LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 1/1 p. 31
  • Naʻá Ke ʻIloʻi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ke ʻIloʻi?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga Naʻe ʻIkai Fakavave Ai ʻa Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Fokotuʻu Hake ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ko e Hā ʻE Hokó Kapau Te Ta Mate?
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Laui Miliona ʻOku Lolotonga Maté Te Nau Toe Moʻui Mai
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 1/1 p. 31

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻe ʻaʻahi fakakū ʻa e kau vavalo ki he ngaahi fetuʻú kia Sīsuú?

ʻI he Kōsipeli ʻa Mātiú, ʻoku tala mai ai naʻe aʻu hake kia Sīsū ʻa e kau “vavalo ki he ngaahi fetuʻú mei he potu hahaké” mo e ngaahi meʻaʻofa kiate ia. (Mātiu 2:1-12, NW; fakamatala ʻi laló) ʻOku ʻikai ke fakahā mai pe naʻe toko fiha ʻa e kau vavalo ko eni ki he ngaahi fetuʻú, pe “kau maki,” naʻe ʻaʻahi ki he kiʻi tamasiʻi ko Sīsuú, pea ʻoku halaʻatā mo ha makatuʻunga lelei ki he fakakaukau talatukufakaholo ko ia ʻo pehē ko e toko tolu; naʻa mo e ʻasi honau hingoá ʻi he ngaahi fakamatala Fakatohitapú.

Ko e New International Version Study Bible ʻoku fakamatala ai ʻia Mātiu 2:11: “ʻI hono kehe mei he talatukufakaholó, naʻe ʻikai ke ʻaʻahi ʻa e kau Makí kia Sīsū lolotonga ʻene kei ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú ʻi he pō pē ko ia naʻe ʻaloʻi aí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau tauhi-sipí. Naʻa nau toki haʻu ʻi ha ngaahi māhina mei ai ʻo ʻaʻahi kia Sīsū kuo ‘tamasiʻi’ ki hono ʻapí.” ʻOku fakapapauʻi eni ʻi he taimi naʻe kumi ai ʻe Hēlota ke tāmateʻi ʻa e fanau īkí, ʻo ne tuʻutuʻuni ai ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa pē ʻoku taʻu ua ʻo faai ki lalo ʻi Pētelihema mo e kotoa hono ngaahi vahefonuá. Naʻá ne fakataumuʻa ki he toʻu ko iá ʻaki hono fikaʻi ʻo “fakatatau ki he taimi naʻa ne maʻu mei he kau Maki” pe kau vavalo ki he ngaahi fetuʻú.—Mātiu 2:16.

Kapau ne ʻaʻahi ʻa e kau vavalo ki he ngaahi fetuʻú kia Sīsū ʻi he pō ʻo hono ʻaloʻí mo foaki ai ʻa e koulá mo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻingá, ngalingali heʻikai ke ʻalu ʻa Mele ia mo ha foʻi lupe pē ʻe 2 ʻi he ʻaho hono 40 ki mui aí ʻi heʻene fai ʻa e feilaulau maʻa Sīsū ʻi he temipalé ʻi Selusalema. (Luke 2:22-24) Ko e fokotuʻutuʻu eni ia ʻi he Laó ki he kakai ko ia naʻa nau masiva ʻo ʻikai maʻu ha sipi tangata ki he feilaulaú. (Livitiko 12:6-8) Ka neongo ia, ko e ngaahi meʻaʻofa mahuʻingá ni, ne feʻungamālie mo ʻaonga lahi ia ki he fakamole ʻo e nofo ko ia ʻa Sīsū mo hono fāmilí ʻi ʻIsipité.—Mātiu 2:13-15.

Ko e hā ne ʻosi ai e ʻaho ʻe fā pea toki aʻu ʻa Sīsū ki he fonualoto ʻo Lāsalosí?

ʻI hono moʻoní, ʻoku hā ngali ko e fokotuʻutuʻu pē ia ʻa Sīsū. Ko e hā ʻoku malava ke tau lea pehē aí? Fakakaukau angé ki he fakamatala naʻe hiki ʻi he Sione vahe 11 ʻo e tohi ʻa Sioné.

ʻI he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Lāsalosí, ʻa ia ko ha tangata Pētani pea ko e kaumeʻa ʻo Sīsū, naʻe fetuʻutaki leva hono ongo tuofāfiné kia Sīsū. (Sione vahe 11 Veesi 1-3) Ko e taimi ko iá, naʻe mamaʻo ʻaki nai ʻe Sīsū ha fononga ʻaho ʻe ua pe ofi ki ai mei Pētani. (Sione 10:40) ʻOku hā mahino ne mate ʻa Lāsalosi ʻi he taimi nai ne aʻu atu ai ʻa e talá kia Sīsuú. Ko e hā leva naʻe fai ʻe Sīsū? Naʻá ne “kei nofo pe ʻi he potu naʻa ne ʻi ai ʻo ʻaho ua,” peá ne toki mavahe ki Pētani. (Sione vahe 11 Veesi 6, 7) Ko ia ai, ʻi heʻene tatali ko ia ʻi he ʻaho ʻe uá pea ne toki fononga ʻi he ʻaho ʻe uá, naʻá ne aʻu atu ki he fonualotó kuo ʻosi ia ʻa e ʻaho ʻe fā mei he mate ʻa Lāsalosí.—Sione vahe 11 Veesi 17.

Ka ki muʻa aí, naʻe fokotuʻu ai mei he maté ʻe Sīsū ʻa e toko ua—ko e taha naʻe fokotuʻu pē ia hili ʻene maté pea ko e taha leva hangē ne ʻosi ha ngaahi houa mei heʻene maté ʻi he ʻaho tatau pē. (Luke 7:11-17; 8:49-55) Te ne lava nai ke fokotuʻu hake ha tokotaha ne ʻosi mate ia ʻi he ʻaho ʻe fā pea ko hono sinó kuo kamata ke ʻauʻaunga? (Sione vahe 11 Veesi 39) Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ʻoku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala Fakatohitapu ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú naʻe ʻi ai ʻa e tui ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻamanaki “ki ha tokotaha kuo mate ʻosi ha ʻaho ʻe fā; he ko e taimi ko iá kuo kamata ke ʻaunga ʻa e sinó, pea ko e laumālie, ʻa ia ʻoku pehē te ne kei takafia ʻa e sinó ʻi he ʻaho ʻe tolu, kuo mavahe atu mo ia.”

Kapau naʻe kei ʻi ai pē ha tālaʻa ʻi he faʻahinga ko ia naʻa nau fakatahataha hake ki he fonualotó, te nau toki sio tonu heni ki he mālohi ʻo Sīsuú fekauʻaki mo e maté. Lolotonga ʻene tuʻu ʻi muʻa ʻi he fonualoto ne ʻosi fakaavá, naʻá ne kalanga leʻo-lahi: “Lasalosi, tuʻu mai ki tuʻa.” Hili iá, naʻe “hū kituʻa ʻa e pekia.” (Sione vahe 11 Veesi 43, 44) Ko e toetuʻú, ʻikai ko e fakakaukau hala ʻa e tokolahi ʻoku toe moʻui atu ʻa e laumālié ia hili ʻa e maté, ʻa e ʻamanaki moʻoni ki he faʻahinga kuo nau pekiá.—Isikeli 18:4; Sione 11:25.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share