻa e tokoni kotoa pe.” (2 Kolinito 1:3) Ko e mēsí ʻoku fakahāhā ia ʻaki ʻa e feangainga ki ha taha ʻi ha founga manavaʻofa. Ko ha tafaʻaki tefito eni ʻo e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá mo ʻene ngaahi fakahinohino kia kitautolú ʻe lava ke akoʻi ai kitautolu pe ko e hā ʻa e meesi moʻoní.

4. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻe he Aisea 49:15 fekauʻaki mo e mēsí?

4 Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Aisea 49:15 (PM), ʻoku pehē ʻe Sihova: “E faa fakagalogaloʻi e ha fefine ene tama oku huhu, ke [ʻikai te ne ʻofa] ai ki he tama a hono manāva?” Ko e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū ʻoku felāveʻi vāofi mo e foʻi lea heni ʻoku liliu ko e “ʻofa” ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he fekauʻaki mo e meesi ʻi he Sāme 145:​8, 9, ʻa ē ʻoku fakalea ʻi ʻolungá. Ko e ongoʻi ʻokú ne ueʻi ʻa Sihova ke faimēsí ʻoku fakahoa ia ki he ongoʻi māfana fakanatula ʻoku maʻu ʻe ha faʻē toutama ki heʻene tamá. Mahalo ʻoku fiekaia ʻa e pēpeé pe ʻoku ʻi ai ha meʻa kehe ʻokú ne fiemaʻu. ʻI hono ueʻi ʻe he ngaahi ongoʻi ʻo e manavaʻofa pe kaungāongoʻi ʻoku langaʻi ʻe he meʻá ni ʻiate iá, ʻoku ngāue ai ʻa e faʻeé ki he fiemaʻu ʻa ʻene pēpeé. ʻOku maʻu ʻe Sihova ha ngaahi ongoʻi tokanga-ʻofa pehē ki he faʻahinga ʻokú ne fakahāhā ki ai ʻa e mēsí.

5. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻokú ne “mohu meesi” ki ʻIsilelí?

5 Ko e meʻa ia ʻe taha ke ongoʻi manavaʻofa ka ko e toe meʻa kehe ia ke fai ki ai ke ʻaonga ki he kau faingataʻaʻiá. Fakakaukau atu ki he anga ʻo e tali ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe nofo pōpula ai ʻene kau lotú ʻi ʻIsipité ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 kuohilí. Naʻá ne folofola kia Mōsese: “Kuo u matuʻaki mamata ki he ngaohikoviʻi ʻo hoku kakai ʻoku ʻi Isipite, pea kuo ongo mai ʻenau tautapa koeʻuhi ko honau kau ofisa; he ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi; pea kuo u ʻalu hifo ke fakahaofi kinautolu mei he nima ʻo e kau Isipite, pea ke ʻohake kinautolu mei he fonua ko ia ki ha fonua lelei mo lahi, ha fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” (Ekisoto 3:​7, 8) Hili ha taʻu ʻe 500 nai mei hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻe fakamanatu ʻe Sihova kia kinautolu: “Ko au naʻa ku ʻohake ʻa Isileli mei Isipite, pea u hamusi kimoutolu mei he nima ʻo e kakai Isipite, pea mei he nima ʻo e ngaahi puleʻanga naʻe fakamalohia kimoutolu.” (1 Samiuela 10:18) Koeʻuhi ko ʻenau afe mei he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, naʻe faʻa tō ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngaahi tuʻunga fakamamahi. Neongo ia, naʻe ongoʻi manavaʻofa ʻa Sihova kia kinautolu peá ne toutou fai honau fakahaofi. (Fakamaau 2:​11-16; 2 Kalonikali 36:15) ʻOku fakatātaaʻi heni ʻa e anga ʻo e tali ʻa e ʻOtua anga-ʻofá ki he faʻahinga ʻoku masivá, tuʻutāmakí pe faingataʻaʻiá. Ko Sihová ʻoku “mohu ʻaloʻofa [pe meesi].”​—Efeso 2:4.

6. Naʻe anga-fēfē ʻa e faʻifaʻitaki ʻa Sīsū Kalaisi ki heʻene Tamaí ʻi hono fakahāhā ʻa e mēsí?

6 ʻI heʻene ʻi māmaní, ko Sīsū Kalaisi naʻe faʻifaʻitaki haohaoa ia ki heʻene Tamaí ʻi hono fakahāhā ʻa e mēsí. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻe kole fakamamate ai ʻa e ongo tangata kuí kiate ia ʻo pehē: “ʻAloʻofa [pe meesi] mai, Hako ʻo Tevita e”? Naʻá na kole kia Sīsū ke fakaʻā fakaemana hona matá. Naʻe fai pehē ʻa Sīsū, ka naʻe ʻikai te ne fai ʻa e maná ʻi ha founga taʻeongoʻi. “Pea langa ʻa e fatu ʻo Sīsū ʻi he ʻofa,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ʻo ne alasi hona ngāhi foʻi mata: ʻo na ʻā leva.” (Mātiu 20:​30-34) Ko e langa ʻo e fatú he ʻofá naʻá ne ueʻi ʻa Sīsū ke ne fai ʻa e ngaahi mana lahi ko ia naʻá ne ʻomi ʻa e fiemālie ki he kuí, uluisino-tēmenioó, kiliá mo e ngaahi mātuʻa ʻa e ngaahi fānau faingataʻaʻiá.​—Mātiu 9:​27; 15:22; 17:15; Maake 5:​18, 19; Luke 17:​12, 13.

7. Ko e hā ʻoku hanga ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló ʻo akoʻi mai fekauʻaki mo e mēsí?

7 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí ʻoku fakahā ai ko e mēsí ʻoku ʻi ai hono ongo tafaʻaki ʻe ua​—ko e ongoʻi manavaʻofa, kaungāongoʻi pe fakaʻofaʻia ʻi he faingataʻaʻiá pea mo e meʻa ʻoku fai ʻokú ne ʻomi ʻa e fakafiemālie ki he tokotaha tali-mēsí. Ko e faimēsí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻelemēniti lōua ko ení. ʻI he Tohi Tapú, ko e mēsí ʻoku faʻa lave lahi ia ki ha fakahāhā lelei ʻo e fakaʻatuʻi anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻoku masivá. ʻOku anga-fēfē leva, hono fakahāhā ʻa e mēsí ʻi ha keisi fakaefakamaau? ʻOku toe felāveʻi koā ia mo e meʻa ʻe lau nai ʻoku ʻikai fai ha meʻa ki ai, hangē ko hono taʻotaʻofi ʻo e tauteá?

Meesi ki he Kau Faihalá

8, 9. Ko e meesi ko ia naʻe fakahāhā kia Tēvita hili ʻene faiangahala mo Patisepá naʻe kau ai ʻa e hā?

8 Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko hili hono tukuakiʻi ʻe he palōfita ko Nētané ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuohilí fekauʻaki mo e tono ʻa Tēvita mo Patisepá. Naʻe lotu ʻa e tangata fakatomala ko Tēvitá: “Ke ke mēsi kiate au, ʻe ʻOtua, he ko ho tau ʻa e manavaʻofa: ke ke tamateʻi ʻeku ngaahi angahala ke hoa mo e lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa. Ke ke matuʻaki fo au mei heʻeku hia, pea ʻai ke u maʻa mei heʻeku angahala. He ʻoku ou ʻiloʻi ʻeku talangataʻa, pea ʻoku ma feʻao maʻu pe mo ʻeku angahala. Ko koe—ko koe pe kuo u angahala ki ai: pea kuo u fai ʻa e meʻa ʻoku kovi ʻi hoʻo vakai.”​—Sāme 51:​1-4.

9 Naʻe lavea ʻa e loto ʻo Tēvitá. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻene angahalá pea taʻotaʻofi ʻa hono hilifaki ʻo e fakamaau kiate ia mo Patisepá. Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe totonu ke tamateʻi fakatouʻosi ʻa Tēvita mo Patisepa. (Teutalonome 22:22) Lolotonga naʻe ʻikai te na hao kotoa mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻena angahalá, naʻe fakahaofi ʻena moʻuí. (2 Samiuela 12:13) Ko hono fakahoko ʻo e faimeesi ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai hono fakamolemoleʻi ʻo e faihalá. Kae kehe, ʻoku ʻikai te ne taʻofi ia mei hono hilifaki ʻo e tautea ʻoku feʻungamālié.

10. Neongo ʻoku faimeesi ʻa Sihova ʻi hono fakahoko ʻo e fakamāú, ko e hā kuo pau ai ke ʻoua te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻene mēsí?

10 Koeʻuhi ko e “hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha [ʻĀtama],” pea “koe totogi oe agahala koe mate,” ʻoku tuha kotoa ai ʻa e tangatá mo e mate. (Loma 5:12; 6:​23, PM) He houngaʻia ē ka ko kitautolu he ʻoku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e meesi ʻi he taimi ʻokú ne fakahoko fakamaau aí! Kae kehe, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá. “Ko e founga kotoa [ʻa Sihová] ʻoku fakakonisitutone,” ko e lau ia ʻa e Teutalonome 32:4. ʻI hono fakahā ʻo e mēsí, ʻoku ʻikai ke tukunoaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi tuʻunga haohaoa fekauʻaki mo e fakamaau totonú.

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e tokaʻi totonu ʻo e fakamaau totonú ʻi heʻene feangainga mo Tēvita ʻi heʻene faiangahala mo Patisepá?

11 ʻI he tuʻunga ʻo Tēvita mo Patisepá, ki muʻa ke lava ʻo fakamolumolū ʻa e fakamaau ʻo e tautea maté, kuo pau ke ʻi ai ha fakamolemole ʻo ʻena angahalá. Ko e kau fakamaau ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai ke fakamafaiʻi kinautolu ke nau fai ʻa e meʻá ni. Kapau naʻe fakaʻatā ke nau fakamāuʻi ʻa e keisi ko ení, naʻe ʻikai mei ai haʻanau toe fili ke fai ka ko hono fakahoko pē ʻa e tautea maté. Ko e meʻa eni naʻe fiemaʻu pau ʻe he Laó. Kae kehe, ʻi heʻene tokaʻi ʻene fuakava mo Tēvitá, naʻe fiemaʻu ai ʻe Sihova ke sio pe ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga ki hono fakamolemoleʻi ʻa e angahala ʻa Tēvitá. (2 Samiuela 7:​12-16) Ko ia ai, ko Sihova ko e ʻOtuá, “ʻa e Tuʻi Fakamāu ʻo mamani katoa,” ʻa ia “ʻoku sivi ʻa e loto,” naʻá ne fili ke ne fai pē ʻe ia ʻa e fakamāú. (Senesi 18:25; 1 Kalonikali 29:17) Naʻe malava ke ʻafioʻi totonu ʻe he ʻOtuá ʻa e loto ʻo Tēvitá, fakafuofua ʻa e moʻoni ʻo ʻene fakatomalá pea fakahoko ʻa e fakamolemolé.

12. ʻE lava fēfē ke fakafaingamālieʻi ʻe he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá kinautolu ki he meesi ʻa e ʻOtuá?

12 Ko e meesi ʻoku fakahāhā ʻe Sihova kia kitautolu ʻi hono ʻai ke ala lava hotau vete ange mei he tautea ʻo e angahala tukufakaholó, ʻoku huʻufataha ia mo ʻene fakamaau totonú. Ke ʻai ke ala lava ʻa e fakamolemole ʻo e angahalá ʻo ʻikai maumauʻi ai ʻa e fakamaau totonú, kuo tokonaki ai ʻe Sihova ʻa e feilaulau huhuʻi ʻo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi​—ko e fakahāhā lahi taha ia ʻo e mēsí kuo faifai ange pea hā. (Mātiu 20:28; Loma 6:​22, 23) Ke fakafaingamālieʻi kitautolu ki he meesi ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolu mei hono maʻu ʻa e tautea koeʻuhi ko e angahala tukufakaholó, kuo pau ‘ke tau tui pikitai ki he ʻAló.’​—Sione 3:​16, 36.

Ko ha ʻOtua ʻo e Meesi mo e Fakamaau Totonu

13, 14. ʻOku uesia ʻe he meesi ʻa e ʻOtuá ʻene fakamaau totonú? Fakamatalaʻi.

13 Lolotonga ko e meesi ʻa Sihová ʻoku ʻikai maumauʻi ai ʻene tuʻunga ki he fakamaau totonú, ʻoku uesia nai ai ʻi ha faʻahinga tafaʻaki ʻene fakamaau totonú? ʻOku hanga ʻe he mēsí ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e maongo ʻo e fakamaau totonu fakaʻotuá ʻaki ʻene fakavaivaiʻi ia? ʻIkai, ʻoku ʻikai pehē ia.

14 Fakafou ʻi he palōfita ko Hōseá, naʻe tala ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí: “Te u poloʻi koe kiate au ke taʻengata; pea ko ʻeku poloʻi koe kiate au ʻe ō mo e [fakamaau] totonu, mo e fakalao, mo e fai mēsi, mo e faʻa fakaʻatuʻi.” (Hosea 2:19) ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he ngaahi lea ko ení ko hono ngāueʻaki ko ia ʻe Sihova ʻa e mēsí ʻoku fehoanaki maʻu pē ia mo hono ngaahi ʻulungāanga kehé, ʻo kau ai ʻa e fakamaau totonú. Ko Sihová ‘ko ha ʻOtua mohu meesi mo anga-ʻofa, ʻokú ne fakamolemoleʻi ʻa e faihalá mo e maumau-laó pea mo e angahalá, ka ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā mei he tauteá.’ (Ekisoto 34:​6, 7, NW) Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e meesi mo e fakamaau totonu. Fekauʻaki mo Iá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Makatuʻu ia—ʻoku haohaoa ʻene ngaue; ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone [pe fakamaau totonu].” (Teutalonome 32:4) Ko e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻoku haohaoa, pea pehē ki heʻene mēsí. ʻOku ʻikai ke māʻolunga ē ʻi hē, pea ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ʻe ē ʻa ē ke ne uesia ʻene ngāué. Ka, ko e ongo angá ni ʻokú na fakatou ngāue ʻo feongoongoi haohaoa.

15, 16. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e fakamaau totonú ʻoku ʻikai fefeka? (e) ʻI he taimi ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻene fakamāú ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ko ení, ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke fakapapauʻi ʻe heʻene kau lotú?

15 Ko e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke fefeka. Ko e fakamaau totonú ʻoku meimei ʻi ai maʻu pē hono ngaahi ʻuhinga fakalao, pea ko e fakamāú ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ʻa hono hilifaki ʻa e tautea ʻoku tuha mo e kau faihalá. Kae kehe, ko e fakamaau totonu fakaʻotuá ʻe lava ke toe kau ai ʻa e fakamoʻui maʻá e faʻahinga ʻoku tuha mo iá. Ko e fakatātaá, ʻi he hokosia ʻe he kau fulikivanu ʻi he ongo kolo ko Sōtoma mo Komolá honau fakaʻauhá, naʻe hao ʻa e pēteliake ia ko Loté mo hono ongo ʻofefiné.​—Senesi 19:​12-26.

16 ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e taimi ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻene fakamāú ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá, ko e “fuʻu kakai lahi” ʻo e kau lotu moʻoní, ʻa ia “naʻa nau fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami,” ʻe fakahaofi. Ko ia ai, te nau “haʻu mei he mamahi lahi.”​—Fakahā 7:​9-14.

Ko e Hā ke Faimeesi Aí?

17. Ko e hā ha ʻuhinga tefito ke faimeesi aí?

17 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsū Kalaisí ʻokú ne akoʻi moʻoni mai ko e hā ʻa e meesi moʻoní. ʻI hono ʻomi ha ʻuhinga tefito ke faimeesi aí, ʻoku pehē ʻe he Palovepi 19:17: “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva. Pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.” ʻOku hōhōʻia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kiate ia mo hono ʻAló ʻi he hoko ʻo faimeesi ʻi heʻetau feangaingaʻakí. (1 Kolinito 10:34 [11:​1, PM]) Pea ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau faimeesi, he ko e faimēsí ʻokú ne fanauʻi ʻa e meesi.​—Luke 6:38.

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke hoko ʻo faimēsí?

18 Ko e mēsí ko ha tuifio ia ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei kehekehe. ʻOku kau ki ai ʻa e anga-ʻofa, ʻofa, anga-lelei, mo e lelei. Ko e ngaahi ongoʻi māfana ʻo e manavaʻofá pe kaungāongoʻí ko e aka ia ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e mēsí. Lolotonga ko e meesi fakaʻotuá ʻoku ʻikai ke fakangaloku ai ʻa e fakamaau totonú, ko Sihová ʻoku tuai ia ki he houhau pea ʻokú ne ʻoatu anga-kātaki ʻa e taimi feʻunga ki he kau faihalá ke nau aʻusia ai ʻa e fakatomalá. (2 Pita 3:​9, 10) Ko ia ʻoku felāveʻi ai ʻa e mēsí mo e anga-kātakí mo e kātaki-fuoloá. Koeʻuhi ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi anga fakamānako lahi​—kau ai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá​—ʻoku hoko ai ʻa e mēsí ko ha makatuʻunga ia ʻe lava ke fakatupulekina ai ʻa e ngaahi anga ko ení. (Kaletia 5:​22, 23) He meʻa mātuʻaki mahuʻinga moʻoni ke tau feinga ke hoko ʻo faimeesi!

“Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Mohu Mēsí”

19, 20. ʻI he founga fē ʻoku luki ai ʻa e mēsí ki he fakamāú?

19 ʻOku tala mai ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau ʻai ai ʻa e mēsí ko ha anga mahuʻinga ia ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne tohi: “ʻOku luki ʻa meesi ki he fakamāu.” (Semisi 2:13e) Naʻe lea ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e meesi ʻoku fakahāhā ʻe ha tokotaha lotu ʻa Sihova ki he niʻihi kehé. ʻOku luki ʻa e mēsí ki he fakamāú he ʻi he hoko mai ʻa e taimi ki ha taha ke ne ‘fai ha fakamatala ki he ʻOtuá maʻana,’ ʻe fakakaukaua ʻe Sihova ʻene feangainga mohu mēsí pea fakamolemoleʻi ia makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Hono ʻAló. (Loma 14:12) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fakahāhā ai ʻa e meesi kia Tēvita ʻi heʻene angahala mo Patisepá he ko ha tangata faimeesi ia. (1 Samiuela 24:​4-7) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, “ʻe fai taʻemeesi ʻa e fakamāu kiate ia naʻe ʻikai fai meesi.” (Semisi 2:13a) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fakakau ʻo e “taʻefakamolemole [pe taʻefaimēsí]” ʻi he ngaahi meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku “tonu ki he mate.”​—Loma 1:​31, 32.

20 ʻI heʻene malanga ʻi he moʻungá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fiefiaā ka ko kinautolu ʻoku mohu mēsí, koeʻuhi ʻe fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e mēsí.” (Mātiu 5:​7, NW) He mālohi moʻoni ko hono hanga ʻe he ngaahi lea ko ení ʻo fakahā ko e faʻahinga ʻoku nau kumi ki he meesi ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke hoko ʻa kinautolu ʻo faimeesi! Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau tōʻongaʻaki ai ʻa e mēsí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Ko e Hā Naʻá Ke Akó?

• Ko e hā ʻa e meesi?

• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakahāhā ai ʻa e mēsí?

• ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko ha ʻOtua ʻo e meesi mo e fakamaau totonu?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faimēsí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ko e ongoʻi manavaʻofa ʻa Sihova ki he masivá ʻoku hangē ia ko e ongoʻi manavaʻofa ʻa ha faʻē ki heʻene pēpeé

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e mēsí mei he ngaahi mana ʻa Sīsuú?

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Naʻe maumauʻi ʻe Sihova ʻene fakamaau totonú ʻi heʻene fakaaʻu ʻa e mēsí kia Tēvitá?

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko e meesi ʻa Sihova ki he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ʻoku fehoanaki ia mo ʻene fakamaau totonú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share