ʻOku Totonu Ke Ke Moʻui Pē Maʻá e ʻAhó Ni?
“ʻO KU ʻikai pē te u fakakaukau au ki he kahaʻú. ʻOku vave pē ʻene hoko maí ʻana.” Ko e lea ia ʻoku faʻa fai e lave ki ai, ʻa e faisaienisi ʻiloa ko Albert Einstein. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻa e ngaahi fakakaukau tatau mo ia. “Ko e hohaʻa ki he kahaʻú koeʻumaʻaki,” ko ʻenau laú nai ia. Pe kuó ke fanongo nai ʻi he kakaí ʻi haʻanau fai ʻa e ngaahi lea hangē ko ení: “Hoko atu pē ʻa e meʻa ʻokú ke faí.” “Moʻui maʻá e ʻahó ni.” “ʻOua ʻe tokanga ki he ʻapongipongí.”
Ko e moʻoni ko e fakakaukau fakalūkufua ko iá ʻoku ʻikai ke foʻou. Ko e moto ʻa e kau ʻEpikuliō ʻo e kuonga muʻá naʻe pehē ai: “Kai, inu mo fiefia. ʻOku muna ha toe meʻa.” Naʻe pehē pē mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi ʻi he kuonga ʻo e ʻapositolo ko Paulá. Ko ʻenau fakakaukaú naʻe peheni: “Tau kai mo inu e, he ʻoku apongipongi ʻetau mate.” (1 Kolinito 15:32) Naʻa nau tui ko ʻetau moʻuí pē ʻa e moʻui fuonounou ko ení, ko ia naʻa nau pouaki ai ʻa e foʻi fakakaukau ke tau ngāueʻaongaʻaki ki he lahi tahá ʻa e moʻui ko iá.
Ki he laui miliona ʻo e kakai he māmaní, ko hono ngāueʻaongaʻaki ki he lahi tahá ʻa e moʻui ko ení ʻoku ʻikai moʻoni ke ʻuhinga ia ki ha kumi ʻataʻatā pē ki he mālié. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tuʻunga feifeingavale ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi, ʻo ʻai ʻenau moʻui he ʻaho ní ko ha fāinga taʻemālōlō mo fakamamahi pē ke moʻui. Ko e hā ke nau fakakaukau ai ki he kahaʻú, ha “ʻapongipongi” ʻoku faʻa hā ngali ʻikai faʻa makātekina ʻa ʻene fakataʻelata mo ʻikai ha ʻamanakí?
Palani Maʻá e ʻApongipongí?
Naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ke nau fuʻu faingataʻaʻiá ʻoku nau faʻa sio ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo e palani maʻá e ʻapongipongí. Te nau pehē nai: “Ko e hohaʻá koeʻumaʻaki.” ʻE fakaʻuhinga nai ʻa e niʻihi, ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi palaní ʻoku nau iku loto-mamahi mo siva ʻenau ʻamanakí. ʻI he kuonga muʻá naʻa mo e pēteliake ko Siopé naʻe siva lahi ʻene ʻamanakí ʻi heʻene sio kuo “motuhi” ʻene ngaahi palaní, ʻo veteki ai ʻa e meʻa naʻá ne mei ʻomi ha kahaʻu fiefia kiate ia mo hono fāmilí.—Siope 17:11, PM; Koheleti 9:11.
Naʻe fakatatau ʻe he punake Sikotilani ko Robert Burns ʻa hotau faingataʻaʻiá ki he faingataʻaʻia ʻa ha kiʻi kumā he vaó ʻa ia ko hono nofoʻangá naʻe epuʻi fāinoa ia ʻe Burns ʻi he mata ʻo ʻene palaú. Naʻe lele mate ʻa e kumaá ʻi he movete ʻa hono nofoʻangá. ‘ʻIo,’ ko e fakakaukau ia ʻa e punaké, ‘hono tuʻo lahi ʻetau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohi ʻi heʻetau fetaulaki mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai pē malava ke tau puleʻí, ʻo hoko ai naʻa mo e ngaahi meʻa naʻe palani fakaleleiʻí ʻo faʻa mātuʻaki iku noa pē.’
Ko ia ʻoku taʻeʻaonga leva ʻa e palani ia ki he kahaʻú? Ko hono moʻoní, ka ʻikai ha palani feʻunga ʻoku malava ke fakatupu maumau ia, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha afā pe ko ha ngaahi fakatamaki fakanatula kehe. Ko e fakatātaá, ʻoku moʻoni, naʻe ʻikai mei lava ke taʻofi ʻe ha taha ia ʻa e afā ko Kataliná. Kae ʻikai nai ko e lelei ange ʻa e tomuʻa ʻilo ki aí mo e palaní naʻá ne mei fakasiʻisiʻi lahi ʻa ʻene uesia ʻa e koló mo hono kakaí?
Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻOku fakapotopoto moʻoni ke moʻui pē maʻá e ʻahó ni pea tukunoaʻi ʻa e ʻapongipongí? Vakai angé ki he fakamatala ʻa e kupu hoko maí ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni.
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
“Kai, inu mo fiefia. ʻOku muna ha toe meʻa”
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Naʻe mei fakasiʻisiʻi nai ʻe he ʻilo tokamuʻá mo e palaní ʻa e ngaahi uesia ʻa e afā ko Kataliná?
[Maʻuʻanga]
U.S. Coast Guard Digital