4 Toʻo Hoʻo Veiveiuá
“ʻA e tui vaivai, ko e hā naʻá ke veiveiua aí?” —Mātiu 14:31, NW.
KO E HĀ ʻA E POLÉ? Naʻa mo e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau veiveiua ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Mātiu 14:30; Luke 24:36-39; Sione 20:24, 25) Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻikai ha tuí ko e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai.” (Hepelu 12:1) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Oku ikai maʻu kotoabe ae tui.” (2 Tesalonaika 3:2, PM) ʻOku ʻikai pehē ia ʻoku taʻemalava ke ngāueʻaki ʻe he niʻihi ʻa e ʻulungaanga ko ení. ʻI hono kehé, ʻoku ʻikai ngāue ʻa e tokolahi ke maʻu ia. ʻE tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi feinga ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai peheé.
ʻE LAVA FĒFĒ KE KE IKUʻI ʻA E POLÉ? Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatupunga ai ke ke veiveiuá. Hangē ko ení, ko e ākonga ko Tōmasí naʻá ne veiveiua ʻi he toetuʻu ʻa Sīsuú, neongo naʻe tala ange ʻe he kau ākonga kehé kuo nau mamata kiate ia. Naʻe fiemaʻu ʻe Tōmasi ha fakamoʻoni. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate ia ʻa e fakamoʻoni naʻe fiemaʻu ke ne maʻu ai ʻa e tui ʻoku mālohí.—Sione 20:24-29.
Fakafou ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tokonaki mai ai ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e tali ʻoku tau fiemaʻu ke toʻo ai ʻetau veiveiuá. Ko e fakatātaá, ʻoku mole ʻa e tui ʻa e tokolahi ki he ʻOtuá koeʻuhi ʻoku nau tukuakiʻi hangatonu pe taʻefakahangatonu ia ki he ngaahi taú, fakamālohí mo e mamahi ʻoku moʻua ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú ki he meʻá ni?
ʻOku ʻikai pule ʻa e ʻOtuá fakafou he ngaahi puleʻanga fakaetangatá. Naʻe lave ʻa Sīsū ki he laumālie taʻehāmai ko Sētané ko e “ʻeiki [pe pule] ʻo māmani.” (Sione 14:30) Naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane kia Sīsū ʻa e pule ki he puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ki ha foʻi lotu tuʻo taha ange, ʻi heʻene pehē: “Te u foaki kiate koe ʻa e pule ki he ngaahi meʻa ni kotoa, mo hono nāunau: he kuo tuku ia kiate au; pea ʻilonga ha taha ʻoku ou loto ki ai ʻoku ou foaki ia ki ai.” Naʻe ʻikai fakaʻikaiʻi ʻe Sīsū naʻe maʻu ʻe Sētane ʻa e mafai ko iá. ʻI hono kehé, naʻá Ne pehē: “Kuo tohi, Te ke lotu ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, pea ko ia pē toko taha te ke ʻotuaʻaki.” (Luke 4:5-8) Ko Sētane mo e ngaahi puleʻanga fakaetangatá ke tukuakiʻi ki he faingataʻaʻia ʻi he māmaní, ʻo ʻikai ko e ʻOtuá.—Fakahā 12:9, 12.
Kuo vavé ni ke toʻo atu ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e tupuʻanga kotoa ʻo e faingataʻá. Kuó ne ʻosi fokotuʻutuʻu ki ha Puleʻanga, pe founga-pule, ʻi he malumalu ʻo hono ʻAló, ʻa Kalaisi Sīsū, ke pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Mātiu 6:9, 10; 1 Kolinito 15:20-28) ʻI he fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohi Tapú, ko e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻanga ko ení ʻoku malangaʻi ia he taimí ni ʻi he māmaní kotoa. (Mātiu 24:14) Kuo vavé ni ke toʻo atu ʻe he Puleʻanga ko ení ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakafepaki ki aí pea toʻo ʻosi ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá.—Taniela 2:44; Mātiu 25:31-33, 46; Fakahā 21:3, 4.
KO E HĀ ʻA E PALÉ? Ko e faʻahinga ʻoku nau veiveiuá ʻoku nau hangē ko e ngaahi peau ʻoku feʻaveʻaki ʻe he “matagi oe akonaki kotoabe, i he boto kākā oe tagata.” (Ef. 4:14, PM; 2 Pita 2:1) ʻI hono kehé, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tali fakafiemālie ki heʻenau fehuʻí ʻoku nau malava ke “tuʻuʻaki ʻa e tui.”—1 Kol. 16:13.
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa e kau faipulusi ʻo e pepa ko ení, te nau saiʻia ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻai ke veiveiua nai ai hoʻo tuí. ʻOku nau fakaafeʻi atu koe ke ke feohi mo kinautolu ʻo sivisiviʻi tonu ʻenau ngaahi akonakí. Ko hoʻo fai peheé ʻe fakamālohiʻi lahi ange ai ʻa hoʻo tui ki he ʻOtuá.
Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 8, “Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?,” mo e vahe 11, “Ko e Hā ʻOku Fakaʻatā Ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Faingataʻá?,” ʻi he tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?a
[Fakamatala ʻi lalo]
a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tali fakafiemālie ki heʻenau ngaahi fehuʻí ʻoku nau maʻu ha makatuʻunga fefeka ki heʻenau tuí