Fakaleleiʻi ʻa Hoʻo Ngaahi Lotú Fakafou ʻi he Ako ʻo e Tohi Tapú
“Atonai e, ke ke fakaongo hifo muʻa ki he hu ʻa hoʻo tamaioʻeiki.”—NEHE. 1:11.
1, 2. Ko e hā ʻe ʻaonga ai ke fakakaukau ki he ngaahi lotu kuo hiki ʻi he Tohi Tapú?
KO E lotú mo e ako ʻo e Tohi Tapú ko e ongo tafaʻaki mātuʻaki fiemaʻu ia ʻo e lotu moʻoní. (1 Tes. 5:17; 2 Tim. 3:16, 17) Ko e moʻoni, ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi lotu ia. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e lotu lahi, ʻo kau ai ʻa e ngaahi lotu ʻoku maʻu ʻi he tohi Sāmé.
2 ʻI hoʻo lau mo ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ngalingali te ke maʻu ai ʻa e ngaahi lotu ʻoku feʻungamālie mo e tuʻunga ʻokú ke fetaulaki mo iá. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻokú ke fakakau ai ʻa e fakakaukau fakaelotu ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakaleleiʻi ai ʻa hoʻo lotú. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he faʻahinga ʻa ia naʻe tali ʻenau lotu ʻo kole tokoní pea pehē ki he fakalea ʻo ʻenau lotú?
Kumi pea Muimui ki he Tataki ʻa e ʻOtuá
3, 4. Ko e hā ʻa e fekau naʻe tuku ki he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ola ʻo e fakaʻilonga naʻe ʻoange ʻe Sihová?
3 ʻOku ʻai ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú ke hā mahino ai ʻoku totonu ke ke lotu maʻu pē ʻo kole ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi hono fekauʻi ʻe he pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻa ʻene sevāniti taʻumotuʻa tahá—ngalingali ko ʻEliesa—ki Mesopotēmia ke ʻomai ha uaifi manavahē-ʻOtua maʻa ʻAisake. ʻI he ʻutu vai ʻa e kau fefiné mei ha vaikelí, naʻe lotu ʻa e sevānití: “ʻE Sihova . . . , ʻilonga ʻa e taʻahine te u pehe ki ai, ʻE, matule mai hoʻo siā ke u inu; pea ka tali mai ʻe ia, Inu pe, pea te u fakainu foki mo hoʻo fanga kameli: ʻofa ko e fefine ia kuo ke tuʻutuʻuni maʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Aisake: pea u ʻilo ai kuo ke fai ʻofa ki heʻeku ʻeiki.”—Sen. 24:12-14.
4 Ko e lotu ʻa e sevāniti ʻa ʻĒpalahamé naʻe tali ia ʻi he taimi naʻe fakainu ai ʻe Lepeka ʻa ʻene fanga kāmelí. Naʻá ne fononga leva mo ia ki Kēnani ʻo ne hoko ko e uaifi ʻofaʻanga ʻo ʻAisake. Ko e moʻoni, heʻikai lava ke ke ʻamanekina ʻe ʻoatu ʻe he ʻOtuá ha fakaʻilonga makehe. Neongo ia, te ne tataki koe ʻi he moʻuí kapau ʻokú ke lotu pea fakapapauʻi ke tuku ke tataki koe ʻe hono laumālié.—Kal. 5:18.
Tokoni ʻa e Lotú ki Hono Fakasiʻisiʻi ʻa e Loto-Moʻuá
5, 6. Ko e hā ʻoku taau ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e lotu ʻa Sēkope ʻi he teu ke ne fetaulaki mo ʻĪsoá?
5 ʻOku lava ke fakasiʻisiʻi ʻe he lotú ʻa e loto-moʻuá. ʻI he manavahē ki ha fakatuʻutāmaki ʻe fakahoko ʻe hono māhanga ko ʻĪsoá, naʻe lotu ʻa Sēkope: “[ʻE] Sihova . . . ʻoku ʻikai te u tāu ke maʻu ha taha ʻo hoʻo ngaahi fuʻu meesi ni, mo hoʻo ngaahi fuʻu fakaai, ʻa ia kuo ke fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko au . . . ʻE, ke ke fakahaofi au mei he nima ʻo hoku tokoua, ʻio mei a Isoa: he ʻoku ou tailiili kiate ia ʻe au, naʻa ʻiloange te ne haʻu ʻo taaʻi au, ʻo talua ʻaki ʻa e faʻe mo e fanau. Ka naʻa ke folofola mai ʻe koe, Te u matuʻaki fai ʻofa kiate koe, pea te u ngaohi ho hako ke tatau mo e ʻoneʻone ʻo e tahi, ʻa ia ʻoku ʻikai malau ko ʻene lahi.”—Sen. 32:9-12.
6 Neongo naʻe fou ʻa Sēkope ʻi ha ngaahi sitepu ke ʻoua ʻe hoko ha maumau, naʻe tali ʻa ʻene lotú ʻi heʻene vālelei mo ʻĪsoa. (Sen. 33:1-4) Lau fakalelei ʻa e lotu ko iá, pea te ke ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke kole tokoni ʻataʻatā pē ʻa Sēkope. Naʻá ne fakahāhā ʻa e tui ki he Hako naʻe talaʻofá mo e houngaʻia ʻi he meesi ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke maʻu ha ‘loto manavahe’? (2 Kol. 7:5, PM) Kapau ko ia, ko e kōlenga ʻa Sēkopé ʻe fakamanatu atu nai ai ʻoku lava ke hanga ʻe he lotú ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá. Kae kehe, ʻoku totonu ke ʻi ai ʻo ʻikai ko e kole pē kae pehē foki ki he ngaahi kupuʻi lea ʻo e tui.
Lotu ki ha Poto
7. Ko e hā naʻe lotu ai ʻa Mōsese ki ha ʻilo ki he ngaahi founga ʻa Sihová?
7 Ko ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻoku totonu ke ne ueʻi koe ke ke lotu ki ha poto. Naʻe lotu ʻa Mōsese ke ne ʻilo ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. “Vakai,” ko ʻene kolé ia, “kuo ke [Sihova] meʻa mai, ʻo pehe, Ke ke ʻohake ʻa e kakai ni [mei ʻIsipite]; . . . Pea ko eni, kapau moʻoni kuo u taʻimalie ʻofa ʻi ho ʻao, ke ke fakaʻilo mai muʻa ho hala [pe foungá], . . . koeʻuhiā ke u fakahoifua ʻa e ʻAfiona.” (Eki. 33:12, 13) ʻI he tali ki aí, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ʻa e ʻilo lahi ange ki Heʻene ngaahi foungá—ko ha meʻa pau ia ʻi he fiemaʻu ke ne takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová.
8. ʻE fēfē nai haʻo maʻu ʻaonga mei he fakalaulauloto ki he 1 Tuʻi 3:7-14?
8 Naʻe toe lotu ʻa Tēvita: “ʻEiki, fakaʻilo mai ho ngaahi founga.” (Sāme 25:4) Naʻe kole ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné ki he ʻOtuá ki he poto naʻe fiemaʻu ke fakahokoʻaki ʻa e ngaahi fatongia fakatuʻi ʻi ʻIsilelí. Naʻe fakahōifua kia Sihova ʻa e lotu ʻa Solomoné, ʻa ia naʻá ne ʻoange ai kiate ia ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa naʻá ne kolé kae toe pehē foki ki he koloa mo e lāngilangi. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 3:7-14.) Kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi monū ʻo e ngāué ʻoku hā ngali taulōfuʻu, lotu ki ha poto pea fakahāhā ha laumālie fakatōkilalo. ʻE tokoniʻi leva ai koe ʻe he ʻOtuá ke ke maʻu ʻa e ʻiló pea ngāueʻaki ʻa e poto naʻe fiemaʻu ke tokangaʻi ʻaki ho ngaahi fatongiá ʻi ha founga totonu mo anga-ʻofa.
Lotu mei he Lotó
9, 10. Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e lave ʻa Solomone ki he lotó ʻi heʻene lotu ʻi he huufi ʻo e temipalé?
9 Ke fanongoa, kuo pau ke haʻu ʻa e lotú mei he lotó. Naʻe fai ʻe Solomone ʻa e lotu fakamātoato naʻe hiki ʻi he 1 Tuʻi vahe 8, ʻi he ʻao ʻo e fuʻu tokolahi naʻe fakatahataha ʻi Selusalema ki hono huufi ʻo e temipale ʻo Sihová ʻi he 1026 K.M. Hili hono fokotuʻu ʻa e puha fuakavá ʻi he Potu Toputapú pea fakafonu ʻe he ʻao ʻa Sihová ʻa e temipalé, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Solomone ʻa e ʻOtuá.
10 Ako ʻa e lotu ʻa Solomoné, pea fakatokangaʻi ʻa ʻene lave ki he lotó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Solomone ko Sihova pē toko taha ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e loto ʻo ha taha. (1 Tuʻi 8:38, 39) ʻOku fakahaaʻi ʻi he lotu tatau ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ki ha tokotaha angahala ʻoku ‘foki ki he ʻOtuá ʻaki hono lotó kotoa.’ Kapau naʻe puke ʻe ha fili ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻe fanongoa ʻenau lotú kapau naʻe kakato kia Sihova ʻa honau lotó. (1 Tuʻi 8:48, 58, 61) Ko ia ai, ko e moʻoni, kuo pau ke haʻu hoʻo lotú mei he lotó.
Founga ʻe Lava ke Fakaleleiʻi Ai ʻe he Ngaahi Sāmé ʻa Hoʻo Lotú
11, 12. Ko e hā kuó ke ako mei he kupuʻi lotu ʻa ha tokotaha Līvai ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ne ʻalu ʻi ha taimi ki he temipale ʻo e ʻOtuá?
11 Ko hono ako ʻo e ngaahi Sāmé ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa hoʻo lotú pea tokoniʻi ai koe ke ke tatali ki he ʻOtuá ke ne tali mai ia. Fakakaukau atu ki he kātaki ʻa ha Līvai naʻe fakaheeʻi. Neongo naʻe ʻikai lava ke ne ʻalu ʻi ha taimi ki he temipale ʻo Sihová, naʻá ne hiva: “Koeha oku ke mabelu ai ki lalo, e hoku laumalie? bea koeha oku ke maveuveu ai i loto iate au? ke ke amanaki lelei [pe tatali] ki he Otua: he koe mooni teu fakafetai kiate ia, aia koe fakamoui o hoku mata, mo hoku Otua.”—Sāme 42:5, 11, PM; 43:5.
12 Ko e hā ʻoku lava ke ke ako mei he Līvai ko iá? Kapau ko e tuku pilīsone koeʻuhi ko e māʻoniʻoní ʻoku taʻofi ai koe ʻi ha taimi mei he feohi mo e kaungātui ʻi he feituʻu faiʻanga lotú, tatali ʻi he kātaki ki he ʻOtuá ke ngāue mai maʻau. (Sāme 37:5) Fakalaulauloto ki he fiefia ʻi he kuohilí ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea lotu ki ha kātaki lolotonga hoʻo ‘tatali ki he Otuá’ ke ne fakafoki koe ke feohi longomoʻui mo ʻene kakaí.
Lotu ʻi he Tui
13. ʻI he fehoanaki mo e Semisi 1:5-8, ko e hā ʻoku totonu ai ke ke lotu ʻi he tuí?
13 Tatau ai pē pe ko e hā ho ngaahi tuʻungá, lotu maʻu pē ʻi he tui. Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha ʻahiʻahi ʻo e anga-tonú, muimui ʻi he akonaki ʻa e ākonga ko Sēmisí. Hanga kia Sihova ʻi he lotu, pea ʻoua ʻe tālaʻa ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e poto ʻoku fiemaʻu ke fekuki ai mo ho ʻahiʻahí. (Lau ʻa e Semisi 1:5-8.) ʻOku lāuʻilo ʻa e ʻOtuá ki ha ngaahi fakakaukau fakahohaʻa pē nai ʻokú ke maʻu, pea ʻe lava ke ne tataki mo fakafiemālieʻi koe fakafou ʻi hono laumālié. Fakahaaʻi ho lotó kiate ia ʻi he tui kakato, “ʻo ʻoua ʻe talaʻa,” pea tali ʻa e tataki ʻa hono laumālié mo e akonaki ʻi heʻene Folofolá.
14, 15. Ko e hā ʻe lava ai ke pehē naʻe lotu ʻa ʻAna pea ngāue ʻi he tuí?
14 Ko ʻAna, ʻa e taha ʻo e ongo uaifi ʻo e Līvai ko ʻElikená, naʻá ne lotu pea ngāue ʻi he tui. Ko e paʻa ko ʻAná naʻe manukiʻi ia ʻe he uaifi ʻe tahá, ko Pēnina, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene fānau. ʻI he tāpanekalé, naʻe fuakava ai ʻa ʻAna kapau te ne fanauʻi ha tama, te ne foaki ia kia Sihova. Koeʻuhi naʻe ngaue ʻa hono loungutú ʻi heʻene lotú, naʻe fakakaukau ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí naʻá ne konā. ʻI heʻene ʻilo naʻe ʻikai ke peheé, naʻá ne pehē ange: “Tauange mo e ʻOtua ʻo Isileli ke ne tali ʻa e kole kuo ke fai kiate ia.” Neongo naʻe ʻikai ʻiloʻi tonu ʻe ʻAna pe ko e hā ʻe hokó, naʻá ne tui ʻe tali ʻa ʻene lotú. Ko ia ai, “naʻe ʻikai toe pehe hono fofonga.” Naʻe ʻikai te ne kei loto-mamahi pe siva ʻene ʻamanakí.—1 Sam. 1:9-18.
15 Hili hono fanauʻi pea mavae ʻa Sāmiuelá, naʻe foaki ia ʻe ʻAna maʻa Sihova ki he ngāue toputapu ʻi he tāpanekalé. (1 Sam. 1:19-28) ʻI hono vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki heʻene lotú ʻi he taimi ko iá ʻe fakaleleiʻi nai ai ʻa hoʻo lotú pea tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi naʻa mo e loto-mamahi ʻi ha palopalema fakalotomafasiá ʻe lava ke ikuʻi ia kapau ʻokú ke lotu ʻi he tui ʻe tali ʻe Sihova ʻa hoʻo lotú.—1 Sam. 2:1-10.
16, 17. Ko e hā naʻe hoko koeʻuhi ko e lotu mo ngāue ʻa Nehemaia ʻi he tuí?
16 Ko e tangata faitotonu ko Nehemaia ʻi he senituli hono nima K.M. naʻá ne lotu pea ngāue ʻi he tui. Naʻá ne kole: “Atonai e, ke ke fakaongo hifo muʻa ki he hu ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au, mo e hu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻa kinautolu ʻoku fai manako ʻenau ʻapasia ki ho huafa: pea ke fakamonuʻia muʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au he ʻaho ni, ʻo tuku ke hoifua mai ʻa e tangata ni kiate au.” Ko hai ʻa e “tangata ni”? Ko Tuʻi ʻAtasease ia ʻo Pēsiá, ʻa ia naʻe ngāue ki ai ʻa Nehemaia ko ha tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa ʻene inú.—Nehe. 1:11.
17 Naʻe lotu ʻa Nehemaia ʻi he tui ʻi ha ngaahi ʻaho hili ʻene ʻiloʻi ko e kau Siu naʻe tukuange mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné naʻa nau “tuʻutamaki lahi, pea ko e koto taʻetokaʻi: ko e ʻa foki ʻo Selusalema ko e koto maumau.” (Nehe. 1:3, 4) Naʻe tali ʻa e lotu ʻa Nehemaiá ʻo mahulu atu ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí ʻi hono fakaʻatā ʻe Tuʻi ʻAtasease ke ne ʻalu ki Selusalema ke toe langa ʻa hono ʻaá. (Nehe. 2:1-8) ʻIkai fuoloa mei ai naʻe monomono ʻa e ʻaá. Naʻe tali ʻa e lotu ʻa Nehemaiá koeʻuhi naʻe fakahangataha ia ki he lotu moʻoní pea naʻe fai ia ʻi he tui. ʻOku pehē ʻa hoʻo lotú?
Manatuʻi ʻa e Fakahīkihiki mo e Fakamālō
18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ai ki ha sevāniti ʻa Sihova ke ne fakahīkihiki mo fakamālō kiate ia?
18 ʻI he lotú, manatuʻi ke fakahīkihiki mo fakamālō kia Sihova. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lahi ʻaupito ke fai pehē ai! Ko e fakatātaá, naʻe vēkeveke ʻa Tēvita ke fakahīkihikiʻi ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo Sihová. (Lau ʻa e Sāme 145:10-13.) ʻOku fakahaaʻi ʻi hoʻo lotú ʻokú ke houngaʻia ʻi he monū ko hono fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová? Ko e ngaahi lea ʻa e kau-tohi-sāmé ʻe toe tokoniʻi ai koe ke ke fakahāhā ki he ʻOtuá ʻi he lotu fakamātoato ʻa hoʻo houngaʻia ki he ngaahi fakataha, ʻasemipilī mo e fakataha-lahi faka-Kalisitiané.—Sāme 27:4; 122:1.
19 Ko e houngaʻia ʻi ho vahaʻangatae mahuʻinga mo e ʻOtuá ʻe ueʻi nai ai koe ke ke lotu mei he lotó fakataha mo e ngaahi fakakaukau hangē ko ení: “Te u fakafetaʻi kiate koe, ʻe Atonai, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kakai: Te u hiva fakamālō ki he ʻAfiona ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faʻahinga. He ʻoku aʻu ki he langi hoʻo ʻaloʻofa, pea ko ho totonu ki he ngaahi ʻao na. ʻAi ke ke maʻolunga ʻi he ngaahi langi, ʻe ʻOtua; ho kololia ʻi mamani kotoa.” (Sāme 57:9-11) Ko ha fakakaukau fakalotomāfana moʻoni ia! ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ko e lea fakaueʻiloto pehē mei he ngaahi Sāmé ʻe lava ke ne tākiekina mo fakaleleiʻi hoʻo lotú?
Kōlenga ki he ʻOtuá Fakataha mo e ʻApasia
20. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mele ʻa ʻene līʻoa ki he ʻOtuá?
20 Ko e ʻapasia ki he ʻOtuá ʻoku totonu ke hā mahino ia ʻi hoʻo ngaahi lotú. Ko e ngaahi lea ʻapasia ʻa Mele ʻi he taimi nounou mei heʻene ʻiloʻi te ne hoko ko e faʻē ʻa e Mīsaiá naʻe meimei tatau ia mo e lea ʻa ʻAna ʻi he taimi naʻá ne foaki ai ʻa kiʻi Sāmiuela ke ngāue ʻi he tāpanekalé. Ko e ʻapasia ʻa Mele ki he ʻOtuá ʻoku hā mahino ia ʻi heʻene lea: “ʻOku fakahikihikiʻi ʻe hoku loto ʻa e ʻEiki, pea neka hoku laumālie ʻi he ʻOtua ko hoku Fakamoʻui.” (Luke 1:46, 47) ʻE lava ke fakaleleiʻi hoʻo lotú ʻaki ʻa e kupuʻi fakakaukau meimei tatau? ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fili ʻa e tokotaha anga-fakaʻotua ko Melé ke hoko ko e faʻē ʻa Sīsū ko e Mīsaiá!
21. Naʻe anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻi he lotu ʻa Sīsuú ʻa e ʻapasia mo e tui?
21 Naʻe lotu anga-ʻapasia ʻa Sīsū ʻi he tui kakato. Hangē ko ení, ki muʻa ke ne fokotuʻu hake ʻa Lāsalosí, naʻe “tāngaki hake ʻe Sīsū hono fofonga, ʻo ne pehē, ʻAlā Tamai, ʻoku ou fakafetaʻi atu koeʻuhi naʻa ke ongoʻi au. ʻIo, kuo u ʻilo pē ʻe au ʻoku ke ongoʻi au maʻu ai pē.” (Sione 11:41, 42) ʻOku hā mahino mei hoʻo lotú ʻa e ʻapasia mo e tui pehē? Ako ʻa e sīpinga lotu ʻapasia ʻa Sīsuú, pea te ke ʻiloʻi ai ko e ngaahi tafaʻaki mahuʻinga tefito ʻo iá ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ko e hoko mai ʻa hono Puleʻangá, pea mo e fakahoko ʻa hono finangaló. (Mt. 6:9, 10) Fakakaukau fekauʻaki mo hoʻo lotú tonu. ʻOku tapua atu ai ʻa hoʻo mahuʻingaʻia lahi ʻi he Puleʻanga ʻo Sihová, ʻi hono fai ʻa hono finangaló, pea ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa hono huafa māʻoniʻoní? ʻOku totonu ke pehē.
22. Ko e hā ʻoku lava ai ke ke fakapapauʻi ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e loto-toʻa ke ke talaki ʻa e ongoongo leleí?
22 Koeʻuhi ko e fakatangá pe ko e ngaahi ʻahiʻahi kehe, ʻoku faʻa kau ʻi he lotú ʻa e kōlenga ki ha tokoni ke tauhi kia Sihova ʻi he loto-toʻa. ʻI he taimi naʻe fekauʻi ai ʻe he Sanetalimí ʻa Pita mo Sione ke tuku ʻena ‘akoʻaki ʻa e hingoa ʻo Sīsuú,’ naʻe fakafisi loto-toʻa ʻa e ongo ʻapositolo ko iá ke tuku. (Ng. 4:18-20) Hili hona tukuangé, naʻá na tala ki he kaungātuí ʻa e meʻa naʻe hokó. Ko e faʻahinga kotoa leva naʻe ʻi aí naʻa nau kōlenga ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke nau leaʻaki ʻa ʻene folofolá ʻi he loto-toʻa. He meʻa fakalotofiefia moʻoni kuo pau naʻe hokó ʻi hono tali ʻa e lotu ko iá, he naʻe “fakafonu ʻa kinautolu katokatoa ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni: pea naʻa nau malangaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻo taʻemāluʻia” pe loto-toʻa! (Lau ʻa e Ngāue 4:24-31.) Ko hono olá, naʻe hoko ai ʻa e fuʻu tokolahi ko e kau lotu ʻa Sihova. ʻOku toe lava ke fakaivimālohiʻi koe ʻe he lotú ke ke talaki loto-toʻa ʻa e ongoongo leleí.
Hokohoko Atu Hono Fakaleleiʻi ʻa Hoʻo Lotú
23, 24. (a) Lave ki ha ngaahi fakatātā kehe ke fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ai ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo lotú ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú. (e) Ko e hā te ke fai ke fakaleleiʻi ai ʻa hoʻo lotú?
23 ʻOku lava ke lave ki he fakatātā lahi kehe ke fakahaaʻi ʻaki ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo lotú ʻe hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ʻi he hangē ko Sioná, ʻe lava ke ke fakahaaʻi ʻi he lotú “oku mei a Jihova ae fakamoui.” (Siona 2:1-10, PM) Kapau ʻokú ke hohaʻa ʻi ha angahala mamafa pea kuó ke kumi tokoni mei he kau mātuʻá, ko e ngaahi fakakaukau ʻa Tēvita ʻi he lotú ʻe tokoniʻi nai ai koe ke fakahāhā hoʻo fakatomalá ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí. (Sāme 51:1-12) ʻI he ngaahi lotu pau, ʻe lava ke ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Selemaiá. (Sel. 32:16-19) Kapau ʻokú ke kumi ha hoa mali, ko hono ako ʻa e lotu ʻoku maʻu ʻi he Esela vahe 9, fakataha mo e kole fakafoʻituituí, ʻe lava ke ʻai ai ke mālohi hoʻo fakapapau ke talangofua ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e ‘mali be i he Eiki.’—1 Kol. 7:39, PM; Esela 9:6, 10-15.
24 Hanganaki lau, ako pea fekumi ʻi he Tohi Tapú. Kumi ki ha ngaahi meʻa ʻe lava ke ke fakakau ʻi hoʻo lotú. Te ke malava nai ke ngāueʻaki ha fakakaukau Fakatohitapu ʻi hoʻo hūfia mo e lotu fakamālō mo fakahīkihikí. ʻOku papau ke ke ʻunuʻunu ʻo ofi ange ai pē ki he ʻOtua ko Sihová ʻi hoʻo fakaleleiʻi ʻa hoʻo lotú fakafou ʻi he ako ʻo e Tohi Tapú.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kumi pea muimui ki he tataki ʻa e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke lotu ki ha potó?
• ʻOku lava fēfē ke fakaleleiʻi ʻe he tohi Sāmé ʻa ʻetau lotú?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻi he tui fakataha mo e ʻapasiá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Naʻe lotu ʻa e sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ki he tataki ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke fai pehē?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e Lotu Fakafāmilí ʻoku lava ke fakaleleiʻi ai hoʻo lotú