ʻOKU TĀKIEKINA ʻE HE LEA ʻA SĪSUÚ ʻA HOʻO LOTÚ?
“Kuo fakaoji e Jisu ae gaahi tala ni, bea ofo ae kakai i he ene akonaki.”—MT. 7:28, PM.
1, 2. Ko e hā naʻe ofo ai ʻa e kakaí ʻi he founga faiako ʻa Sīsuú?
ʻOKU totonu ke tau tali ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne lea moʻoni ʻo ʻikai ha toe tangata ʻe tatau mo ia. He ko ē naʻe ofo ʻa e kakaí ʻi he founga naʻá ne faiakoʻaki ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá!—Lau ʻa e Mātiu 7:28, 29, PM.
2 Naʻe ʻikai ke faiako ʻa e ʻAlo ʻo Sihová ʻo hangē ko e kau sikalaipé, ʻa ia ne makatuʻunga ʻenau lea lahí ʻi he akonaki ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Naʻe faiako ʻa Kalaisi ʻo “tāu mo ia oku malohi” koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe haʻu ia mei he ʻOtuá. (Sione 12:50) Ko ia tau sio angé ki he founga ʻe lava ai pea totonu ke tākiekina ʻetau ngaahi lotú ʻe he ngaahi lea lahi ange ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá.
ʻOua ʻe Lotu ʻo Hangē ko e Kau Mālualoí
3. Fakahaaʻi ʻa e meʻa tefito ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:5.
3 Ko e lotú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní, pea ʻoku totonu ke tau lotu maʻu pē kia Sihova. Ka ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku totonu ke tākiekina ia ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. Naʻá ne pehē: “ʻI hoʻomou lotú, kuo pau ke ʻoua te mou hangē ko e kau mālualoí; he ʻoku nau manako ke tuʻu ʻo lotu ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he ngaahi tuliki ʻo e ngaahi hala lalahí ke mātā ʻe he tangatá. ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko hono kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú.”—Mt. 6:5, NW.
4-6. (a) Ko e hā naʻe saiʻia ai ʻa e kau Fālesí ke “tuʻu ʻo lotu ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he ngaahi tuliki ʻo e ngaahi hala lalahí”? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e ‘kakato ʻo e totongi ʻoku maʻu’ ʻe he kau mālualoi ko iá?
4 ʻI he lotú, naʻe ʻikai fiemaʻu ke faʻifaʻitaki ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ki he “kau mālualoí” hangē ko e kau Fālesi fie māʻoniʻoní, ʻa ia naʻa nau fai fakahāhā ʻa e fakangalingalilotu. (Mt. 23:13-32) Ko e kau mālualoi ko iá naʻa nau saiʻia ke “tuʻu ʻo lotu ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he ngaahi tuliki ʻo e ngaahi hala lalahí.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ke “mātā ʻe he tangatá.” Naʻe tōʻongaʻaki ʻe he kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e lotu ʻi he tuʻunga ko ha fakatahaʻanga lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngaahi feilaulau tutu ʻi he temipalé (ʻi he hiva pongipongí nai pea ʻi he tolu efiafí). Ko e tokolahi ʻo e kau nofo ʻi Selusalemá naʻa nau lotu fakataha mo ha fuʻu kau lotu ʻi he loto temipalé. ʻI he tuʻa kolo ko iá, naʻe faʻa lotu ai ʻa e kau Siu līʻoa fakalotú ʻo tuʻo ua ʻi he ʻaho lolotonga ʻenau ‘tuʻu ʻi he ngaahi sinakoké.’—Fakafehoanaki mo e Luke 18:11, 13.
5 Koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe ʻikai te nau ofi ki he temipalé pe ko ha sinakoke ki he ngaahi lotu naʻe toki ʻosi lave ki aí, naʻa nau lotu nai ʻi ha feituʻu pē naʻa nau ʻi ai ʻi he ngaahi taimi ko iá. Naʻe saiʻia ʻa e niʻihi ke hoko ʻa e taimi lotú ʻoku nau ʻi he “tuliki ʻo e ngaahi hala lalahí.” Naʻa nau loto ke “mātā ʻe he tangatá” ʻa e faʻahinga naʻa nau fononga mai ʻi he mangaʻi hala ko iá. Ko e kau mālualoi fakangalingalilotú naʻa nau “mounu ʻaki ʻenau lotu lōloa” koeʻuhi ke mālieʻia ai ʻa e faʻahinga naʻe mamatá. (Luke 20:47) ʻOku ʻikai ko e fakakaukau ia ʻoku totonu ke tau maʻú.
6 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e kau mālualoi ko iá ko “hono kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú.” Naʻa nau holi lahi ke fakatokangaʻi kinautolu pea fakahīkihikiʻi ʻe he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá—pea ko e meʻa pē ia te nau maʻú. Ko e kakato ia ʻo e totongi ʻoku nau maʻú, koeʻuhi heʻikai tali ʻe Sihova ʻenau ngaahi lotu mālualoí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu ʻa e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala lahi ange ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kaveinga ko ení.
7. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e akonaki ke lotu ʻi ha “potu liló”?
7 “Ka ko koe, ʻi haʻo lotu, hū ki ha potu lilo pea ʻi hoʻo tāpuni ʻa e matapaá, lotu ki hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he liló; pea ko hoʻo Tamai ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi mai mei he liló te ne totongi kiate koe.” (Mt. 6:6, NW) Ko e ekinaki ʻa Sīsū ke lotu ʻi ha potu lilo hili hono tāpuni ʻo e matapaá naʻe ʻikai ʻuhinga iá heʻikai lava ke fakafofongaʻi ʻe ha taha ia ʻa e fakatahaʻangá ʻi ha lotu. Naʻe ʻuhinga ʻa e akonaki ia ko ení ke ʻoua ʻe fakaʻaiʻai ʻa e lotu fakahāhā ʻa ia naʻe fai ke tohoakiʻi ʻa e tokangá ki he tokotaha lotú pea ke ne maʻu ai ʻa e fakahīkihiki mei he niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau manatuʻi eni kapau ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke fakafofongaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu fakahāhaá. Tau toe fai foki ki he ekinaki lahi ange ʻa Sīsū fekauʻaki mo e lotú.
8. Fakatatau ki he Mātiu 6:7, ko e hā ʻa e ngāuehalaʻaki ʻo e lotú ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
8 “Ka ʻi hono fai ha lotú, ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá, he ʻoku nau mahalo ʻe fai mai ha fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea lahí.” (Mt. 6:7, NW) Naʻe lave ai ʻa Sīsū ki hono toe ngāuehalaʻaki ʻe taha ʻo e lotú—ko e toutou leaʻaki. Naʻe ʻikai te ne ʻuhingá ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau toutou leaʻaki ʻa e ngaahi kole fakamātoato mo e fakahāhā ʻo e fakamālō ʻi he lotú. ʻI he ngoue Ketisemaní ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe toutou ngāueʻaki ai ʻe Sīsū “ʻa e lea pē ko ia” ʻi he lotú.—Mk. 14:32-39.
9, 10. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku totonu ke ʻoua te tau toutou leaʻaki ai ʻa e meʻa tatau ʻi heʻetau ngaahi lotú?
9 ʻE hala ke tau faʻifaʻitaki ki he ngaahi lotu ʻoku toutou leaʻaki ʻe he “kakai ʻo e ngaahi puleʻangá.” ʻI he “toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau,” naʻa nau toutou leaʻaki ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea kuo ako maʻuloto ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi lea lahi ʻoku ʻikai fiemaʻu. Naʻe ʻikai tokoni ki he kau lotu Pēalí ʻa e ui ki he hingoa ʻo e ʻotua loi ko iá “mei he pongipongi ʻo aʻu ki he hoʻatā, ʻo pehe, ʻE Peali, tali mai.” (1 Tuʻi 18:26) ʻOku fai ʻe he laui miliona he ʻahó ni ʻa e ngaahi lotu ʻo toutou leaʻaki ʻa e ngaahi lea lahi, ʻo kulanoa ʻenau fakakaukau “ʻe fai mai ha fanongó.” Ka ʻoku tokoniʻi ʻe Sīsū kitautolu ke tau ʻiloʻi ko e “ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea lahi” ʻi he ngaahi lotu lōloa mo toutou leaʻaki ʻa e meʻa tataú ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū:
10 “Ko ia, ʻoua te mou fakatatau kiate kinautolu, he ko e ʻOtua ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou fiemaʻú ki muʻa noa pē ke mou kole ia kiate iá.” (Mt. 6:8, NW) Ko e kau taki lotu Siu tokolahi naʻa nau fakatatau ki he kau Senitailé ʻi hono ngāueʻaki ʻa e lea lahi ʻi heʻenau lotú. Ko e lotu fakamātoato ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fakahīkihiki, fakamālō mo e kolé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní. (Fili. 4:6) Neongo ia, ʻe hala ke tau toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau fakataha mo e fakakaukau ʻoku fiemaʻu ke toutou leaʻaki ʻi hono tala ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. ʻI heʻetau lotú, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku tau lea ki he Tokotaha ʻa ia ʻokú ne ‘ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú ki muʻa noa pē ke tau kole ia kiate iá.’
11. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí kapau ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke fai ha lotu fakahāhā?
11 Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi lotu ʻoku ʻikai talí ʻoku totonu ke fakamanatu mai ai ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai maongo ki ai ʻa e lea fakapotó mo e ngaahi lea lahí. ʻOku totonu ke tau toe ʻiloʻi ko e lotu fakahāhaá ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke feinga ai ke ʻai ke maongo ki he kau fanongó pe fakatupunga ai ke nau fifili pe te tau toe “ʻĒmeni” koā pe ʻikai. Ko hono ngāueʻaki ʻo e lotú ke fakahaaʻi ai ha meʻa pe ke akonakiʻi ai ʻa e kau fanongó ʻe ʻikai foki ke feongoongoi ia mo e laumālie ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá.
Akoʻi Kitautolu ʻe Sīsū ki he Founga ʻo e Lotú
12. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e kole “ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá”?
12 Neongo naʻe fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngāuehalaʻaki ʻa e monū maʻongoʻonga ʻo e lotú, naʻá ne akoʻi ʻene kau ākongá ki he founga ʻo e lotú. (Lau ʻa e Mātiu 6:9-13.) Ko e lotu ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ako maʻuloto ia koeʻuhi ke toutou leaʻaki. ʻI hono kehé, ʻoku ʻomai ai ha sīpinga ki heʻetau ngaahi lotú tonu. Hangē ko ení, naʻe fakamuʻomuʻa ʻe Sīsū ʻa e ʻOtuá ʻi he lea kamatá: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.” (Mt. 6:9, NW) ʻOku totonu ʻetau ui ʻa Sihova ‘ko ʻetau Tamaí’ koeʻuhi ko ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻoku ʻafio “ʻi hēvani,” ʻo mamaʻo ʻaupito mei he māmaní. (Teu. 32:6; 2 Kal. 6:21; Ng. 17:24, 28) Ko hono ngāueʻaki ʻo e palulali ko e ‘ʻetaú’ ʻoku totonu ke fakamanatu mai ai ko hotau kaungātuí ʻoku nau toe maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá. Ko e “fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá” ko ha kole ia ke ngāue ʻa Sihova ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa ia tonu ʻaki hono fakaʻataʻatā hono huafá mei he luma kotoa kuo fai ki ai talu mei he angatuʻu ʻi ʻĪtení. ʻI he tali ki he lotu ko iá, ʻe toʻo ai ʻe Sihova ʻa e fulikivanú mei he māmaní, ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa ia tonu.—Isi. 36:23.
13. (a) ʻE fakahoko fēfē ʻa e kole “ke hoko mai ho puleʻangá?” (e) Ko e hā ʻe kau ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní?
13 “Ke hoko mai ho puleʻangá. Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” (Mt. 6:10, NW) ʻI he fekauʻaki mo e kole ko eni ʻi he lotu ʻa e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e “puleʻangá” ko e puleʻanga faka-Mīsaia fakahēvani ia ʻi he mālohi ʻo Kalaisi mo e “kakai maonioni” kuo toetuʻu ʻoku nau kau fakataha mo iá. (Tan. 7:13, 14, 18, PM; Ai. 9:6, 7 [9:5, 6, PM]) Ko e lotu ke “hoko maí” ko ha kole ia ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau fakafepaki kotoa pē ʻi he māmaní ki he tuʻunga-pule fakaʻotuá. Kuo vavé ni ke hoko ia, ʻo teuteu ai ki ha palataisi fakaemāmani ʻo e tuʻunga māʻoniʻoni, melino mo lakalakaimonū. (Sāme 72:1-15; Tan. 2:44; 2 Pita 3:13) ʻOku fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi hēvani, pea ko hono kole ke fai ʻi māmaní ko ha kōlenga ia ke fakahoko mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi taumuʻá ki hotau foʻi palanité, ʻo kau ai ʻa hono toʻo atu ʻa hono kau fakafepaki he ʻaho ní ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuonga muʻá.—Lau ʻa e Sāme 83:1, 2, 13-18.
14. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke kole haʻatau “mā ki he ʻaho ní”?
14 “Foaki mai haʻamau mā ki he ʻahó ni.” (Mt. 6:11, NW; Luke 11:3) ʻI hono fai ʻa e kole ko eni ʻi he lotú, ʻoku tau kole ai ki he ʻOtuá ke ne tokonaki mai ʻa e meʻakai ʻoku fiemaʻu “ki he ʻaho ní.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku tau maʻu ʻa e tui ki he malava ʻe Sihova ke tokangaʻi fakaʻaho ʻa ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku ʻikai ko ha lotu ia ki ha tokonaki hulu fau. Ko e kole ko eni ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó ʻoku fakamanatu nai ai kia kitautolu ʻa hono fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ke nau tānaki ʻa e maná “ʻo tufi ʻi he ʻaho ʻa e meʻa ʻo e ʻaho ko ia.”—Eki. 16:4.
15. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e kole ke “fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí.”
15 Ko e kole hono hoko ʻi he lotu ʻa e ʻEikí ʻoku fakahanga ai ʻetau tokangá ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai. Naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí.” (Mt. 6:12, NW) ʻOku fakahaaʻi ʻi he Kōsipeli ʻa Luké ko e “ngaahi moʻuá” ko e “ngaahi angahala.” (Luke 11:4) Ko e toki taimi pē ʻoku tau “fakamolemoleʻi” ai ʻa e faʻahinga ʻoku faiangahala maí ʻe lava nai ke tau ʻamanekina ai ʻa e fakamolemole meia Sihová. (Lau ʻa e Mātiu 6:14, 15.) ʻOku totonu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.—Ef. 4:32; Kol. 3:13.
16. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau mahinoʻi ʻa e kole fekauʻaki mo e ʻahiʻahí mo e fakahaofi mei he tokotaha fulikivanú?
16 “ʻOua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Mt. 6:13, NW) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau mahinoʻi ʻa e ongo kole ko eni ʻi he lotu ʻa e ʻEikí? Ko e meʻa ʻe taha ʻoku papaú: ʻOku ʻikai ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau faiangahala. (Lau ʻa e Semisi 1:13.) Ko Sētane—ʻa e “tokotaha fulikivanú”—ko e tokotaha “ahiahi” moʻoní ia. (Mt. 4:3, PM) Kae kehe, ʻoku lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā pē ke hoko. (Lute 1:20, 21; Koh. 11:5) Ko ia ai, ko e “ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahí” ko ha kole ia ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke tau tō ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke talangataʻa kiate iá. Fakaʻosí, ko e kole ke “fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú” ko ha kole ia ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ikunaʻi kitautolu. Pea ʻe lava ke tau falala pau ‘ko e ʻOtuá ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo makehe atu ʻi heʻetau mafaí.’—Lau ʻa e 1 Kolinito 10:13.
‘Hanganaki Kole, Kumi, Tukituki’
17, 18. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ‘hanganaki kole, kumi mo e tukitukí’?
17 Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungātuí: “ʻI he hufia, mou fakaʻutumauku hono fai.” (Loma 12:12) Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha ngaahi poini mālohi ʻi he ngaahi lea ko iá ʻi heʻene fakahā: “Hanganaki kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava kiate kimoutolu. He ko ia kotoa pē ʻoku kolé te ne maʻu, pea ko ia kotoa pē ʻoku kumí te ne ʻilo, pea ko ia kotoa pē ʻoku tukitukí ʻe fakaava kiate ia.” (Mt. 7:7, 8, NW) ʻOku totonu ke “hanganaki kole” ki ha meʻa pē ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he fai ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú, naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni ia ʻetau lotolahi ʻi he feangai mo ʻEne ʻAfio; ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.”—1 Sione 5:14.
18 Ko e akonaki ʻa Sīsū ke ‘hanganaki kole mo kumí’ ʻoku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke tau lotu tōtōivi pea ʻoua ʻe foʻi. ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau “hanganki tukituki” ke lava ʻo hū ki he Puleʻangá pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki, ngaahi ʻaonga pea mo e pale. Ka ʻe lava ke tau falala ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú? ʻIo, ʻe lava kapau ʻoku tau faitōnunga kia Sihova, he naʻe pehē ʻe Kalaisi: “Ko ia kotoa pē ʻoku kolé te ne maʻu, pea ko ia kotoa pē ʻoku kumí te ne ʻilo, pea ko ia kotoa pē ʻoku tukitukí ʻe fakaava kiate ia.” Ko e ngaahi hokosia lahi kuo fiefia ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko e moʻoni ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha “tali lotu.”—Sāme 65:2.
19, 20. ʻI he fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 7:9-11, ʻoku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa Sihova ko ha tamai ʻofá?
19 Naʻe fakatatau ʻe Sīsū ʻa e ʻOtuá ki ha tamai ʻofa ʻokú ne tokonaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ki heʻene fānaú. Fakaʻuta atu naʻá ke ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá ʻo fanongo ai ki he pehē ʻe Sīsū: “He ko e tangata fe iate kimoutolu, ka kole ki ai ʻe hono foha ha foʻi ma, te ne ʻange koā ha foʻi maka? pea ka kole ki ha ika, te ne ʻange ha ngata? Pea kapauā ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, neongo ko e faʻahinga kovi kimoutolu, huanoa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani, haʻane foaki meʻa lelei kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.”—Mt. 7:9-11.
20 Ko ha tamai fakaetangata, neongo ʻoku ʻi he tuʻunga “kovi” koeʻuhi ko e angahala tukufakaholó, ʻokú ne maʻu ʻa e ʻofa fakanatula ki heʻene fānaú. Heʻikai te ne kākaaʻi ʻa hono fohá ka te ne feinga ke tokonaki maʻana ʻa e “meʻaʻofa lelei.” ʻI ha fakakaukau fakaetamai kia kitautolu, ʻoku tokonaki mai ʻe heʻetau Tamai ʻofa fakahēvaní ʻa e ngaahi “meʻa lelei,” ʻo hangē ko hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13) ʻE lava ke ne fakaivia kitautolu ke tau fai ʻa e ngāue fakahōifua kia Sihova, ko e Tokotaha-Tokonaki ʻo e ‘foaki lelei, mo e meʻaʻofa haohaoa’ kotoa pē.—Sem. 1:17.
Hokohoko Atu ʻa e Maʻu ʻAonga mei he Lea ʻa Sīsuú
21, 22. Ko e hā ʻoku taau ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e Malanga ʻi he Moʻungá, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú?
21 Ko e Malanga ʻi he Moʻungá ko e malanga lahi taha moʻoni ia kuo faifai ange pea fai ʻi māmaní. ʻOku taau ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa fakalaumālie ʻoku ʻi aí mo ʻene māʻalaʻalá. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi poini kuo maʻu mei ai ʻi he ngaahi kupu hokohoko ko ení, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga lahi kapau te tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku ʻi he malanga ko ení. Ko e ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ʻetau moʻuí he taimí ni pea ʻomai kia kitautolu ʻa e ʻamanaki ki ha kahaʻu fakafiefia.
22 ʻI he ngaahi kupu ko ení, kuo tau sivisiviʻi ai ha koloa fakalaumālie siʻi pē ʻi he Malanga ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá. Tā neʻineʻi ke ‘ofo i he ene akonakí’ ʻa kinautolu naʻe fanongo ki heʻene malangá. (Mt. 7:28, PM) ʻE pehē taʻetoeveiveiua foki ʻetau fakafeangaí ʻi heʻetau fakafonu hotau ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e ngaahi leá ni mo e ngaahi lea mahuʻinga taʻehanotatau kehe ʻa e Faiako Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi.
Ko e Hā Hoʻo Talí?
• Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi lotu mālualoí?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he toutou leaʻaki ʻa e lea tatau ʻi heʻetau lotú?
• Ko e hā ʻa e ngaahi kole ʻoku ʻi he lotu ʻa e ʻEikí?
• ʻE lava fēfē ke tau ‘hanganaki kole, kumi mo tukituki’?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau mālualoi naʻa nau lotu koeʻuhi pē ke mātā mo fanongoá
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku feʻungamālie ai ke lotu ʻo kole haʻatau mā ki he ʻaho ní?