LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 8/15 p. 30-32
  • Naʻá Ke Ngāue ki Muʻa? ʻE Lava Ke Ke Toe Ngāue?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ke Ngāue ki Muʻa? ʻE Lava Ke Ke Toe Ngāue?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lava Ke Ke Feinga ke Toe Ngāue
  • Fekuki mo Hoʻo Ongoʻí
  • Ako mei he Ngaahi Hokosia Faingataʻá
  • “Naʻa Ne Ngaue ke Fakamokomoko ʻa e Finangalo ʻo Sihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko ha Tangata Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Naʻá Ne Tali ha Fakatonutonu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • “ʻAmanaki kia Sihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • “He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 8/15 p. 30-32

Naʻá Ke Ngāue ki Muʻa? ʻE Lava Ke Ke Toe Ngāue?

NAʻÁ KE ngāue ki muʻa ʻi ha tuʻunga fua fatongia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané? Mahalo naʻá ke hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa. Naʻá ke ʻi ha tafaʻaki nai ʻo e ngāue taimi-kakató. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ke maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie lahi ʻi ho ngaahi vāhenga-ngāué, ka kuó ke liʻaki nai ia ʻi ha ʻuhinga.

Mahalo kuó ke tukuange ho monuú koeʻuhi ka ke tokangaʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻi ho fāmilí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e taʻumotuʻá pe mahamahakí ko ha meʻa tefito nai ia ʻe taha. Ko e ngaahi fili peheé ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e taʻemalava. (1 Tim. 5:8) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ngāue ai ʻa Filipe ko ha misinale, ka naʻá ne nofo ki mui ai ʻi Sesalia, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa hono fāmilí. (Ng. 21:8, 9) ʻI heʻene taʻumotuʻá, ko Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa hono foha ko Solomoné ke fetongi ia ʻi hono taloní. (1 Tuʻi 1:1, 32-35) Ka neongo ia, ko Filipe mo Tēvita fakatouʻosi naʻe kei ʻofaʻi mo fakahoungaʻi ʻe Sihova pea tokaʻi kinaua ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Kae kehe, mahalo pē nai naʻe toʻo meiate koe ha monū ʻo e ngāué. Naʻe tupu ia mei ha tōʻonga taʻefakapotopoto? Pe naʻe kau ki ai ha ngaahi palopalema fakafāmili? (1 Tim. 3:2, 4, 10, 12) Pe naʻe aʻu nai ʻo ʻikai te ke loto-tatau mo e toʻo ʻo e monū ko ení, pea ʻokú ke kei tukulotoa pē ha ongoʻi loto-mamahi ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

ʻE Lava Ke Ke Feinga ke Toe Ngāue

ʻE ʻikai lava ke toe fakafoki mai ʻa e mole ʻo ha monū ʻi he ngāué? ʻIkai ʻi he tuʻunga lahi tahá. Kae kehe, ke malava ʻo toe ngāue, kuo pau ke ke loto-lelei ke fai ha feinga. (1 Tim. 3:1) Ka ko e hā ke holi ai ki he meʻá ni? ʻI he ʻuhinga tatau naʻá ke fakatapui ai koe ki he ʻOtuá—ko e ʻofa kia Sihova pea mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. Kapau ʻokú ke loto-lelei ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻa e toe ngāue, ʻe fakaʻatā ai ʻe he meʻá ni ʻa Sihova ke ne ngāueʻaki ʻa e taukei kuó ke maʻu fakatouʻosi ki muʻá pea mo e hili ʻa e mole ʻo ho monuú.

Manatuʻi ʻa e fakapapau naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsileli hili hono toʻo ʻi he tuʻunga totonu meia kinautolu ʻa e monū ʻo e ngāué. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu: ko hono ʻuhinga ia ʻo e ʻikai te mou ʻauha, siʻi hako ʻo Sekope.” (Mal. 3:6) Naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻi he kau ʻIsilelí pea naʻá ne holi ke ngāueʻaki lahi ange kinautolu. ʻOku pehē pē ʻa e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ke ngāueʻaki koe ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ʻi ho ngaahi tuʻunga lolotongá? Ko e ngāue ki he ngaahi meʻa fakateokalatí ʻoku makatuʻunga lahi ange ia ʻi he moʻui lelei fakalaumālié kae ʻikai ko e malava fakanatulá. Ko ia ai, lolotonga ʻoku ʻikai hao ngaahi fatongia lahi ange ʻi he fakatahaʻangá, tokangataha ki hono fakaivimālohiʻi ho tuʻunga fakalaumālié.

Ke “malohi” ʻi he tuí, kuo pau ke ke “kumi kia Jihova, mo hono malohi.” (1 Kol. 16:13, PM; Sāme 105:4, PM) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fai ai ení ko e lotu fakamātoato. ʻI hoʻo fakamatalaʻi ho tuʻungá kia Sihová, fakahaaʻi hoʻo ongoʻí kiate ia, pea kole hono laumālié. ʻI hono fai ení, te ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova, pea ʻe ʻai ai koe ʻe he meʻá ni ke ke tuʻu mālohi. (Sāme 62:8; Fili. 4:6, 13) Ko e founga ʻe taha ke fakaivimālohiʻi ai ho tuʻunga fakalaumālié ko hono fakaleleiʻi ʻa e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he siʻisiʻi ange e ngaahi fatongia he taimi ní, te ke malava ai ke fai e meʻa lahi ange ʻi he felāveʻi mo e ako fakafoʻituituí mo e ako fakafāmilí, mahalo ko hono toe fokotuʻu ha founga-tuʻumaʻu ʻa ia naʻe faingataʻa hono tauhi maʻú.

Ko hono moʻoní, ʻokú ke kei fakafofongaʻi ʻa Sihova ko e taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní. (Ai. 43:10-12) Ko e monū lelei taha ʻe lava ʻe ha taha pē ʻo kitautolu ke maʻú ko e hoko ko e taha ʻo e ‘kaungāngaue ʻo e ʻOtuá.’ (1 Kol. 3:9) Ko e ngāue lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá ko ha founga lelei ia ke ʻai ai ke mālohi ho tuʻunga fakalaumālié tonu pea mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo ho kaungā feohi ʻi he ngāue fakafaifekaú.

Fekuki mo Hoʻo Ongoʻí

Ko e mole ha monū ʻo e ngāué ʻe fakatupunga nai ai ʻiate koe ha ongoʻi mā pe fakaʻiseʻisa. ʻOkú ke maʻu nai ha hehema ke fakatonuhiaʻi hoʻo tōʻongá. Kae kehe, fēfē kapau naʻe fanongo ʻa e fanga tokoua fua fatongiá ki hoʻo taukapó pea nau kei ongoʻi pē ʻoku ʻikai totonu ke ke maʻu ha monū pau? Ko e ngaahi ongoʻi taʻepaú ʻe kei hokohoko atu pē nai, ʻo taʻofi ai koe mei he feingá pe aʻu ʻo ʻai ke faingataʻa kiate koe ke ke ako mei he meʻa naʻá ke hokosiá. Tau lāulea angé ki he anga hono tokoniʻi ha tokotaha ʻe he hokosia ʻa Siope, Manase mo Siosifá ke ne fekuki ai mo e ngaahi ongoʻi taʻepaú.

Kuo fakafofongaʻi ʻe Siope ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻao ʻo Sihová pea kuó ne nofo hifo ko e mātuʻa pea mo e fakamaau ʻi ha sōsaieti fakapēteliake. (Siope 1:5; 29:7-17, 21-25) Ko ia, ʻi ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, naʻe mole ai meia Siope ʻene koloá, ko ʻene fānaú pea mo ʻene moʻui leleí. ʻI he meʻá ni, naʻe toe mole ai hono ongoongo leleí ʻi he vakai ʻa e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Siope, “ʻoku manukiʻi au ʻe kinautolu ʻoku talavou ʻiate au.”—Siope 30:1.

Naʻe ongoʻi tonuhia fakaʻaufuli ʻa Siope peá ne fiemaʻu ke taukapoʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. (Siope 13:15) Ka neongo ia, naʻe loto-lelei ʻa Siope ke ne tatali kia Sihova, pea naʻe faitāpuekina ia ʻi he meʻá ni. Naʻá ne ako ʻo ʻilo naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e fakatonutonu, tautefito ki heʻene ngaahi fakafeangai ki he ʻahiʻahi naʻá ne fetaulaki mo iá. (Siope 40:6-8; 42:3, 6) Ko e anga-fakatōkilalo ʻa Siopé naʻe faai atu pē ʻo iku ia ki hono faitāpuekina lahi ʻe he ʻOtuá.—Siope 42:10-13.

Kapau ko e mole ʻo ha monuú naʻe tupu ia mei ha fehālaaki naʻá ke fai, te ke fifili nai pe ʻe faifai ange pea fakamolemoleʻi ʻo fakangaloʻi moʻoni ʻe Sihova mo ho fanga tokoua Kalisitiané. Kae kehe, fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Tuʻi Manase ʻo Siutá. “Nae fai eia ae gaahi agakovi lahi i he ao o Jihova, ke fakatubu hono houhau.” (2 Tuʻi 21:6, PM) Ka neongo ia, naʻe mate ʻa Manasé ko ha tangata faitōnunga, naʻe pule ko ha tuʻi. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko ení?

Naʻe faai pē ʻo tali ʻe Manase ʻa e akonakí. Hili ʻene tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakatokangá, naʻe fekauʻi kiate ia ʻe Sihova ʻa e kau ʻAsīliá ʻa ia naʻa nau sēiniʻi ia ʻo fakaheeʻi ki Pāpilone ʻi he mamaʻó. ʻI aí, ko Manase “naʻa ne ngaue ke fakamokomoko ʻa e finangalo ʻo Sihova ko hono ʻOtua, pea ne matuʻaki fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo hono tupuʻanga. ʻIo, naʻa ne punou ʻo hu ki Heʻene ʻAfio.” Ko e fakatomala mei he lotó naʻe fakatupu ai ʻa e ngaahi ngāue ke fakatonutonu ʻa e fehālaakí, pea naʻe fakamolemoleʻi ʻa Manase.—2 Kal. 33:12, 13.

Ko e ngaahi monū kuo molé ʻoku tātātaha ke fakafoki fakaʻangataha kotoa mai. Kae kehe, ʻi he faai mai ʻa e taimí ʻe ʻoatu nai ai ʻa e ngaahi fatongia fakangatangata ʻe niʻihi. Ko hono tali ení pea fai ho lelei tahá ʻe faʻa taki atu ai ki he ngaahi vāhenga-ngāue lahi ange. ʻOku ʻikai ko e pehē eni ia ʻe faingofua ʻa e fakalakalaká kiate koe. ʻE ʻi ai nai ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga. Kae kehe, ko e loto-leleí mo e kātakí ʻoku ʻomi ai ʻa e fua lelei.

Ko e fakatātaá, ko e foha ʻo Sēkope ko Siosifá. ʻI hono taʻu 17, naʻe fakatau taʻetotonu atu ai ʻa Siosifa ʻe hono fanga tokouá. (Sen. 37:2, 26-28) Naʻe ʻikai moʻoni te ne ʻamanekina ha faʻahinga ngaohikovia peheni mei he ngaahi foha ʻo ʻene tamaí. Kae kehe, naʻá ne loto-lelei ke hoko kiate ia ʻa e ngaahi tuʻunga ko ení, pea ʻi he tāpuaki ʻa Sihová “naʻa ne taka ʻi he fale ʻo hono ʻeiki.” (Sen. 39:2) Ki mui ai, naʻe tuku pilīsone ʻa Siosifa. Ka naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene faitōnungá, pea naʻe kau mo ia ʻa Sihova, ʻo faai atu pē ai ʻo ne tokangaʻi ʻa e pilīsoné.—Sen. 39:21-23.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Siosifa ʻe fakahoko kotoa ʻe he meʻá ni ha taumuʻa. Naʻá ne hokohoko atu pē ke fai ʻa e meʻa naʻá ne malavá. Naʻe malava leva ke ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne fakatolonga ʻa e laine hohoko naʻe iku ki he Hako ne talaʻofá. (Sen. 3:15; 45:5-8) Lolotonga ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ʻamanekina te ne fakahoko ha ngafa hangē ko ia ko Siosifá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala fakamānavaʻí ʻoku kau ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi he ngaahi monū ʻoku maʻu ʻe Heʻene kau sevānití. Fakaʻatā ha faingamālie ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki kia Siosifa.

Ako mei he Ngaahi Hokosia Faingataʻá

Ko Siope, Manase, mo Siosifá naʻa nau foua ʻa e ngaahi hokosia fakalotosiʻi. Ko e kau tangata kotoa ʻe toko tolú naʻa nau tali ʻa e meʻa naʻe fakaʻatā ʻe Sihová, pea ko kinautolu taki taha naʻa nau ako ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga. Ko e hā nai te ke akó?

Kumi ki he meʻa ʻoku feinga nai ʻa Sihova ke ne akoʻi kiate koé. ʻI heʻene feinga vavalé, naʻe hoko ai ʻa Siope ʻo siokita pea mole ʻene vakai ki he ngaahi ʻīsiu lalahi angé. Kae kehe, fakafou ʻi he fakatonutonu anga-ʻofa ʻa Sihová, naʻá ne toe maʻu ai ʻa e mafamafatatau, ʻo ne fakahaaʻi moʻoni: “Kuou buaki aia nae ikai teu iloʻi.” (Siope 42:3, PM) Kapau ʻokú ke ongoʻi mamahi ʻi he mole ha ngaahi monū, ‘ʻoua naʻa hulu atu hoʻo fakakaukau kiate koé ʻi he meʻa ʻoku totonú, ka ke huʻu ho lotó ki he fakakaukau ʻoku ngali potó.’ (Loma 12:3) ʻE feinga nai ʻa Sihova ke fakatonutonu koe ʻi ha founga ʻoku ʻikai te ke mahinoʻi fakaʻaufuli.

Tali ʻa e akonakí. Naʻe ʻuluaki ongoʻi nai ʻe Manase naʻe ʻikai te ne tuha mo ha valoki kakaha ʻo hangē ko ia naʻe hokó. Ka neongo ia, naʻá ne tali lelei, ʻo fakatomala peá ne siʻaki ʻa e ʻalunga halá. Tatau ai pē pe ko e hā hoʻo ongoʻi ʻo kau ki he akonekina naʻá ke maʻú, “fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, pea te ne hakeakiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:6; Sem. 4:10.

Kātaki mo loto-lelei. Ko e ngaahi hokosia ʻa Siosifá naʻe mei lavangofua ke taki atu ai ia ke ne tukulotoa ʻa e ongoʻi tāufehiʻa mo e faisāuni. ʻI hono kehé, naʻá ne fakatupulekina ʻa e ʻiloʻilo mo e meesi. (Sen. 50:15-21) Kapau kuo fakalotomamahiʻi koe, kātakiʻi. Loto-lelei ke akoʻi koe ʻe Sihova.

Naʻá ke ngāue ki muʻa ʻi ha tuʻunga fua fatongia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané? ʻOange kia Sihova ʻa e faingamālie ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi monū ʻi he kahaʻú. ʻAi ke mālohi ho tuʻunga fakalaumālié. Fakavaivaiʻi hoʻo ongoʻí ʻaki ʻa e kātakí mo e anga-fakatōkilaló. Loto-lelei ke tali ha vāhenga-ngāue pē ʻe fakaʻatā atu. Fakapapauʻi ko Sihová “ʻe ʻikai te ne mamaeʻi ha lelei ʻe taha meiate kinautolu ʻoku laka haohaoa.”—Sāme 84:11.

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

Tupu ʻo mālohi ʻi he tuí fakafou ʻi he lotu fakamātoato

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko e ngāue lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá ko ha founga lelei ia ke ʻai ai ke mālohi ho tuʻunga fakalaumālié tonu

[Fakatātā ʻi he peesi 32]

ʻOange kia Sihova ʻa e faingamālie ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi monū ʻi he kahaʻú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share