Manavaʻofa ʻi ha Māmani Anga-Fakamamahi
ʻOKU puke lahi ha tangata ʻi Pulunitī ʻi he malēliá. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu fakavavevave ke ʻave ia ki ha falemahaki. Ka ʻe anga-fēfē? ʻOku ʻikai maʻu ha kā ke ʻave ai ia. ʻOku tokoni kiate ia hano ongo kaungāmeʻa ofi. ʻOkú na fakaheka ia ki ha pasikala pea teke ia mo e ongosia lahi ʻi ha houa ʻe nima ʻi ha feituʻu moʻungaʻia. ʻOkú na fakaheka ʻa e tangatá ki ha pasi ʻa ia ʻoku ʻave ai ia ki he falemahaki ofi tahá. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē mei ai, ʻokú ne sai ʻaupito.
ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e foʻi kolopé, ʻi he haʻahaʻa ʻo e Afā ko Katalina ʻa ia ʻi ʻAokosi 2005 naʻá ne maumauʻi ʻa e feituʻu ʻo e Kūlifa ʻo ʻAmeliká, ʻoku ʻilo ai ʻe ha kau ngāue pole ha fale ʻoku taʻomi ʻe he ʻakaú. Ko e kau ngāue polé, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau maheni ʻe taha mo e tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e falé, ʻoku nau nofo ʻi he ʻaho kakato ʻo tutuʻu ʻa e ngaahi fuʻu ʻakau kuo holó mo e ngaahi laʻipapá. “ʻOku ou fakamālō lahi ʻaupito ki he [kakaí ni],” ko e lea ia ʻa e tokotaha naʻe ʻoʻona ʻa e ʻapí.
ʻOku meimei ko e ngaahi ongoongo fakatoʻoaloto ʻi he mītiá ʻoku tō ʻene fakamamafá ki he ngaahi meʻa fakalilifu ʻoku hokó mo e ngaahi tōʻonga anga-fakamanú. ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi fakamatala ko ení ʻo ʻikai loko fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi fakahāhā fakaʻaho ʻo e manavaʻofá mo e anga-ʻofá. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke liliu ai heni ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻo e hoholi ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ki he ʻofá mo e kaungāongoʻí. ʻOku tau fakaʻamua ʻa e manavaʻofá! ʻE faʻa lahi ange nai ʻa hono maʻu ʻo e ngaahi ongoʻi pehení lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻa e taimi ʻoku talanoa ai pe hiva ʻa e tokolahi ʻo fekauʻaki mo ha ‘melino mo e hoifua ki he kakaí.’—Luke 2:14.
Ko hono fakahāhā ʻo e manavaʻofá ʻe ʻikai nai faingofua ʻi ha māmani ʻoku meimei ke anga-momoko mo fakataʻelata. Ko e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kakaí, ko e anga-fītaʻá mo e taʻeongoʻí ʻokú ne tofa ʻa e hala ki he lavameʻá mo e ikuná. ʻOku hā mai ʻoku moʻui ʻa e tokolahi ʻo fehoanaki mo e tui ʻo pehē ʻoku fakapotopoto ange ke anga-fakamamahi ʻi he manavaʻofá. Ko e mānumanú mo e siokitá ʻoku faingofua ʻene taʻofi ʻa e manavaʻofá.
Ko hono olá leva, ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe he tokolahi kinautolu, naʻa mo hono taʻetokaʻi ai ʻa e ngaahi ongoʻi pe mahuʻingaʻia ʻa e niʻihi kehé. Ko e kau helo ʻi he malaʻe ʻo e sipotí mo e fakafiefiá ʻoku faʻa fakahoko mai kinautolu ko e “kau tangata moʻonia” (kau tangata fītaʻa) ʻa ia ʻoku ʻikai ke hā mai ʻia kinautolu ha anga-fakaalaala. ʻOku meimei ke pehē pē mo e tōʻonga ʻa e kau taki fakapolitikale ʻe niʻihi.
Ko ia ai, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo: Ko e hā ke tau kaungāongoʻi aí? Ko ha mālohi ki he leleí ʻa e manavaʻofá? Pea ko e hā ʻe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá? Ko e kupu hoko maí ʻe fai ai ʻa e lāulea ki he ngaahi fehuʻí ni.
[Puha ʻi he peesi 3]
• Ko ha vaivaiʻanga ke fakahāhā ʻa e manavaʻofá?
• ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻo e manavaʻofá?
• Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe malava ke ke fakahāhā ai ʻa e kaungāongoʻí?