SIO FAKAMAMAʻU KI HE PALÉ
“ʻOu tuli atu pe ki he ngataʻanga, ke maʻu ʻa e pale.”—FILI. 3:14.
1. Ko e hā ʻa e pale naʻe tuku mai ki he ʻapositolo ko Paulá?
KO E ʻapositolo ko Paulá, ʻoku toe ʻiloa ko Saula ʻo Tāsusí, naʻá ne haʻu mei ha fāmili ʻiloa. Naʻe akoʻi ia ʻi he lotu ʻa ʻene fanga kuí ʻe he faiako ʻiloa ʻo e Laó ko Kāmelieli. (Ng. 22:3) Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e meʻa naʻe vakai ki ai ko ha ngāue lelei naʻe tuʻu mei muʻa ʻiate ia; neongo ia naʻá ne liʻaki ʻene lotú ʻo ne hoko ko ha Kalisitiane. Naʻá ne hanga atu leva ki he pale ko e moʻui taʻengata ʻa ia naʻe tuku mai maʻana—ʻa ia ko e hoko ko ha tuʻi mo e taulaʻeiki taʻefaʻamate ʻi he Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻanga ko iá ʻe pule mai ia ki ha māmani palataisi.—Mt. 6:10; Fkh. 7:4; 20:6.
2, 3. Naʻe māʻolunga fēfē hono fakamahuʻingaʻi ʻe Paula ʻa e pale ʻo e moʻui fakahēvaní?
2 ʻI hono fakahaaʻi ʻa e māʻolunga ʻo hono fakamahuʻingaʻi ʻe Paula ʻa e pale ko iá, naʻá ne pehē: “Ko e alāmeʻa pehe, a ia ko hoku fakakoloa ʻi muʻa, kuo loa ʻeku lau ia ko e koto fakamasiva koeʻuhi ko Kalaisi. Seuke ʻoku ou kei lau ni foki ʻa e ngaahi meʻa ko ia kotoa ko e koto fakamasiva, koeʻuhi ko ʻene fungani ʻa e ʻiloʻi ʻo Kalaisi Sisu ko hoku ʻEiki; ʻa ʻEne ʻAfio naʻa ku tuku ai ke mole kotoa, ʻio, ʻou lau ko e kinohaʻa pe.” (Fili. 3:7, 8) Ko e ngaahi meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa e kakai tokolahi ʻoku mahuʻingá—ʻa e tuʻungá, koloá, ngāué, ongoongó—naʻe vakai ki ai ʻa Paula ia ko e kinohaʻa ʻi he hili ʻene ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá.
3 Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, ko e meʻa naʻe mahuʻinga moʻoni kia Paulá ko e ʻilo mahuʻinga fekauʻaki mo Sihova pea mo Kalaisí, ʻa ia naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo ia ʻi heʻene lotu ki he ʻOtuá: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) Ko e holi tōtōivi ʻa Paula ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻoku hā mahino ia ʻi heʻene lea ʻoku hiki ʻi he Filipai 3:14: “ʻOu tuli atu pe ki he ngataʻanga, ke maʻu ʻa e pale ʻo hoto ui mei ʻolunga naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu.” ʻIo, naʻá ne sio fakamamaʻu ki he pale ko e moʻui taʻengata ʻi he langí ʻi hono tuʻunga ko e konga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
Moʻui Taʻengata ʻi he Māmaní
4, 5. Ko e hā ʻa e pale ʻoku tuku mai ki he laui miliona ʻa ia ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá he ʻaho ní?
4 Ki he fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau fili ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e pale ʻoku taau ke ngāue ki aí ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Sāme 37:11, 29) Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ko ha ʻamanaki papau eni. Naʻá ne pehē: “Fiefia ē ka ko e kau anga-maluú, he te nau maʻu ʻa e māmaní.” (Mt. 5:5, NW) Ko Sīsū tonu ʻa e tokotaha tefito ke ne maʻu ʻa hotau māmaní, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Sāme 2:8, pea ʻe ʻi ai hono kaungāpule ʻe toko 144,000 ʻi hēvani. (Tan. 7:13, 14, 22, 27) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku hangē ha sipí ʻa ia te nau nofo moʻoni ʻi he māmaní te nau “maʻu” ʻa e feituʻu fakaemāmani ʻo e Puleʻangá ‘kuo teu moo nautolu talu mei he kamataaga o mamaní.’ (Mt. 25:34, 46, PM) Pea ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻe hoko eni koeʻuhi ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne talaʻofa iá, ʻoku “taʻe faʻa loi.” (Tai. 1:2) ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e falala tatau ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻi heʻene tala ki he kau ʻIsilelí: “Kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.”—Sios. 23:14.
5 Ko e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá heʻikai fakasiva ʻamanaki ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he māmaní he ʻaho ní. ʻE kehe ʻaupito ia: ʻo ʻatā mei he taú, faihiá, masivá, fakamaau taʻetotonú, mahamahakí pea mo e maté. ʻE maʻu ʻi he taimi ko iá ʻe he kakaí ʻa e moʻui lelei haohaoa pea te nau nofo ʻi ha māmani ʻa ia kuo liliu ki ha palataisi. Ko e moʻui ko iá ʻe fakalata mo fakafiemālie ʻo mahulu atu ia ʻi he tuʻunga lelei taha ʻoku tau fakaʻānaua ki aí. ʻIo, ʻi he taimi ko iá ko e ʻaho kotoa pē ʻe fakafiefia. Ko ha pale fisifisimuʻa moʻoni ia!
6, 7. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻe hoko ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá? (e) ʻE anga-fēfē hono ʻoange ki he faʻahinga kuo maté ha kamata foʻou?
6 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe fakaivia ia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ne fakahāhā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻe hoko ʻi māmani lahi ʻi he māmani foʻoú. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe Sīsū ki ha tangata ʻa ia naʻe mamatea ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 38 ke ne tuʻu ʻo ʻalu. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú naʻe fai pehē ʻa e tangatá. (Lau ʻa e Sione 5:5-9.) ʻI ha toe taimi ʻe taha, naʻe fetaulaki ai ʻa Sīsū mo ha “tangata naʻe kui, ʻa ia naʻe fanauʻi ʻoku pehē” peá ne fakaʻā ia. Ki mui ai, naʻe ʻeke ki he tangata ko ia naʻe kui ki muʻá ʻo fekauʻaki mo e Tokotaha naʻá ne fakaʻā iá, pea naʻá ne tali: “Talu mei muʻa ʻi muʻa kuo teʻeki ke talanoaʻia ʻo pehē, kuo fakaʻā ʻe ha taha ʻa e mata ʻo ha toko taha ne fanauʻi kui. Ka ne ʻikai ko e toko taha ia mei he ʻOtua, ne ʻikai te ne lava ha momoʻi meʻa.” (Sione 9:1, 6, 7, 32, 33) Naʻe lava ke fai kotoa eni ʻe Sīsū koeʻuhi naʻe fakaivia ia ʻe he ʻOtuá. ʻI he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí, naʻe hanga ai ʻe Sīsū ʻo “fakamoʻui ʻa kinautolu naʻe tangi ki ha faitoʻo.”—Luke 9:11.
7 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e puké mo e mamateá ka naʻe toe lava foki ke ne fokotuʻu hake ʻa e maté. Ko ha fakatātā, naʻe mate ha kiʻi taʻahine taʻu 12, ʻo fakatupunga ai ʻa e mamahi lahi ki heʻene ongo mātuʻá. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Siʻi taʻahine, ʻoku ou tala atu, Ke ke tuʻu.” Pea naʻá ne tuʻu! ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fakafeangai ʻa e ongo mātuʻá mo e niʻihi kehe naʻe ʻi aí? (Lau ʻa e Maake 5:38-42.) ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻi ai ʻa e ‘ʻohovale’ lahi ʻi he toetuʻu ʻa e laui miliona, he ʻe “hoko ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.” (Ng. 24:15; Sione 5:28, 29) ʻE ʻoange ki he faʻahingá ni ha kamata foʻou ʻi he moʻuí fakataha mo e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi he taimi ko iá ʻo aʻu ʻo taʻengata.
8, 9. (a) Lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí, ko e hā ʻe hoko ki he angahala tukufakaholo meia ʻĀtamá? (e) Ko e hā ʻe makatuʻunga mei ai hono fakamāuʻi ʻa e kau maté?
8 Ko e faʻahinga ʻe toetuʻú ʻoku ʻikai ʻosi fakapapauʻi ia te nau taʻelavameʻa. Ko e faʻahinga ʻe foki mai ʻi he toetuʻú heʻikai ke fakahalaiaʻi kinautolu ʻi he angahala naʻa nau fai ki muʻa ke nau maté. (Loma 6:7) Lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e feilaulau huhuʻí, ʻe ʻalu māmālie ai ʻa e faʻahinga talangofua ʻoku pule ki ai ʻa e Puleʻangá ki he haohaoa, ʻo faifai atu pē pea nau hoko ʻo ʻatā fakaʻaufuli mei he ngaahi nunuʻa kotoa ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá. (Loma 8:21) ʻE hanga ʻe Sihova ʻo “folofua ʻa mate ʻo taʻengata; pea ko Atonai Sihova te ne holoholo ʻa e loʻimata mei he mata fuape.” (Ai. 25:8) ʻOku toe pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe “folahi ʻa e ngaahi tohi,” ʻo fakahaaʻi ai ko e faʻahinga ko ia ʻe moʻui ʻi he taimi ko iá ʻe ʻoange kia kinautolu ʻa e fakahinohino foʻou. (Fkh. 20:12) ʻI hono liliu ʻa e māmaní ko ha palataisí, “e toki ako ae kakai o mamani ki he maonioni.”—Ai. 26:9, PM.
9 ʻE fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻe toetuʻú, ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi he angahala tukufakaholo meia ʻĀtamá, ka ʻi he meʻa te nau fili ke faí. ʻOku pehē ʻi he Fakahā 20:12: “Naʻe fakamāu ʻa e pekia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ʻi he ngaahi tohi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue,” ʻa ia, ko ʻenau ngaahi ngāue hili ʻenau toetuʻú. Ko ha fakatātā fakaofo moʻoni ia ʻo e fakamaau totonu, meesi mo e ʻofa ʻa Sihová! Tānaki atu ki ai, ko e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi heʻenau moʻui he kuohilí ʻi he māmani motuʻa ko ení “ʻe ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.” (Ai. 65:17) ʻI hono ala maʻu ʻa e fakamatala fakatupu langa hake foʻou mo ha moʻui fonu ʻi he ngaahi meʻa leleí, heʻikai ai te nau kei mamahi ʻi he ngaahi meʻa kovi ʻi he kuohilí. Ko e ngaahi hokosia ko ia ʻi he kuohilí heʻikai te nau kei manatu ki ai. (Fkh. 21:4) ʻE hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he “fuʻu kakai lahi,” te nau hao moʻui ʻi ʻĀmaketoné.—Fkh. 7:9, 10, 14.
10. (a) ʻE fēfē ʻa e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ai koe ke ke sio fakamamaʻu ki he palé?
10 ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻe malava ai ʻa e kakaí ke moʻui ʻo ʻikai toe puke pe mate. “ʻOku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” (Ai. 33:24) Faifai atu pē, ko e kau nofo ʻi he māmani foʻoú te nau ʻā hake ʻi he pongipongi taki taha ki he moʻui lelei haohaoa, ʻo fiefia fakataha mo e ʻamanaki atu ki ha toe ʻaho fakaofo ʻe taha. Te nau hanga atu ki he ngāue fakafiemālie, mo e feohi mo e niʻihi kehe ʻa ia ʻoku nau tokanga mai kiate kinautolu. Ko ha pale fakaofo moʻoni ha moʻui pehē! Ko ha kiʻi fokotuʻu, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakaava ai hoʻo Tohi Tapú ki he ngaahi kikite ʻi he Aisea 33:24 mo e 35:5-7? Feinga ke ke sioloto atu ʻokú ke ʻi ai. ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻa ko iá ke ke sio fakamamaʻu ki he palé.
ʻIkai Sio Fakamamaʻu ki he Palé
11. Fakamatalaʻi ʻa e kamataʻanga lelei ʻo e pule ʻa Solomoné.
11 Ko ʻetau ʻilo pē ki he palé, kuo pau ke tau ngāue tōtōivi ke sio fakamamaʻu ʻo fakahangataha ki ai koeʻuhi ʻe lava ke ʻikai ke tau toe sio ki ai. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa Solomone ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne lotu fakatōkilalo ki he ʻOtuá ki ha mahino mo e ʻiloʻilo koeʻuhi ke lava ai ʻo ne fakamāuʻi totonu ʻa Hono kakaí. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 3:6-12.) Ko hono olá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú, “naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Solomone ʻa e poto, mo e faiva [pe mahino] lahi ʻaupito.” Ko e moʻoni, “naʻe hulu ʻa e poto ʻa Solomone ʻi haʻa Hahake katoa, pea ʻi he poto kotoa pe ʻo Isipite.”—1 Tuʻi 4:29-32.
12. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga te nau hoko ko e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí?
12 Kae kehe, naʻe fakatokanga ki muʻa ʻa Sihova ko ha taha pē ʻe hoko ko e tuʻi “ʻe ʻikai te ne fakalahi ʻene fanga hosi” pea “ʻe ʻikai te ne maʻu ʻunoho toko lahi, ke ʻoua naʻa afe hono loto.” (Teu. 17:14-17) Ko hono fakalahi ʻene fanga hōsí ʻe fakahaaʻi ai naʻe fakafalala ʻa e tuʻí ki he mālohi fakakautaú ke ne maluʻi ʻa e puleʻangá kae ʻikai falala kia Sihova, ko e Tokotaha-Maluʻí. Pea ko e maʻu uaifi tokolahí ʻe fakatuʻutāmaki ia koeʻuhi ko e niʻihi ʻo kinautolu, ko ʻenau haʻu mei he ngaahi puleʻanga pangani takatakai ʻa ia ʻoku nau kau ʻi he lotu loí, pea ko e ngaahi uaifi ko iá ʻe lava ke nau fakatafokiʻi ʻa e tuʻí mei he lotu moʻoni kia Sihová.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e taʻetokanga ʻa Solomone ki he meʻa naʻe tala ange kiate iá?
13 Naʻe taʻetokanga ʻa Solomone ki he ngaahi fakatokanga ko iá. ʻI hono kehé, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe folofola tonu ʻa Sihova ʻoku ʻikai totonu ke fai ʻe he ngaahi tuʻí. Naʻá ne tānaki ʻa e fanga hoosi mo e kau tangata heka hoosi ʻe laui afe. (1 Tuʻi 4:26) Naʻá ne toe maʻu ʻa e uaifi ʻe toko 700 mo e sinifu ʻe toko 300, ko e tokolahi ʻo kinautolu mei he ngaahi puleʻanga pangani ofi maí. Ko e faʻahingá ni naʻa nau “fakaafe . . . hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi heʻene fakafeangai kia Sihova.” Naʻe kau ʻa Solomone ʻi he lotu loi fakalielia ʻa e ngaahi puleʻanga panganí ʻa ia naʻe akoʻi kiate ia ʻe hono ngaahi uaifí. Ko hono olá, naʻe folofola ai ʻa Sihova ʻo pehē te ne “matuʻaki hae ʻa e puleʻanga” meia Solomone.—1 Tuʻi 11:1-6, 11.
14. Naʻe iku ki he hā ʻa e talangataʻa ʻa Solomone pea mo e puleʻanga ʻIsilelí?
14 Naʻe ʻikai kei tokangataha ʻa Solomone ki he monū mahuʻinga naʻá ne maʻu ko hono fakafofongaʻi ʻa e ʻOtua moʻoní. Naʻe kau kakato ʻa Solomone ki he lotu loí. Naʻe faifai atu pē, ʻo tafoki ʻa e puleʻangá kotoa mei he moʻoní, ʻo iku ai ki hono fakaʻauha ʻi he 607 K.M. Neongo naʻe faifai pē ʻo toe fakafoʻou ʻe he kau Siú ʻa e lotu moʻoní, ʻi he laui senituli ki mui ai naʻe ueʻi ai ʻa Sīsū ke ne fakahaaʻi: “E toʻo meiate kimoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, pea ʻe tuku ki ha kakai ʻoku fua ʻo tāu mo ia.” Ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.” (Mt. 21:43; 23:37, 38) Ko e ikuʻanga ʻo ʻene taʻefaitōnungá, naʻe mole ai mei he puleʻangá ʻa e monū lahi ko hono fakafofongaʻi ʻa e ʻOtua moʻoní. ʻI he 70 T.S., naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalema mo e temipalé, pea ko e tokolahi ʻo e kau Siu naʻe toé naʻa nau hoko ko e kau pōpula.
15. ʻOmai ha fakatātā ʻo e ongo tangata ʻa ia naʻe mole ʻena tokangataha ki he meʻa naʻe mahuʻinga moʻoní.
15 Ko Siutasi ʻIsikalioté ko e taha ia ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻa Sīsuú. Naʻe fanongo ʻa Siutasi ʻi he ngaahi akonaki fakaofo ʻa Sīsuú, peá ne mamata ʻi he ngaahi mana naʻá ne fakahoko ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke maluʻi ʻe Siutasi ʻa hono lotó. Naʻe tuku kiate ia ke ne tokangaʻi ʻa e puha naʻe ʻi ai ʻa e paʻanga ʻa Sīsū mo e kau ʻapositolo ʻe toko 12. Ka “ko e kaihaʻa ia, pea ko e meʻa ʻi he ʻiate ia ʻenau puha paʻanga naʻa ne faʻa ʻave ʻa e ngaahi meʻa naʻe li ki ai.” (Sione 12:6) Ko ʻene mānumanú naʻe faifai atu pē ʻo ne faʻufaʻu fakafufū ai mo e kau taulaʻeiki lahi mālualoí ke ne lavakiʻi ʻa Sīsū ki he konga siliva ʻe 30. (Mt. 26:14-16) Ko e toe tokotaha naʻe mole ʻene tokangatahá ko Tīmasi, ʻa ia ko ha kaungāmeʻa ʻo e ʻapositolo ko Paulá. Naʻe ʻikai maluʻi ʻe Tīmasi ʻa hono lotó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula: “Kuo liʻaki au ʻe Timasi, heʻene ʻofa ki he maama ko eni.”—2 Tim. 4:10; lau ʻa e Palovepi 4:23.
Lēsoni kia Kitautolu Taki Taha
16, 17. (a) ʻOku mālohi fēfē ʻa e fakafepaki ʻoku tau fehangahangai mo iá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau matuʻuaki ha meʻa pē ʻe ʻomai ʻe Sētane kia kitautolu?
16 Ko e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke nau tokanga ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fokotuʻu ʻi he Tohi Tapú, he ʻoku tala mai kia kitautolu: “Ko eni, naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e fakataipe: pea naʻe tohi moʻota naʻinaʻi, ʻa kitaua kuo ta fenapasi mo e aofangatuku ʻo e ngaahi kuonga.” (1 Kol. 10:11) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻa lolotongá.—2 Tim. 3:1, 13.
17 Ko Sētane ko e Tēvoló, ʻa e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” ʻokú ne ʻiloʻi “ʻoku toesiʻi pe hono taimi” ʻoku toé. (2 Kol. 4:4; Fkh. 12:12) Te ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne malavá ke fakataueleʻi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke nau maumauʻi ʻenau anga-tonu ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané. ʻOku puleʻi ʻe Sētane ʻa e māmani ko ení, ʻo kau ai ʻene founga fakamafola ongoongó. Kae kehe, ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e meʻa ʻoku mālohi mamaʻo ange—ko e “makehe atu ʻo e mafai.” (2 Kol. 4:7) ʻE lava ke tau falala ki he mālohi mei he ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau matuʻuaki ha meʻa pē ʻoku ʻomai ʻe Sētane kia kitautolu. Ko ia ai, ʻoku ekinaki mai ke tau lotu maʻu pē, ʻo falala ʻe hanga ʻe Sihova ʻo “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.”—Luke 11:13.
18. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻu ki he māmani lolotonga ko ení?
18 ʻOku toe fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he ʻilo kuo vavé ni ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu kotoa ʻa Sētané ka ʻe hao ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:17) ʻI he vakai atu ki he meʻá ni, he taʻefakapotopoto ē ki ha taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke fakakaukau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ení ʻe lava ke mahuʻinga tuʻuloa ange ʻi hono vahaʻangatae mo Sihová! Ko e māmani ko eni ʻi he malumalu ʻo Sētané ʻoku hangē ha vaka ngotó. Kuo tokonaki ʻe Sihova ki he fakatahaʻanga Kalisitiané ha “vaka fakahaofi moʻui” maʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá. ʻI heʻenau fononga ki he māmani foʻoú, ʻe lava ke nau maʻu ʻa e tuipau ki heʻene talaʻofá: “Ko e kau taʻe fai totonu ʻe tuʻusi ia: Ka ko haʻa matatali kia Sihova ko kinautolu ʻe to ki ai ʻa e fonua.” (Sāme 37:9) Ko ia ai, sio fakamamaʻu ki he pale fisifisimuʻa ko ení!
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Paula fekauʻaki mo e pale naʻe tuku kiate iá?
• ʻE fakamāuʻi ʻo makatuʻunga ʻi he hā ʻa e faʻahinga te nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní?
• Ko e hā ʻa e ʻalunga fakapotopoto kiate koe he taimi ní?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻOkú ke sioloto atu kia koe ʻokú ke maʻu ʻa e palé ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú?