ʻE Lava ke ʻAi ha ʻAho Mālōlō Fakapangani ke Faka-Kalisitiane?
LOLOTONGA ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻo e 2004, naʻe hoko ai ʻi ʻĪtali ʻi he taimi Kilisimasí ha fuʻu tipeiti lahi. Naʻe poupouʻi ʻe he niʻihi ʻo e kau ʻōfisa akó mo e kau faiakó ʻa e foʻi fakakaukau ko ia ke fakasiʻisiʻi pe toʻo ʻaupito ha toe lave fekauʻaki mo e ngaahi talatukufakaholo fakalotu ki he Kilisimasí. Naʻa nau poupouʻi eni koeʻuhí ko e fakaʻaʻau ko ia ke tokolahi ange ʻa e fānau ako ʻoku ʻikai ke nau Katolika pe Palotisaní. Kae kehe, ko e niʻihi kehe ko ia ʻi he ngaahi siakale ʻo e akó mo e ngaahi malaʻe kehé, naʻa nau fiemaʻu ʻe kinautolu ke ʻapasiaʻi pea fakatolonga kakato ʻa e ngaahi talatukufakaholo ko iá.
Kae tuku kehe ange ʻa e fekīhiaki ko ení, ko e hā koā ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi talatukufakaholo lahi ʻo e Kilisimasí? ʻI he fakaʻaʻau ke fakalalahi ange ʻa e tipeití, naʻe fai ai ʻe he nusipepa Vatikano ko e L’Osservatore Romano ha ngaahi fakamatala mālie.
Fekauʻaki mo e ʻaho ʻoku kātoangaʻi ai ʻa e Kilisimasí, naʻe pehē ʻe he nusipepa Katolika ko ení: “Ko e ʻaho totonu ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, mei he anga ʻo e vakai fakahisitōliá, ʻoku kei pulia ia ʻo ʻikai ʻiloʻi pau ʻi he fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo Lomá, ʻa e tohi kakai ʻa e ʻemipaeá ʻi he taimi ko iá pea mo e fekumi ʻi he ngaahi senituli hokohoko mai aí. . . . Ko e ʻaho 25 ʻo Tīsemá, hangē ko ia ʻoku angamaheniʻakí, naʻe fili ia ʻe he Siasi ʻo Lomá ʻi he senituli hono faá. Ko e foʻi ʻaho ko ení ʻi Loma lotu pangani naʻe fakatapui ia maʻá e ʻotua ko e Laʻaá . . . Neongo ne ʻosi fokotuʻu ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi Loma ʻi ha Tuʻutuʻuni ʻa Konisitanitaine, ko e talatupuʻa ʻo e . . . ʻotua ko e Laʻaá naʻe kei mafolalahia pē, tautefito ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau sōtiá. Ko e ngaahi kātoanga ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻe fakatefito ʻi Tīsema 25, naʻe faiaka fefeka ia ʻi ha talatupuʻa manakoa. Naʻe maʻu ai heni ʻe he Siasi ʻo Lomá ha foʻi fakakaukau ʻo hano fakamamafaʻi ha meʻa mahuʻinga fakalotu Kalisitiane ʻi he ʻaho ko iá ʻaki hono fetongi ʻa e ʻotua ko e Laʻaá ʻaki ʻa e Laʻā moʻoni ʻo e Fakamaau Totonú, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo fili ʻa e ʻaho ko iá ko e ʻaho ia ke kātoangaʻi ai hono ʻaloʻí.”
Fēfē ʻa e ʻakau Kilisimasí, ʻa ia kuo hoko he taimí ni ko e konga ʻo e talatukufakaholo ʻa e Katoliká?
Ko e fakamatala ʻi he nusipepa Katoliká naʻe pehē ai, ʻi he kuohilí, naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻakau lau mata, hangē ko e “holi, siunipa, maile mo e ngaahi vaʻa paini, ʻa ia naʻe lau ʻoku ʻi ai honau ivi fakamēsiki pe fakafaitoʻo naʻe lava ke ne seseʻe ʻa e mahakí.” Naʻe toe hoko atu ʻa e fakamatalá: “ʻI he efiafi ki muʻa he Kilisimasí, Tīsema 24, ʻe fakamanatu ai ʻa ʻIvi mo ʻĀtama ʻaki ʻa e foʻi talanoa manakoa lahi ko ia ʻo e ʻAkau ʻo e Palataisi ʻi he māmaní . . . Ko e ʻakaú naʻe tonu ko e fuʻu ʻāpele, ka koeʻuhí heʻikai hoamālie ʻa e fuʻu ʻāpelé ia mo e faʻahitaʻu momokó, naʻe fokotuʻu ai ha fuʻu paini ʻi he siteisí mo ha ngaahi foʻi ʻāpele naʻe ʻai ki hono ngaahi vaʻá, pe, ko hono fakatātaaʻi ʻa e hoko mai ʻi he kahaʻú ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ngaohi ai ha ngaahi foʻi mā paane ʻaki ʻa e mā pakupaku ne momosi kuo fakafuo makehe ʻa ia naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e ʻi ai faka-ʻEukalisia ʻa Sīsuú, pea pehē ki he lole mo e ngaahi meʻaʻofa ki he fānaú.” Fēfē ʻa e hili ʻo e taimi ko iá?
ʻI he lave ko ia ʻo pehē ko e ngāueʻaki ʻo e ʻakau Kilisimasí ko ha talatukufakaholo ia naʻe fuofua kamata ʻi Siamane ʻi he senituli hono 16, naʻe pehē ai ʻe he L’Osservatore Romano: “Naʻe kau ʻa ʻĪtali ʻi he ngaahi fonua fakamuimui taha ke tali ʻa e ʻakau Kilisimasí, meimei koeʻuhí ko e talanoa ko ia ne sasala holo ko e ngāueʻaki ʻo e ʻakau Kilisimasí ko ha tōʻonga Palotisani ia pea naʻe totonu ai ke fetongi ia ʻaki ʻa e ʻaiʻanga kai ʻo e manú [fakatātā ʻo e ʻAloʻí].” Ko Tuʻi Tapu Paulo VI naʻá ne “kamata ʻa e talatukufakaholo ʻo hono fokotuʻu [ʻi he Malaʻe Sā. Pitá, Loma] ha fuʻu ʻakau Kilisimasi lahi” ofi ki he fakatātā ʻo e ʻAloʻí.
ʻOkú ke tali lelei ke hanga ʻe ha taki lotu ʻo ʻai ke ngali faka-Kalisitiane ha ngaahi meʻa naʻe hoko mo ha ngaahi fakatātā ʻa ia ko e tukuʻau mai mei he lotu fakapangani ʻo onoʻahó? Fekauʻaki mo e ʻalunga totonú, ʻoku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ki he kau Kalisitiane moʻoní: “He meʻataha fefe ʻa e faitotonu mo e malakilao? pe feohi fefe ʻa e maama mo e poʻuli?”—2 Kolinito 6:14-17.
[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]
ʻAkau Kilisimasi (peesi hanga mai) mo e fakatātā ʻo e ʻAloʻí ʻi he Vatikanó
[Maʻuʻanga]
© 2003 BiblePlaces.com
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko e ʻotua ko e laʻaá
[Maʻuʻanga]
Museum Wiesbaden