LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 9/15 p. 3-6
  • Lotú Fili ʻAʻaku pe ko ʻEku Mātuʻá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lotú Fili ʻAʻaku pe ko ʻEku Mātuʻá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngafa ʻo e Fānaú
  • Ngafa ʻo e Ongo Mātuʻá
  • Ngafa ʻo e Fakatahaʻangá
  • Ko Hoʻo Fili Fakafoʻituituí
  • Kau Talavou​—ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1993
  • Ko Hono Langa Hake ha Fāmili Mālohi Fakalaumālie
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Kau Talavou, Mou Fili ke Tauhi ʻa Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 9/15 p. 3-6

Lotú Fili ʻAʻaku pe ko ʻEku Mātuʻá?

ʻI PŌLANI ʻoku pehē ai ʻe he kakai tokolahi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, “Naʻe fanauʻi au ki he lotu ʻoku ou kau ki aí, pea te u mate pē ai.” ʻOku fakahuʻunga ai, ʻi heʻenau fakakaukaú, ko e lotú ʻoku tukufakaholo mai ia mei he toʻutangata ki he toʻutangata. ʻOkú ke ʻiloʻi ha fakakaukau meimei tatau fekauʻaki mo e lotú ʻi ho feituʻú? Ko e hā ʻoku faʻa hoko ʻi ha fakakaukau pehē? ʻOku hehema ʻa e lotú ke hoko ʻo fakaeouau pea ko ha talatukufakaholo fakafāmili pē ia. ʻE lava nai ke hoko eni ki he faʻahinga ko ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia kuo nau maʻu ha tofiʻa fakalaumālie lelei ko e tukufakaholo mei heʻenau ongo mātuʻá pe fanga kuí?

Naʻe ʻikai hoko ia kia Tīmote, ʻa ia naʻe tataki ʻe heʻene faʻē mo e kui-fefine anga-fakaʻotuá ke ne tui mo ʻofa ki he ʻOtua moʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tīmote ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní “mei he kei valevale.” ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe hoko ai ʻa Tīmote fakataha mo ʻene faʻeé mo e kui-fefiné ʻo tuipau ko e lotu faka-Kalisitiané ʻa e moʻoní. Naʻe ‘fakalotoʻi ia ke tui’ ki he meʻa naʻá ne fanongo ai mei he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. (2 Tim. 1:5; 3:14, 15, NW) Ko ia neongo ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane he ʻaho ní ʻenau lelei tahá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihova, ko e fānaú tonu ʻoku fiemaʻu ke nau fakatupulekina ha holi ke hoko ʻo pehē.—Mk. 8:34.

Ko e tokotaha taki taha kuo pau ke fakalotoʻi ke ne tui fakafou ʻi he fakaʻuhinga fakatuipau kapau ʻoku fiemaʻu ke ne tauhi kia Sihova ʻi he ʻofa pea tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. ʻE hoko leva ai ʻene tuí ʻo fefeka pea tuʻumaʻu.—Ef. 3:17; Kol. 2:6, 7.

Ngafa ʻo e Fānaú

“Kuó u ongoʻi maʻu pē ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lotu moʻoní,” ko e fakamatala ia ʻa ʻAlipate,a ʻa ia naʻe ʻohake ʻi ha fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoni, “ka naʻá ku faingataʻaʻia ʻi hono tali ʻa e meʻa naʻa nau tala mai ʻo kau ki he founga ʻoku totonu ke u moʻuiʻakí.” Kapau ko ha talavou koe, ʻokú ke fakakaukau tatau nai mo ia. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke feinga ai ke sio ki he meʻa ʻoku kau ki he founga moʻui ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau moʻuiʻakí pea te ke maʻu leva ai ʻa e fiefia ʻi hono fai hono finangaló? (Sāme 40:8) “Naʻá ku kamata pē ke fai ʻeku lotu,” ko e lau ia ʻa ʻAlipaté. “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe faingataʻa. Naʻe pau ke u fakamālohiʻi au ke fai pehē. Kae kehe, ʻikai fuoloa mei ai, naʻá ku ongoʻi ʻe lava ke u hoko ʻo mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá kapau naʻá ku feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni kiate au ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi liliu naʻe fiemaʻú.” ʻI hono fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihová, ʻe lava ai ke ke fakatupulekina ʻa e holi ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meia kitautolú.—Sāme 25:14; Sem. 4:8.

Fakakaukau angé ki ha vaʻinga kuó ke fai, hangē nai ko ha veimau pe ko ha faʻahinga sipoti pau. Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e laó pe ʻikai poto lelei ai, ʻoku ngalingali ʻe fakapipiko hono faí. Kae kehe, kapau naʻá ke ako ʻa e laó pea poto lelei he vaʻingá, ʻikai te ke fakatuʻotuʻa atu ki hano fai, pea aʻu ʻo vaheʻi ha faingamālie ke fai ai ia? Ko e meʻa tatau pē ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Ko ia tamuʻomuʻa ʻi he teuteu ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kau ki ai. ʻĀua, neongo ʻa ho taʻumotuʻá, ʻe aʻu ʻo ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hoʻo faʻifaʻitakiʻangá!—Hep. 10:24, 25.

ʻOku ngāueʻaki ʻa e meʻa tatau ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo hoʻo tuí. Ko e meʻá ni foki ʻoku totonu ke fai ia ʻi he ʻofa, ʻo ʻikai ʻi he fakakounaʻi. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻoku ou loto ai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ou maʻu ke ʻofa ai kiate iá?’ ʻOku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha Tamai ʻofa. Naʻá ne folofola fakafou ʻia Selemaia: “Te mou kumi kiate au, ʻo maʻu au, ʻo kapau te mou kumi ʻaki ʻa e kotoa ʻo homou loto.” (Sel. 29:13, 14) Ko e hā nai ʻe fiemaʻu ʻi he meʻá ni kiate koé? “Naʻe pau ke liliu ʻeku founga fakakaukaú,” ko e lau ia ʻa Sākopo. “Kuó u maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú talu ʻeku kei siʻi, ka naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo ʻi ha tuʻunga ko ha meʻa tuʻumaʻu pē ke fai. Ko e toki taimi pē naʻá ku ʻiloʻi lelei ange ai ʻa Sihova pea fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo iá naʻá ku hoko moʻoni ai ʻo kau ki he moʻoní.”

Ko e feohi lelei mo fakatupu langa haké ʻoku kaunga lahi ia ki he lahi ʻo hoʻo fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú. “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto,” ko e lau ia ʻa e palōveepi fakamānavaʻí. (Pal. 13:20) Ko ia ai feinga ke kaumeʻa mo e faʻahinga ʻoku nau tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié pea ʻoku nau fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻe Ola: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakalototoʻa ʻa e feohi mo e faʻahinga kei siʻi tokolahi ʻoku nau tokanga ki he meʻa fakalaumālié. Naʻá ku kamata ai ke kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú fakataha mo e fiefia lahi.”

Ngafa ʻo e Ongo Mātuʻá

“ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku ongo mātuʻá ʻi hono akoʻi au fekauʻaki mo Sihová,” ko e lau ia ʻa Olá. ʻIo, ʻe lava ke tākiekina mālohi ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fili ʻa ʻena fānaú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, . . . hanganaki tauhi hake [hoʻomou fānaú] ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Ef. 6:4, NW) Ko e akonaki fakamānavaʻi ko ení ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko e ngafa ʻo e ongo mātuʻá ke akoʻi ʻena fānaú ki he ngaahi founga ʻa Sihová, ʻo ʻikai ko ʻena foungá. ʻI he ʻikai ke ʻai ki he ʻatamai ʻo hoʻo fānaú ʻa e meʻa kuó ke loto ke nau lavaʻí, he lelei moʻoni ē kapau ʻe lava ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻai ko ʻenau taumuʻa ia ʻi he moʻuí ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová!

ʻE lava ke ke uhuʻi ʻa e folofola ʻa Sihová ki hoʻo fānaú pea “lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teu. 6:6, 7) “Naʻa mau talanoa lahi fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató,” ko e manatu ia ʻa ʻEva mo Lisiate, ko e ongo mātuʻa ʻa e tamaiki tangata ʻe toko tolu. Ko e hā hono olá? “Naʻe loto ʻa e tamaikí ke kau kei siʻi ki he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, hoko ko e kau malanga, pea faifai pē ʻo nau fili pē ʻia kinautolu ke papitaiso. Ki mui ai, naʻa nau ngāue Pēteli pe tāimuʻa.”

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e ongo mātuʻá. ʻOku pehē ʻe Lisiate, “ʻOkú ma fakapapauʻi ke ʻoua ʻe moʻuiʻaki ha moʻui lōua, ʻo fai ʻa e tōʻonga kehe ʻi ʻapi pea tōʻonga kehe ʻi he fakatahaʻangá.” Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻoku sio mai ki ai ʻeku fānaú ʻi heʻeku moʻuí? ʻOku nau sio mai ki ha ʻofa moʻoni kia Sihova? ʻOku nau ʻiloʻi ʻa e ʻofa ko ení ʻi heʻeku ngaahi lotú mo e founga-tuʻumaʻu ʻo e ako fakafoʻituituí? ʻOku nau sio ki ai ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngāue fakamalangá, fakafiefiá mo e ngaahi meʻa fakamatelié pea mo e meʻa ʻoku ou leaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi mēmipa kehe ʻi he fakatahaʻangá?’ (Luke 6:40) ʻE siofi ʻe he fānaú ʻa hoʻo moʻui fakaʻahó pea ʻiloʻi ha kehekehe pē ʻi he meʻa ʻokú ke leaʻakí mo e meʻa ʻokú ke faí.

ʻOku fakahoko ʻe he akonakí ha ngafa mahuʻinga ʻi hono ʻohake ʻa e fānaú. Kae kehe, ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku tala mai ai ke “ʻatu ako ki ha tamasiʻi, ʻo tāu mo hono ʻalunga.” (Pal. 22:6) ʻOku fakamatala ʻa ʻEva mo Lisiate, “Naʻá ma vaheʻi ʻa e taimi ke ako Tohi Tapu mavahe ai mo e kiʻi tama taki taha.” Ko e moʻoni, ko e meʻa pē ia ʻa e ongo mātuʻá ke na fili pe ʻoku fiemaʻu ha ako mavahe ki he kiʻi tama taki taha. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku fiemaʻu ke tōʻongafai ki ha kiʻi leka ko ha tokotaha makehe. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e ngaofengofua mo e fakaʻatuʻi. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai tala pē ki hoʻo fānaú ʻoku kovi ʻa e fasi fakamāmani ʻe niʻihi, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakahaaʻi ange ai ʻa e founga ke fai ai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó, mo e founga ʻoku kau ai ki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú?

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo fānaú ʻa e meʻa tofu pē ʻokú ke ʻamanekina meia kinautolú pea ʻe hā nai te nau fai ki hoʻo ngaahi fakaʻamú. Neongo ia, kuo pau ke ke aʻu ki honau lotó. Manatuʻi, “ko e tuʻutuʻuni ʻi he loto ʻo e tangata ko e vai tuʻu fufū: Ka ko e tama ʻiloʻilo te ne lava ke fusi hake.” (Pal. 20:5) Hoko ʻo ʻiloʻilo, kumi ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ha palopalema pē ʻoku fufū ʻi he loto ʻo hoʻo fānaú, pea fai leva ha ngāue ki ai. ʻI he ʻikai fai ha ngaahi tukuakiʻí, fakahaaʻi ʻokú ke hohaʻa pea ʻeke ha ngaahi fehuʻi feʻungamālie. Kae kehe, tokanga ke ʻoua ʻe fehuʻi ʻo fuʻu tōtuʻá. Ko hoʻo tokanga moʻoní ʻe aʻu ai ki he lotó pea ʻe tokoni ia kiate koe ke ke tokoniʻi kinautolu.

Ngafa ʻo e Fakatahaʻangá

Te ke lava ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi ʻa e kau talavou ʻi he fakatahaʻangá ke nau houngaʻia ʻi he tofiʻa fakalaumālie kuo nau maʻú? Neongo ʻoku fakafatongiaʻi ʻa e ongo mātuʻá ki hono akoʻi ʻena fānaú, ko e ngaahi mēmipa kehe ʻi he fakatahaʻangá, tautefito ki he kau mātuʻá, ʻe lava ke nau poupouʻi ʻena ngaahi feingá. ʻOku mahuʻinga tautefito ke tokoni ki he faʻahinga ʻi he ngaahi fāmili ʻoku māvahevahe fakalotú.

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻofa kia Sihova pea ongoʻi ʻoku fiemaʻu mo fakahoungaʻi kinautolu? Ko Maliasi, ʻa ia ʻoku ngāue ko ha ʻovasia ʻi ha fakatahaʻanga ʻi Pōlani, ʻokú ne pehē: “Ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau fetuʻutaki, fetuʻutaki, fetuʻutaki mo e fānaú. ʻOku totonu ke hoko eni ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi palopalemá ka ʻi he ngaahi taimi kehé foki—ʻi he ngāue fakafaifekaú, hili ʻa e ngaahi fakatahá pe ʻi ha ipu tī.” Ko e hā ʻoku ʻikai ʻeke ai ki he fānaú pe ʻoku fēfē ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e fakatahaʻangá? Ko ha fetuʻutaki hangatonu pehē ʻe tohoakiʻi ai ʻa e fānaú ke nau ofi ki he fakatahaʻangá pea ʻai ai ke malava ʻo nau ongoʻi ʻoku nau kau ki ai.

Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e kau talavou ʻi hoʻo fakatahaʻangá? Neongo ʻokú ne ngāue he taimí ni ko ha mātuʻa, ko ʻAlipate, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe lolotonga e taimi talavoú. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku fuʻu lahí, naʻá ku fiemaʻu ke fai mai kiate au ha ʻaʻahi fakatauhisipi.” ʻOku toe lava foki ke fakahāhā ʻe he kau mātuʻá ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he kau talavoú ʻi he lotu ki haʻanau lelei fakalaumālie.—2 Tim. 1:3.

ʻOku lelei ki he fānaú ke nau kau ki he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. He ka ʻikai, te nau tokangataha nai ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakamāmaní. ʻE lava kimoutolu taʻumotuʻa angé ke mou kau mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pea fakakaumeʻa kia kinautolu? Vaheʻi ʻa e taimi mālōlō ke feohi ai mo e fānaú, ʻo faʻu ai ha ʻatimosifia ʻo e falala mo e kaumeʻa. ʻOku manatu ʻa Ola: “Naʻe fakahaaʻi ʻe ha tuofefine tāimuʻa ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate au. Ko ia naʻá ku ʻuluaki ʻalu mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhi pē ko ʻeku loto lelei ki ai.”

Ko Hoʻo Fili Fakafoʻituituí

Fānau, ʻeke hifo kia kimoutolu: ‘Ko e hā ʻeku ngaahi taumuʻá? Kapau ʻoku teʻeki ai ke u papitaiso, ʻoku ou ʻai ia ko ha taumuʻa?’ Ko e fili ke papitaisó ʻoku totonu ke ʻalu hake ia mei ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa kia Sihova, ʻo ʻikai mei ha fatongia pē ʻoku fai ki ha talatukufakaholo fakafāmili.

ʻIo, ʻofa ke hoko ʻa Sihova ko ho Kaumeʻa moʻoni, pea hoko ʻa e moʻoní ko hoʻo koloa. Naʻe talaki ʻe Sihova fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá: “ʻOua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au.” ʻE kau ʻa Sihova mo koe lolotonga hoʻo kei kaumeʻa mo iá. Te ne fakaivimālohiʻi moʻoni koe pea ‘pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻene faitotonú.’—Ai. 41:10.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he loto ʻo hoʻo kiʻi tamá

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

Ko e fili ke papitaisó ʻoku ʻalu hake ia mei ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa kia Sihova

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share