Ko Hoʻo Anga-Tonú ʻOku ʻAi Ai ʻa e Loto ʻo Sihová ke Fiefia
“E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.”—PAL. 27:11, PM.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e pole naʻe fai ʻe Sētane ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohi Siopé? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe hokohoko atu hono manukiʻi ʻe Sētane ʻa Sihova hili ʻa e ngaahi ʻaho ʻo Siopé?
NAʻE fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e anga-tonu ʻa e sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá ko Siopé. Ko hono olá, naʻe mole ai ʻa e fanga monumanu ʻa Siopé, ko ʻene fānaú mo ʻene moʻui leleí. Ka ʻi he taimi naʻe poleʻi ai ʻe Sētane ʻa e anga-tonu ʻa Siopé, naʻe ʻi ai e meʻa lahi ange ʻi heʻene fakakaukaú ʻi he tangata pē ko Siopé. “Ko e kili pe ia telia ha kili: ʻio, ʻe ʻatu ʻe ha tangata ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui,” ko e taukaveʻi ia ʻa Sētané. Ko e polé ni naʻe langaʻi hake ai ha ʻīsiu naʻe kau ki ai ʻa e niʻihi kehe tuku kehe ʻa Siope pea kuo hokohoko mai ia ʻi he taimi lōloa hili ʻene maté.—Siope 2:4.
2 ʻI he taʻu nai ʻe 600 hili e ʻahiʻahiʻi ʻo Siopé, naʻe fakamānavaʻi ai ʻa Solomone ke ne tohi: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” (Pal. 27:11, PM) ʻOku hā mahino ʻi he taimi ko iá naʻe kei poleʻi pē ai ʻe Sētane ʻa Sihova. ʻIkai ngata aí, ʻi ha vīsone naʻe ʻoange ki he ʻapositolo ko Sioné, naʻe hā ai ʻa Sētane ʻokú ne tukuakiʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻosi hono kapusi mei hēvani ʻi ha taimi hili hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914. ʻIo, naʻa mo e ʻahó ni, ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, ʻoku kei poleʻi pē ʻe Sētane ʻa e anga-tonu ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá!—Fkh. 12:10.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he tohi Siopé?
3 Fakakaukau atu leva ki he lēsoni mahuʻinga ʻe tolu ʻoku tau ako mei he tohi Siopé. ʻUluakí, ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Siopé ʻoku fakaeʻa ai ʻa e fili moʻoni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e tupuʻanga ʻo e fakafepaki ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e fili ko iá ko Sētane ko e Tēvoló. Uá, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fetaulaki nai mo iá, ko hono maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá ʻe ʻai ai ke tau malava ʻo tauhi maʻu ʻetau anga-tonú. Tolú, ʻi he hoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga foungá, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai kia Siopé. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai eni ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko ʻene kautahá, mo hono laumālie māʻoniʻoní.
Manatuʻi ʻa e Fili Moʻoní
4. Ko hai ke tukuakiʻi ki he ngaahi tuʻunga lolotonga ʻo e māmaní?
4 ʻOku ʻikai tui ʻa e tokolahi ʻoku ʻi ai ha Sētane. Ko ia ai, neongo ʻoku nau ʻohovale nai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga moʻoní—ko Sētane ko e Tēvoló. Ko e moʻoni, ko e lahi ʻo e ʻoiauē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tupu ia meia kinautolu pē. Ko ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá na fili ke na tauʻatāina mei hona Tokotaha-Fakatupú. Pea talu mei ai, kuo ngāue mātuʻaki taʻefakapotopoto ʻa e ngaahi toʻutangata hokohoko maí. Kae kehe, ko e Tēvoló naʻá ne kākaaʻi ʻa ʻIvi ke ne angatuʻu ki he ʻOtuá. Ko ia ʻa e tokotaha kuó ne fakatupulekina ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa mo mate ʻo e tangatá ha fokotuʻutuʻu fakaemāmani ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé. Koeʻuhi ko Sētane ʻa e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” ʻoku fakahāhā ʻe he sōsaieti ʻo e tangatá ʻa e ʻulungāanga tefito tatau mo ia ʻokú ne faí—ʻa e pōlepolé, tangi ke tuʻu ʻatá, meheká, mānumanú, kākaá mo e angatuʻú. (2 Kol. 4:4; 1 Tim. 2:14; 3:6; lau ʻa e Semisi 3:14, 15.) Ko e ngaahi ʻulungāanga peheé kuo taki atu ai ki he ngaahi fepaki fakapolitikale mo fakalotu, tāufehiʻa, taʻefaitotonu, mo e moveuveú, ʻa ia ʻoku fakalahi ai ʻa e mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
5. Ko e hā ʻoku tau loto ke fai ʻaki ʻa e ʻilo mahuʻinga ʻoku tau maʻú?
5 Ko ha ʻilo mahuʻinga moʻoni ia ʻoku tau maʻu ʻi hotau tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová! ʻIo, ʻoku tau mahinoʻi ʻa e tokotaha ke tukuakiʻi ki he ngaahi tuʻunga ololalo ʻo e māmaní. ʻIkai ʻoku ueʻi leva ai kitautolu ke tau kau ʻi he ngāue fakamalangá koeʻuhi ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e tokotaha tefito ʻokú ne fakatupunga ʻa e faingataʻá? Pea ʻikai ʻoku tau fiefia ke tuʻu maʻá e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, pea ke fakamatala ki he niʻihi kehé ʻa e founga te ne fakangata ai ʻa Sētane mo e ʻoiauē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?
6, 7. (a) Ko hai ʻoku tupu mei ai ʻa e fakatangaʻi ʻo e kau lotu moʻoní? (e) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiū ʻo e kuonga muʻá?
6 Ko Sētane ʻoku tupu mei ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi mamahi lahi ʻa e māmaní kae toe pehē foki ki he fakafepaki ʻoku hokosia ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakapapauʻi ke ʻahiʻahiʻi kitautolu. Naʻe tala ʻe Sīsū Kalaisi ki he ʻapositolo ko Pitá: “ʻE Saimone, ʻe Saimone, ta kuo tala kimoutolu ʻe Setane, ke ne sivi kimoutolu ʻo hange ko e uite.” (Luke 22:31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko kitautolu taki taha ʻoku muimui ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú te tau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. Naʻe fakahoa ʻe Pita ʻa e Tēvoló ki ha “laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” Pea naʻe pehē ʻe Paula: “Ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.”—1 Pita 5:8; 2 Tim. 3:12.
7 ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau manatuʻi ʻa e fili moʻoní ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa fakamamahi ki ha kaungātui? ʻI he ʻikai fakamavaheʻi kitautolu mei he tokoua ʻoku uesiá, ʻoku tau ngāue ʻo hangē ko ʻIlaiū ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne lea kia Siope ʻi he tuʻunga ko ha kaumeʻa moʻoni. ʻOku tau kau fakataha mo hotau tokouá ʻi he fāinga mo hotau fili anga-maheni ko Sētané. (Pal. 3:27; 1 Tes. 5:25) Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi ʻa hotau kaungā sevānití ke ne tauhi maʻu ʻene anga-tonú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, pea ʻai ai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová.
8. Ko e hā naʻe ʻikai lavameʻa ai ʻa Sētane ʻi hono ʻai ke taʻofi ʻe Siope ʻene fakalāngilangiʻi ʻa Sihová?
8 Ko e ʻuluaki koloa naʻe fakatupunga ʻe Sētane ke mole meia Siopé ko ʻene fanga monumanú. Naʻe mahuʻinga ʻa e fanga monumanu ko iá, ʻo ngalingali naʻe maʻu mei ai ʻene moʻuí. Ka naʻe toe ngāueʻaki ia ʻe Siope ʻi he lotú. Hili hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻe Siope ʻa ʻene fanaú, naʻá ne “tuu hegihegi hake, o atu ae gaahi feilaulau tutu o fakatatau ki ho nau toko lahi kotoabe: he nae behe e Jobe, Naa kuo agahala a hoku gaahi foha, o lea kovi ki he Otua i ho nau loto. Nae fai behe be a Jobe i he aho kotoabe.” (Siope 1:4, 5) Ko ia ai, naʻe feilaulau tuʻumaʻu ʻaki ʻe Siope ʻa e fanga monumanú kia Sihova. ʻI he kamata pē ʻa e ʻahiʻahí, naʻe ʻikai kei malava ʻa e meʻa ko iá. Naʻe ʻikai kei ʻi ai ha “koloa” ʻa Siope ke fakalāngilangiʻi ʻaki ʻa Sihova. (Pal. 3:9) Ka naʻá ne lava—pea naʻá ne fai—hono fakalāngilangiʻi ʻa Sihová ʻaki hono loungutú!
Fakatupulekina ha Vahaʻangatae Vāofi mo Sihova
9. Ko e hā ʻa ʻetau koloa mahuʻinga tahá?
9 Pe ʻoku tau koloaʻia pe masiva, kei siʻi pe taʻumotuʻa, moʻui lelei pe mahamahaki, ʻe lava ke tau fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá, ko e kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá te ne ʻai ke tau malava ʻo tauhi maʻu ʻetau anga-tonu fakafoʻituituí pea ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová. Naʻa mo e faʻahinga tāutaha naʻa nau maʻu ʻa e ʻilo fakangatangata ki he moʻoní naʻa nau tuʻu loto-toʻa ʻo tauhi maʻu ʻenau anga-tonú.
10, 11. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e taha ʻo hotau fanga tuofāfiné ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e anga-tonú? (e) Ko e hā ʻa e tali mālohi naʻe ʻoange ʻe he tuofefine ko ení kia Sētané?
10 Fakakaukau atu angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuofefine Valentina Garnovskaya, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻi Lūsia ʻa ia ʻi he hangē ko e faitōnunga ko Siopé naʻá ne tauhi maʻu ʻene anga-tonú neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá. ʻI he 1945, ʻi heʻene taʻu 20 nai, naʻe faifakamoʻoni ai kiate ia ha tokoua. Naʻá ne toe foki tuʻo ua ange ki ai ke talanoa fekauʻaki mo e Tohi Tapú, ka ʻi he hili iá naʻe ʻikai ʻaupito te ne toe sio kiate ia. Neongo ia, naʻe kamata ke malanga ʻa Valentina ki hono ngaahi kaungāʻapí. Ko hono olá, naʻe puke ia ʻo fakahū pea tauteaʻi ke ngāue taʻu ʻe valu ʻi ha ʻapi pōpula. ʻI he 1953 naʻe tukuange mai ia pea naʻá ne toe kamata ʻi he taimi pē ko iá ʻene ngāue fakamalangá. Naʻe toe puke ia ʻo tuku pilīsone—ʻo taʻu ʻe hongofulu he taimi ko ení. Hili hono ngāueʻi ha ngaahi taʻu ʻi ha ʻapi pōpula, naʻe ʻave ia ki he ʻapi pōpula ʻe taha. ʻI he ʻapi pōpula ko iá, naʻe ʻi ai ha fanga tuofāfine naʻe ʻi ai ʻenau Tohi Tapu. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fakahaaʻi ange ai ʻe ha tuofefine ʻa e Tohi Tapú kia Valentina. Ko ha mōmeniti fakafiefia moʻoni ia! Fakaʻuta atu, ko e Tohi Tapu kehe pē ʻe taha ne sio ai ʻi ha taimi ʻa Valentina ko e Tohi Tapu ko ia ʻa e tokoua naʻe faifakamoʻoni kiate ia ʻi he 1945!
11 ʻI he 1967, naʻe fakaʻatā ai ʻa Valentina pea iku ai ʻo ne malava ke fakahāhā ʻene fakatapui kia Sihová ʻaki ʻene papitaiso ʻi he vaí. Naʻá ne ngāueʻaki faivelenga ʻene tauʻatāiná ke kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻo aʻu ki he 1969. Kae kehe, ʻi he taʻu ko iá, naʻe toe puke ia, pea ʻi he taimi ko ení naʻe tauteaʻi ai ia ke ne ngāue taʻu tolu ʻi he pilīsoné. Kae kehe, naʻe hokohoko atu pē ʻa e malanga ʻa Valentina. Ki muʻa ke ne mate ʻi he 2001, kuó ne tokoniʻi ʻa e kakai ʻe toko 44 ke nau ʻilo ʻa e moʻoní. Naʻá ne fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 21 ʻi he ngaahi pilīsoné mo e ngaahi ʻapi pōpulá. Naʻá ne loto-lelei ke tukuange ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa ʻene tauʻatāiná, koeʻuhi ke tauhi maʻu ʻa ʻene anga-tonú. ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe pehē ʻe Valentina: “Naʻe ʻikai ʻaupito haku ʻapi ke nofo ai. Ko e kotoa ʻo ʻeku koloá naʻe ʻi ha katoleta pē ʻe taha, ka naʻá ku fiefia mo fiemālie ʻi he tauhi kia Sihová.” Ko ha tali mālohi ē ko ia naʻe ʻoange ʻe Valentina kia Sētané, ʻa ia naʻá ne taukaveʻi heʻikai ke kei mateaki ai pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ʻOtuá ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí! (Siope 1:9-11) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻá ne ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová pea ʻokú Ne vēkeveke fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia te ne fakafoki mai ai ki he moʻuí ʻa Valentina mo e niʻihi kehe kotoa pē ʻa ia naʻa nau mate faitōnungá fakafou ʻi he toetuʻú.—Siope 14:15.
12. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ʻofá ʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová?
12 Ko ʻetau kaumeʻa mo Sihová ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau ʻofa kiate iá. ʻOku tau leleiʻia ʻi he ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá pea fai ha meʻa pē ʻi heʻetau malavá ke moʻui ai ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻI he kehe mei he meʻa ʻoku taukaveʻi ʻe he Tēvoló, ʻoku tau ʻofa loto-lelei mo ʻikai fai fakatuʻunga kia Sihova. Ko e ʻofa ongoʻi ko eni mei he lotó ʻoku fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonú ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí. ʻI heʻene tafaʻakí, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘tauhi ʻa e hala o ʻene kau mateakí.’—Pal. 2:8; Sāme 97:10.
13. ʻOku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he meʻa ʻoku tau fai kiate iá?
13 ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo tatau ai pē pe ko e hā nai hono lahi ʻo e ongoʻi fakangatangata ʻoku tau maʻú. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi taumuʻa leleí pea ʻikai te ne fakamāuʻi kitautolu kapau heʻikai lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau saiʻia ke faí. Ko e meʻa ʻoku laú ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau faí kae pehē foki ki he ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá. Neongo naʻe mamahi ʻa Siope pea pau ke ne kātakiʻi ʻa e meʻa lahi, naʻá ne lea ki hono kau tukuakiʻí ʻo fekauʻaki mo ʻene ʻofa ki he ngaahi founga ʻa Sihová. (Lau ʻa e Siope 10:12; 28:28.) ʻI he vahe fakaʻosi ʻo e tohi Siopé, naʻe fakahāhā ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene houhau kia ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā koeʻuhi ko e ʻikai ke nau leaʻaki ʻa e moʻoní. ʻI he taimi tatau, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene hōifua kia Siope ʻaki ʻene lave tuʻo fā kiate ia “ko ʻeku tamaioʻeiki” pea ʻi hono fakahinohinoʻi ia ke ne fakalaloa maʻá e kau faihalá. (Siope 42:7-9) ʻOfa ke tau ngāue foki mo kitautolu ʻi ha founga ʻe vakai mai ai ʻa Sihova mo e hōifua kia kitautolu.
Poupouʻi ʻe Sihova ʻEne Kau Sevāniti Faitōnungá
14. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siope ke ne fakatonutonu ʻa ʻene fakakaukaú?
14 Naʻe tauhi maʻu ʻe Siope ʻa ʻene anga-tonú neongo naʻá ne taʻehaohaoa. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi he malumalu ʻo e tenge lahi, naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau hala. Hangē ko ení, naʻá ne pehē kia Sihova: “ʻOku ou tautapa atu, ka ʻoku ʻikai te ke tali au . . . ʻOku ke ngaue ʻaki ʻa e ngu ʻo ho nima ke fakatangaʻi au.” ʻIkai ngata aí, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Siope ʻa hono fakatonuhiaʻi iá ʻi heʻene pehē: “ʻOku ʻikai ko e angahala au,” pea “ʻoku ʻikai ha fakamalohi ʻi hoku nima, pea ko ʻeku lotu ʻoku maʻa.” (Siope 10:7; 16:17; 30:20, 21) Neongo ia, naʻe tokoniʻi anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa Siope ʻaki ʻene ʻeke ha ngaahi fehuʻi hokohoko ʻa ia naʻe tataki mamaʻo ai ʻa e tokangá meia Siope. Naʻe toe ʻai ke malava ai ʻa Siope ʻo sio māʻalaʻala ange ki he tuʻunga aoniu ʻo e ʻOtuá mo e tuʻunga taʻemahuʻinga ʻo e tangatá. Naʻe tali ʻe Siope ʻa e tatakí pea fakatonutonuʻi ia.—Lau ʻa e Siope 40:8; 42:2, 6.
15, 16. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e tokoni ki heʻene kau sevāniti he ʻaho ní?
15 ʻOku toe ʻomai ʻe Sihova ʻa e tataki anga-ʻofa mo tuʻumaʻu ki heʻene kau sevāniti he ʻaho ní. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tokoni mahuʻinga. Hangē ko ení, naʻe tokonaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e feilaulau huhuʻí pea fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki he fakamolemole ʻo e angahalá. Makatuʻunga ʻi he feilaulau ko iá, ʻe lava ke tau maʻu ai ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá neongo ʻetau taʻehaohaoá. (Sem. 4:8; 1 Sione 2:1) ʻI he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau toe lotu ki ha poupou mo e tokoni fakaivimālohi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Tānaki atu ki ai, ʻoku tau maʻu ʻa e Tohi Tapú kakato, pea kapau ʻoku tau lau ia pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku ʻi aí, ʻoku tau teuʻi ai kitautolu ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he akó ke tau mahinoʻi ʻa e ʻīsiu ʻo e tuʻunga-hau fakalevelevá mo e anga-tonu fakafoʻituituí.
16 ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau maʻu ʻaonga lahi mei he hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki ʻi māmani lahi ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová fakataha mo e meʻakai fakalaumālie fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45-47, PM) ʻI he fakatahaʻanga taki taha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fakafuofua ki he 100,000, ʻoku fai ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa ia ʻoku fakahinohinoʻi ai mo fakaivimālohiʻi kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí ʻe malava ke hoko. ʻOku lava ke fakatātaaʻi eni ʻi he meʻa naʻe hokosia ʻe Sheila, ko ha Fakamoʻoni taʻu hongofulu tupu ʻoku nofo ʻi Siamane.
17. Fakatātaaʻi ʻa e fakapotopoto ʻo e pipiki ofi ki he fakahinohino he ʻahó ni ʻa e kautaha ʻa Sihová.
17 ʻI he ʻaho ʻe taha he ʻapiakó, naʻe tuku fakataimi ai ʻa e kalasi ʻa Sheila ʻo ʻikai ha taha ke ne tokangaʻi. Naʻe fili ai ʻa e kalasí ke nau ʻahiʻahi ngāueʻaki ʻa e papa Ouija. Naʻe mavahe leva he taimi ko iá ʻa Sheila mei he loki akó, pea ko e meʻa naʻá ne toki fanongo ai ki muí naʻá ne fiefia ai ʻi heʻene mavahé. Lolotonga hono ngāueʻaki ʻo e papa Ouija, naʻe ongoʻi ʻe he niʻihi ʻo e kau akó ʻa e ʻi ai ʻa e fanga tēmenioó pea nau feholaki ʻi he ilifia. Kae kehe, ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sheila ke ne fili ke mavahe vave ʻaupito mei he lokí? “ʻIkai fuoloa mei he meʻa ko eni naʻe hokó, naʻa mau lāulea ai ʻi ha fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e papa Ouija. Ko ia ai, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí,” ko e fakamatala ia ʻa Sheila. “Naʻá ku loto ke fakafiefiaʻi ʻa Sihova, ʻo hangē tofu pē ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻi he Palovepi 27:11.” He meʻa lelei moʻoni ia ko e ʻi he fakatahá ʻa Sheila ʻo fanongo tokanga ki he polokalamá!
18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi fakafoʻituitui ke faí?
18 ʻAi ke tau taki taha fakapapauʻi ke pipiki ofi ki he fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he kautaha ʻa e ʻOtuá. ʻI he maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá, lau Tohi Tapú, ako ʻa e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, lotu, mo e feohi mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e tataki mo e poupou ʻoku tau fiemaʻú. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau ikuna, pea ʻokú ne falala pau ʻe hokohoko atu ʻetau mateakí. Ko ha monū moʻoni ia ʻoku tau maʻu ke fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonú, pea ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia!
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tupu meia Sētané?
• Ko e hā e koloa mahuʻinga taha ʻoku tau maʻú?
• Ko e hā e makatuʻunga ʻo ʻetau kaumeʻa mo Sihová?
• Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku poupouʻi ai ʻe Sihova kitautolu he ʻaho ní?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
ʻOku ueʻi koe ke ke vahevahe atu ʻa e ʻilo mahuʻinga ʻokú ke maʻú?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e kaungālotú ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonú
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Naʻe loto-lelei ʻa Valentina ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ke tauhi maʻu ʻa ʻene anga-tonú