LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 12/1 p. 17-20
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá ke Hoko ʻo Fakamelino

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá ke Hoko ʻo Fakamelino
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Langaʻi ha Holi ke Fakahōifuaʻi ʻa e “Otua oe Melino”
  • Hoko ko ha Mātuʻa Fakamelino
  • Fakatotoka ki he ʻItá
  • Fakaʻaiʻai ʻa e Lāngilangi ʻo e Fakamolemolé
  • Hanganaki Tokoniʻi Hoʻo Kiʻi Tamá Ke Ne Fakamelino
  • Melino—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maʻu Ia?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • “Kumi ki he Melino, ʻIo, ʻo Tuli ki Ai”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • “Kumi ki he Melino, ʻIo, ʻo Tuli ki Ai”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Fehangahangai mo e Ngaahi Pole ʻo e Tuʻunga Fakaefaʻē ʻa e Taʻu Hongofulu Tupú
    ʻĀ Hake!—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 12/1 p. 17-20

Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá ke Hoko ʻo Fakamelino

ʻI he fiefia he teu hiki hono fāmilí ki ha feituʻu mamaʻo ʻi he fonuá, naʻe toutou fakahaaʻi ai ʻe he taʻu valu ko Nicole ki hono kaumeʻa ofí ko Gabrielle ʻa e fakaikiiki kotoa pē. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe tala fakavave ange ai ʻe Gabrielle kia Nicole ʻoku ʻikai te ne pehē atu ʻe ia pe ko e hā ʻene teu hiki. ʻI he ongoʻi mamahi lahi mo ʻitá, naʻe tala ange ʻe Nicole ki heʻene faʻeé, “ʻOku ʻikai ʻaupito te u toe fie sio au kia Gabrielle!”

KO E ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi he kei siʻí hangē ko ia ne hoko kia Nicole mo Gabrielle ʻoku faʻa fiemaʻu ai ʻa e tokoni ʻa e ongo mātuʻá—ʻo ʻikai koeʻuhi ke fakafiemālieʻi pē ʻa e ngaahi ongoʻi mamahí kae pehē foki ke fakahāhā ʻa e founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e meʻa ʻoku hokó. Ko e fānau īkí ʻoku fakanatula pē ʻenau fakahāhā ʻa e “toʻonga fakatamasiʻi,” pea ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻilo fekauʻaki mo e maumau ʻe lava ke fakatupunga ʻe heʻenau leá mo e tōʻongá. (1 Kolinito 13:11) ʻOku nau fiemaʻu ʻa e tokoni ke fakatupulekina ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻa ia ʻe lava ke iku ʻo fakahoko ai ha ngaahi vahaʻangatae melino mo e niʻihi kehe ʻi he fāmilí pea ʻi ha toe feituʻu pē.

Ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻoku nau mahuʻingaʻia vēkeveke ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú ke nau “kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.” (1 Pita 3:11) Ko e fiefia ʻoku tupu mei he hoko ko ha tokotaha fakamelinó ʻoku tuha ia mo e feinga ʻoku fiemaʻu ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi huʻuhuʻú, feifeitamakí mo e tāufehiʻá. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻe lava fēfē ke ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau hoko ʻo fakamelino?

Langaʻi ha Holi ke Fakahōifuaʻi ʻa e “Otua oe Melino”

ʻOku ui ʻa Sihova ko e “Otua oe melino” pea ʻoku fakahaaʻi ia ko e tokotaha ʻoku “fakamelino.” (Filipai 4:​9, PM; Loma 15:33) Ko ia ai, ko e ngaahi mātuʻa potó ʻoku nau ngāueʻaki pōtoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú, ke fakahūhū ki heʻenau fānaú ʻa e holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá pea ke faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungāangá. Ko e fakatātaá, tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto atu ki he meʻa naʻe mamata ki ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi ha vīsone fakatupu tokanga—ko ha ʻūmata ʻemalata lanu mata fisifisimuʻa, ʻokú ne takatakaiʻi ʻa e taloni ʻo Sihová.a (Fakahā 4:​2, 3) Fakamatalaʻi ko e ʻūmata ko ení ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e melino mo e nonga ʻokú ne takatakaiʻi ʻa Sihová pea ko e ngaahi tāpuaki peheé ʻe aʻu ki he faʻahinga kotoa ʻoku talangofua kiate iá.

ʻOku toe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tataki fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū, ʻa ia ʻoku ui ko e “ʻEiki ʻo e Melino.” (Aisea 9:​6, 7 [Ai 9:​5, 6, PM]) Ko ia ai, lau pea fetalanoaʻaki mo hoʻo fānaú ʻi he ngaahi talanoa Fakatohitapu ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e fakaʻehiʻehi mei he keé mo e fakakikihí. (Mātiu 26:​51-​56; Maake 9:​33-​35) Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe liliu ai ʻa Paula, ʻa ia ko e tangata “pauʻu” ki muʻa, ʻa ʻene ngaahi foungá peá ne tohi ʻo pehē “ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai tāu ke ne fakakikihi, kaekehe ke ne angalelei ki he kakai kotoa pe, . . . ke ne makataki ʻa e kovi.” (1 Timote 1:13; 2 Timote 2:24) ʻE hoko nai ʻo fakaʻohovale ʻa e fakafeangai ki ai ʻa hoʻo kiʻi tamá.

ʻOku manatuʻi ʻe Evan ʻa hono fakamataliliʻi ia ʻi heʻene taʻu fitú ʻe ha tamasiʻi ʻi ha pasi ako. “Naʻá ku ʻita lahi ʻi he tamasiʻí ʻou loto ai ke sāuni!” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku manatuʻi leva ha lēsoni naʻá ku ako ʻi ʻapi fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau feinga ke fakalanga keé. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke ‘ʻoua te u totongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi ki ha taha’ pea ke “nofo melino pe mo e kakai kotoa pe.” (Loma 12:​17, 18) Naʻe maʻu leva ai ʻe Evan ʻa e mālohi mo e loto-toʻa ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga fakafili ko ení ʻaki ʻene tali ki ai ʻi he anga-malū. Naʻá ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtua ʻo e melinó.

Hoko ko ha Mātuʻa Fakamelino

Ko ho ʻapí ko ha feituʻu ia ʻoku toka ai ha ʻatimosifia melino? Kapau ko ia, ʻe lava ke ako ʻe hoʻo fānaú ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e melinó naʻa mo e ʻikai te ke leaʻaki ha meʻá. Ko hoʻo ola lelei ʻi hono akoʻi hoʻo fānaú ke nau fakamelinó ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi he lahi ʻo hoʻo faʻifaʻitaki ki he ngaahi founga fakamelino ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí.​—Loma 2:​21.

Ko Russ mo Cindy ʻokú na ngāue mālohi ʻi hono akoʻi ʻa hona ongo fohá, ʻo ekinaki kia kinaua ke na tōʻongaʻaki ha founga ʻofa ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai kinaua ʻe he niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe Cindy, “Ko e tōʻonga ʻoku ou fakahāhā mo Russ ki heʻema ongo tamaikí mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi faingataʻá ʻokú ne fakahoko ha konga lahi ʻi he anga hono fakaleleiʻi ʻe heʻema ongo tamaikí ʻa e ngaahi tuʻunga meimei tatau.”

Naʻa mo e taimi ʻokú ke fai ai ha hala​—pea ko hai ia ha mātuʻa ʻoku ʻikai haʻane hala?​—te ke kei lava pē ke ngāueʻaki ʻa e faingamālié ke akoʻi ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga. “Ne ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻa ia naʻá ku fuʻu ʻita ai mo hoku uaifí ko Terry, peá ma akonakiʻi ʻema fānau ʻe toko tolú ki muʻa ke ma maʻu kotoa ʻa e ngaahi foʻi moʻoní,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Stephen. “ʻI heʻene hoko iá, naʻá ma kole fakamolemole.” ʻOku toe pehē ʻe Terry: “ʻOkú ma ʻai ke ʻiloʻi ʻe heʻema fānaú ko kimaua foki ʻokú ma taʻehaohaoa pea ʻokú ma fai ʻa e ngaahi fehālaaki. ʻOkú ma ongoʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he tokoni eni ki he melino ʻi homau fāmilí ka ʻoku toe tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau ako ki he founga ke tuli ai ki he melinó.”

ʻOku ako hoʻo fānaú ki he founga ke fakamelino ai ʻaki ʻa e sio ki he anga hoʻo tōʻongafai kia kinautolú? Naʻe ekinaki ʻa Sīsū: “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) Neongo ha ngaahi tōnounou pē ʻi hoʻo tafaʻakí, fakapapauʻi ko e ʻofa mo e ongoʻi ʻokú ke fakahāhā ki hoʻo fānaú ʻe tupu ai ʻa e ngaahi ola lelei. ʻE tali lelei ange ʻe hoʻo fānaú ʻa e fakahinohinó ʻi he taimi ʻoku fai ai ia ʻi he ʻofá.

Fakatotoka ki he ʻItá

ʻOku pehē ʻi he Palovepi 19:11: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita.” ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e fakapotopoto peheé? ʻOku fakamatalaʻi ʻe David ha founga ʻaonga ʻa ia ko ia mo hono uaifí, ko Mariann, ʻokú na ʻiloʻi ʻoku tokoni lahi ki hona fohá mo e ʻofefiné. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻena loto-mamahi ʻi ha taha ʻokú ne leaʻaki pe fai ha meʻa fakalotomamahi, ʻokú ma tokoniʻi kinaua ke na maʻu ʻa e kaungāongoʻi. ʻOkú ma ʻeke kia kinaua ʻa e ngaahi fehuʻi faingofua hangē ko ení: ‘Naʻe ʻikai nai ko ha ʻaho lelei ia ki he tokotahá? ʻOkú ne meheka nai? Kuo fakalotomamahiʻi nai ia ʻe ha taha?’” ʻOku toe pehē ʻe Mariann, “ʻOku hoko eni ʻo fakafiemālieʻi ai ʻa e ongo tamaikí ʻo ʻikai tuku ke na nōfoʻi ʻi he ngaahi fakakaukau ʻikai leleí pe ke fakakikihi pe ko hai ʻoku tonú pe halá.”

Ko e akoʻi peheé ʻoku lava ke ne ʻomai ʻa e ngaahi ola lelei ʻaupito. Fakatokangaʻi ange ʻa e anga hono tokoniʻi ʻo Nicole naʻe lave ki ai he kamataʻanga ʻo e kupú ni ʻe heʻene faʻeé, ko Michelle, ʻi ha founga ʻa ia naʻe mahulu atu ia ʻi hono fakaleleiʻi pē ʻa ʻene motu mo hono kaumeʻa ko Gabrielle. “Naʻá ku lau mo Nicole ʻa e vahe 14 ʻo e tohi Ako mei he Faiako Lahí,” ko e lau ia ʻa Michelle.b “Pea naʻá ku fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ha taha “ʻo tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.” Hili ʻeku fanongo lelei kia Nicole ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻene ngaahi ongoʻí, naʻá ku tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ʻa e mamahi mo e ongoʻi feifeitamaki ʻa Gabrielle koeʻuhi ko e hiki ʻo mamaʻo ʻaupito ʻa hono kaumeʻa lelei tahá.”—Mātiu 18:​21, 22.

Ko e fakamaama ne toki maʻu ʻe Nicole ki he meʻa naʻe taki atu nai ki he lea ʻita ʻa Gabrielle naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fakatupulekina ʻa e kaungāongoʻi pea ueʻi ai ia ke ne telefoni ʻo kole fakamolemole kia Gabrielle. “Talu mei he taimi ko iá,” ko e lau ia ʻa Michelle, mo hono “maʻu ʻe Nicole ʻa e fiefia ʻi heʻene fakaʻatuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé pea ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻanautolu ke ʻai ke nau ongoʻi lelei ange ai.”​—Filipai 2:​3, 4.

Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo loto-hohaʻa ʻi he ngaahi fehālaakí mo e taʻefemahinoʻakí. Mahalo pē te ke maʻu ʻa e fiemālie ʻi he sio ki hoʻo fānaú ʻoku nau fakahāhā ʻa e loto-lelei moʻoni mo e ʻofa māfana ki he niʻihi kehé.​—Loma 12:10; 1 Kolinito 12:25.

Fakaʻaiʻai ʻa e Lāngilangi ʻo e Fakamolemolé

“Ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia,” ko e fakamatala ia ʻa e Palovepi 19:11. Ko Sīsū, ʻi he mōmeniti ʻo ʻene langa mamahi tahá, naʻá ne faʻifaʻitaki ai ki heʻene Tamaí ʻo fakahāhā ha tōʻonga fakamolemole. (Luke 23:34) ʻE lava ke ako ʻe hoʻo fānaú ʻa e tuʻunga lāngilangi ʻo e fakamolemolé ʻi heʻenau ongoʻi fakafoʻituitui ʻa e fakafiemālie ʻo hoʻo fakamolemolé.

Ko e fakatātaá, ko e taʻu nima ko Willy ʻokú ne manako ʻi he valivali fakatātā mo ʻene kui-fefiné. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakafokifā pē ʻa e tuku ʻe he kui-fefiné ʻa e valivalí, ʻo ne ngāhiʻi lahi ʻa Willy, peá ne mavahe. Naʻe loto-mamahi ʻa Willy. Naʻe pehē ʻe heʻene tamaí ko Sam: “Ko e kui-fefine ʻa Willy ʻokú ne puke ʻi he mahaki loto-ngalongaló. Ko ia naʻá ma fakamatalaʻi eni kia Willy ʻi he ngaahi foʻi lea naʻe lava ke ne mahinoʻi.” Hili hono fakamanatu kia Willy kuo fakamolemoleʻi ia ʻi he ngaahi taimi lahi pea ʻoku totonu ke ne fai ʻa e meʻa tatau ki he niʻihi kehé, naʻe ʻohovale ʻa Sam ʻi he fakafeangai ʻa Willy. “ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he anga ʻeku ongoʻi mo hoku uaifí,” ko e lau ia ʻa Sam, “ʻi heʻema siofi ʻa homa kiʻi fohá ʻi heʻene ʻalu ki heʻene kui-fefine taʻu 80, ʻo talanoa kiate ia ʻi ha tō ʻo e leʻó ʻoku hā mei ai ʻa e kole fakamolemole, peá ne puke leva hono nimá ʻo taki mai ki he tēpilé?”

Ko e lāngilangi moʻoni ʻa e taimi ʻoku ako ai ʻa e fānaú ke toutou “fekatakiʻaki” ʻi he ngaahi tōnounou mo e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé pea ke fakamolemoleʻi kinautolu. (Kolose 3:13) Naʻa mo e taimi ʻoku fai ʻosi fakakaukauʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi founga fakalotomamahí, fakapapauʻi ki hoʻo kiʻi tamá ko ha tali fakamelino ʻoku lava ke mālohi, he “ka hoifua kia Sihova ʻa e ngaahi ʻalunga ʻo ha tangata: Naʻa mo hono ngaahi fili ʻoku Ne ʻai ke nau melino mo ia.”—Palovepi 16:7.

Hanganaki Tokoniʻi Hoʻo Kiʻi Tamá Ke Ne Fakamelino

ʻI hono ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fakahinohinoʻi ʻenau fānaú “ʻi he melino” pea ʻi he tuʻunga ko e kau “fakatupu melino,” ʻoku nau hoko ai ko ha matavai ʻo e tāpuaki moʻoni ki heʻenau fānaú. (Semisi 3:18) Ko e mātuʻa peheé ʻoku nau teuʻi ʻenau fānaú ʻaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke nau fakaleleiʻiʻaki ʻa e ngaahi fepakí pea ke hoko ʻo fakamelino. ʻOku tokoni lahi eni ke nau maʻu ai ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Ko Dan mo Kathy ʻoku ʻi ai ʻena fānau taʻu hongofulu tupu ʻe toko tolu ʻa ia ʻoku nau ʻi he tuʻunga fakalaumālie lelei kotoa. “Neongo ne ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hono akoʻi kinautolu lolotonga ʻenau kei īkí,” ko e lau ia ʻa Dan, “ʻokú ma fiefia ʻi he tuʻunga lelei ʻoku ʻi ai ʻema fānaú. ʻOku nau fetaulaki lelei he taimí ni mo e niʻihi kehé, pea ʻoku nau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fai ha meʻa ke maumauʻi ai ʻa e melinó.” ʻOku pehē ʻe Kathy, “ʻOku tautefito ʻa e fakalototoʻa eni kia kimauá, koeʻuhi ko e melinó ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá.”​—Kaletia 5:​22, 23.

ʻI he ʻuhinga lelei leva, ʻi he tuʻunga ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻoku ʻikai te mou “fiu” pe “vaivai” ʻi hono akoʻi hoʻomou fānaú ke nau moʻui fakamelino—neongo kapau ʻoku ʻuluaki hā ngali tuai ʻenau fakalakalaka ki he tuʻunga ko iá. ʻI hoʻomou fai peheé, te mou fakapapauʻi ai “ko e ʻOtua ʻo e ʻofa mo e melino te ne toki kau mo kimoutolu.”—Kaletia 6:9; 2 Kolinito 13:11.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he fakatātā ʻi he peesi 75 ʻo e tohi Revelation​—Its Grand Climax At Hand! ʻoku pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 20]

KO HA TĀKIEKINA LELEI?

Ko ha ʻēsei naʻe pulusi ʻe he Netiueka Lāuʻilo ki he Mītiá naʻe fakakaveinga ko e “Fakamālohi ʻi he Fakafiefia he Mītiá” ʻoku fakahaaʻi ai: “Ko e foʻi fakakaukau ʻo e fakamālohí ko ha founga ʻo hono fakaleleiʻi ʻo e palopalemá ʻoku ʻai ke mālohi ia ʻe he fakafiefiá ʻa ia ʻoku fakatou hanga ai ʻa e kau hiá mo e kau heló ki he fakamālohí ʻi ha tuʻunga hokohoko.” Ko e peseti pē nai ʻe 10 ʻo e ngaahi faiva he TV, ngaahi heleʻuhilá, mo e ngaahi vitiō hiva naʻe siví naʻe fakahāhā ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e fakamālohí. ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻi he ʻēseí, “ko e fakamālohí naʻe fakahaaʻi pē ia ʻoku totonu, fakanatula pea taʻealakalofi—ko e founga mahino ia ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá.”

ʻOkú ke sio ki he fiemaʻu ke fai ha ngaahi feʻunuʻaki fekauʻaki mo e mamata TV ʻi ho ʻapí? ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e fakafiefia ʻi he mītiá ke ne fakavaivaiʻi hoʻo ngaahi feinga ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau hoko ʻo fakamelinó.

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Fakahūhū ki hoʻo fānaú ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e “Otua oe melino”

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Vaheʻi ʻa e taimi ke fakatonutonu ai ʻa e lea mo e ngaahi tōʻonga fakalotomamahí

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

ʻOku totonu ke ako ʻa hoʻo fānaú ke nau kole fakamolemole pea ke faʻa fakamolemole

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share