ʻE Lava Ke Ke Laka Atu ki Masitōnia?
ʻI HE kolo taulanga ʻo Taloasi ʻi ʻĒsia Mainá, naʻe maʻu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha vīsone. Naʻe kōlenga kiate ia ha tangata Masitōnia: “Laka mai ki Masitonia, ʻo tokoniʻi kimautolu.” ʻI he mamata pē ʻa Paula ʻi he vīsone ko iá, ko ia mo hono kaungā fonongá naʻa nau maʻu ai ʻa e “fakakaukau ʻo [nau] pehē, kuo ui [kinautolu] ʻe he ʻOtua ke malangaʻaki ʻa e Kosipeli” ki he kau Masitōniá. Ko e hā hono olá? ʻI he kolo ʻiloa ʻo Filipai ko Masitōniá, naʻe hoko ai ʻo tui ʻa Litia mo hono fāmilí. Naʻe hoko atu ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he vahefonua Loma ko ia ko Masitōniá.—Ng. 16:9-15.
ʻOku hā ha laumālie faivelenga meimei tatau ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova he ʻaho ní. Kuo hiki loto-lelei ʻa e tokolahi ʻi he fakamole pē ʻanautolu ki he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Ko e fakatātaá, naʻe loto ʻa Lisa ke ʻai ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e meʻa ia ke tokangataha lahi ange ki ai ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne hiki mei Kānata ki Keniā. Ko Trevor mo Emily, ʻa ia ko e ongo Kānata foki mo kinaua, naʻá na ō ki Malauī fakataha mo e taumuʻa ke fakalahi ʻa ʻena ngāue fakafaifekaú. Ko Paul mo Maggie, mei ʻIngilani, naʻá na vakai ki heʻena mālōlō mei he ngāué ko ha faingamālie lelei ʻaupito ia ke fai ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová pea naʻá na ō ai ki ʻAfilika Hahake. ʻOkú ke maʻu ha laumālie feilaulauʻi-kita? ʻOku lava ke ke fakakaukau ke fai ha hiki pehē? Kapau ko ia, ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fokotuʻu ʻaonga Fakatohitapu te ne tokoniʻi nai koe ke ke lavameʻá?
Sivisiviʻi Koe
Ko e meʻa ʻe taha ʻoku fiemaʻú ke ke fakakaukau ki hoʻo fakaueʻilotó. Naʻe pehē ʻe Sīsū, ko e fekau lahi tahá eni: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai.” Ko e ngaahi ʻuhinga ki he ngāue ʻi ha fonua mulí ʻoku totonu ke hoko ia ko e ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ha holi ke fakahoko ʻa e fekau ke ngaohi ākongá. Naʻe hoko atu ʻa Sīsū: “ʻOku faʻahinga mo ia ʻa hono ua, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” Ko e ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku hā ia ʻi ha holi loto-moʻoni ke tokoni. (Mt. 22:36-39; 28:19, 20) Ko e ngāue ʻi ha fonua mulí ʻoku faʻa kau ki ai ʻa e ngāue lahi mo ha laumālie feilaulauʻi-kita. ʻOku ʻikai ko ha ʻeveʻeva pē ia. Kuo pau ke ueʻi koe ʻe he ʻofá. Ko Remco mo Suzanne mei Netaleni, ʻokú na ngāue he taimí ni ʻi Namīpia, ʻokú na fakamatalaʻi nounou ia ʻo peheni, “Ko e meʻa ʻokú ma kei nofo ai hení ko e ʻofá.”
Ko Willie, ʻa ia ko ha ʻovasia sēketi ʻi Namīpia, ʻokú ne pehē: “Ko e faʻahinga kuo nau nofo ʻi he malaʻe ngāue mulí naʻe ʻikai te nau haʻú mo e ʻamanekina ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe he fanga tokoua he feituʻú. Naʻa nau haʻu mo e fakakaukau ke ngāue fakataha mo e fanga tokoua he feituʻú, ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi he ngāue fakamalangá.”
Hili hono sivisiviʻi ʻa hoʻo fakaueʻilotó, ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻa e taukei ʻoku ou maʻu ʻe lava ke ʻaonga ʻi ha malaʻe ngāue muli? Ko ha faifekau ola lelei au? Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻoku ou lea aí? ʻOku ou loto-lelei ke ako ha lea foʻou?’ ʻAi ko ha meʻa mahuʻinga ia ke fetalanoaʻaki ki ai mo ho fāmilí. Kumi faleʻi mei he kau mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá. Pea ʻai moʻoni ko ha meʻa ia ke fai ki ai ha lotu kia Sihova. Ko ha sivisiviʻi-kita faitotonu pehē ʻoku totonu ke ne tokoniʻi koe ke ke sio ai pe ʻokú ke maʻu moʻoni ʻa e malava mo e fakapapau ke ngāue ʻi ha malaʻe ngāue muli.—Sio ki he puha “ʻIloʻi Koe.”
Feituʻu ke Ngāue Aí
Naʻe ui ʻa Paula ki Masitōniá ʻi ha vīsone. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ai ʻe Sihova ha ngaahi founga mahulu hake ʻi natula ke ne tataki kitautolu. Neongo ia, fakafou ʻi he makasini ko ení mo e ʻū tohi kehe, ʻoku ʻilo ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu lahi ʻoku lahi ai e fiemaʻú. Ko ia kamataʻaki hono hiki ha fakahokohoko ʻo e ngaahi feituʻu ko iá. Kapau ʻoku ʻikai te ke mateuteu ke ako ha lea foʻou pe ʻikai te ke nofo maʻu ʻi ha fonua muli, fakakaukau ke ngāue ʻi he feituʻu ʻa ia ʻokú ke ʻosi leaʻaki ai ʻa e lea ʻoku ngāueʻaki lahi ʻi he fonuá. Pea fakatotoloʻi leva ʻa e ngaahi ʻīsiu hangē ko e ngaahi fiemaʻu ki he visá, fefonongaʻakí, maluʻí, fakamole tefito ki he moʻuí mo e anga ʻo e ʻeá. Te ke ʻiloʻi nai ʻoku ʻaonga ke talanoa ki he faʻahinga kuo nau ʻosi fai ha hiki meimei tatau. Lotu ki ha tokoni ʻi he meʻá ni. Manatuʻi ko Paula mo hono takangá naʻe “taʻofi ʻe he Laumālie Maʻoniʻoni [ʻenau] malangaʻaki ʻa e folofola ʻi ʻEsia.” Neongo naʻa nau feinga ke ō ki Pitinia, “naʻe ʻikai tuku [kinautolu] ke hu ki ai ʻe he Laumālie ʻo Sisu.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe fiemaʻu nai ʻa e taimi ke fakapapauʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe lava ke ke tokoni moʻoni aí.—Ng. 16:6-10.
ʻI he aʻu ki he taimi ko ení kuó ke ʻiloʻi nai ai ha ngaahi meʻa moʻoni ke fili mei ai. Kapau ʻokú ke fakakaukau ke ngāue ʻi ha fonua muli, tohi ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua ʻokú ke fakakaukau ki aí. Fakahaaʻi ʻa ho puipuituʻa fakateokalatí pea pehē ki ha ngaahi fehuʻi papau pē nai ʻokú ke maʻu, hangē ko e fehuʻi fekauʻaki mo e totongi ʻo e koloá, ko e faʻahinga nofoʻanga ʻe lava ke ke nofo aí, ʻi ai ha ngaahi falemahaki, mo e ngaahi faingamālie ki he ngāue paʻangá. Pea ʻave leva hoʻo tohí pe ʻū tohí ki he kōmiti ngāue ʻi hoʻo fakatahaʻangá. Te nau tānaki mai ki ai ʻenau tohi fakaongoongolelei pea ʻave hangatonu ia ki he ngaahi ʻōfisi vaʻa kuó ke fakahāʻí. Ko e ngaahi tali ʻe ʻomaí ʻoku ngalingali ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fili ʻa e feituʻu ʻa ia ʻe lava ke ke ngāue ola lelei taha aí.
Ko Willie, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakahaaʻi: “Ko e faʻahinga kuo ola leleí naʻa nau faʻa tomuʻa ʻaʻahi ki he fonuá ʻo fakasio ʻa e ngaahi feituʻu ʻa ia ko hono moʻoní ʻe lava ke nau fiefia aí. Naʻe ʻiloʻi ʻe ha ongo meʻa ʻe faingataʻa kia kinaua ke ʻi ha feituʻu mamaʻo. Ko ia naʻá na nofo ai ʻi ha kiʻi kolo ʻa ia naʻe ʻi ai ha fiemaʻu ka ʻe lava ai ke na ʻi ha tuʻunga moʻui ʻe ʻai ai ke na fiefia.”
Fehangahangai mo e Palopalema Foʻou
Ko e hiki mei ʻapi ʻo nofo ʻi ha ʻātakai foʻou fakaʻaufulí ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe hoko ai ha ngaahi palopalema kiate koe. “Ko e ongoʻi taʻelatá ʻe lava ke faingataʻa ʻaupito,” ko e lau ia ʻa Lisa, naʻe lave ki ai ki muʻá. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi iá? Ko e nofo ofi ki he fakatahaʻanga fakalotofonua ʻi hono ʻapi foʻoú. Naʻá ne ʻai ko ha taumuʻa ia ke ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo e tokotaha kotoa. Ke lavaʻi ení, naʻá ne aʻu tōmuʻa ai ki he ngaahi fakatahá pea nofo holo ai ʻi heʻene tukú ke talanoa mo e fanga tokouá mo e fanga tuongaʻané. Naʻe ngāue ʻa Lisa mo e niʻihi kehe ʻi he ngāue fakafaifekaú, fakaafeʻi ʻa e tokolahi ki hono ʻapí, pea ʻai ha ngaahi kaumeʻa foʻou. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ʻikai te u fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi feilaulau kuó u faí. Kuo tāpuakiʻi moʻoni au ʻe Sihova.”
Hili hono ʻohake ha fāmili, naʻe hiki ʻa Paul mo Maggie mei hona ʻapí ʻa ia naʻá na nofo ai ʻi he taʻu ʻe 30. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻe taʻeʻamanekina ʻa e faingofua hono tukuange ʻo e koloá. Ko e mavahe mei he fāmilí ʻa e palopalema moʻoní, ʻo kovi ange ia ʻi he meʻa naʻá ma ʻamanekiná. Naʻá ma tangi lahi ʻi he vakapuná. ʻOku faingofua ʻaupito ke fakakaukau, ‘Heʻikai pē lava ke ta fai ʻe kitaua ʻa e meʻá ni.’ Ka naʻá ma falala kia Sihova. Ko hono ʻai ha ngaahi kaumeʻa foʻoú ʻoku ʻai ke lahi ange ai hoʻo fakapapauʻi ke hokohoko atú.”
Naʻe fili ʻa Greg mo Crystal ke na hiki mei Kānata ki Namīpia koeʻuhi naʻá na lea faka-Pilitānia, ko e lea fakapuleʻanga ia ʻa e fonuá. Neongo ia, ki mui ai, naʻá na sio ai ki he ʻaonga ke ako ha lea fakafeituʻu. “Naʻá ma loto-siʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Kae kehe, naʻá ma toki mahinoʻi pē ʻa e anga fakafonuá ʻi he hili ʻema ako ʻa e lea ʻa e feituʻú. Ko e feohi vāofi mo e fanga tokoua he feituʻú naʻe tokoniʻi ai kimaua ke ma feʻunuʻaki ki homa ʻātakai foʻoú.”
Ko ha fakakaukau fakatōkilalo mo loto-lelei pehē ʻe lava ke ʻi ai foki hono ola lelei ki he fanga tokoua fakalotofonuá. ʻOku manatu ʻofa ʻa Jenny ki he ngaahi fāmili naʻa nau hiki ki ʻAilani, ʻa ia naʻá ne tupu hake ai. “Ko e faʻahinga anga-talitali kakai kinautolu,” ko ʻene leá ia. “Naʻa nau haʻu moʻoni ke ngāue, ʻo ʻikai ke tauhi kia kinautolu ʻa e niʻihi kehé. Naʻa nau faivelenga mo fiefia ʻaupito ʻou feinga ai mo au foki ke u ʻahiʻahiʻi ʻenau ngāué.” ʻOku ngāue he taimí ni ʻa Jenny mo hono malí ko ha misinale ʻi Kemipia.
Ko e Tāpuaki ʻa Sihová “ʻOku Fakakoloa”
He fakakoloa moʻoni ko e hokosia ʻa Paula ʻi Masitōniá! ʻI ha taʻu nai ʻe hongofulu ki mui, naʻá ne tohi ai ki he fanga tokoua ʻi Filipaí: “Kau ka fakamanatu kiate kimoutolu ʻoku ake ʻeku fakafetaʻi ki hoku ʻOtua.”—Fili. 1:3.
Ko Trevor mo Emily, ʻa ia naʻá na ngāue ʻi Malauī ki muʻa ke fakaafeʻi kinaua ki he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí, ʻokú na ongoʻi ʻa e meʻa tatau. “Naʻá ma fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi pe naʻá ma fai nai ʻa e meʻa totonú, ka naʻá ma fiefia. Naʻá ma toe vāofi ange ai pea maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.” Ko Greg mo Crystal, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú na fakamatala, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa naʻá ma mei saiʻia ange ke fai.”
Ko e moʻoni, heʻikai ke ʻi ha tuʻunga ʻa e tokotaha kotoa pē ke ngāue ʻi ha fonua muli. ʻE lelei ange nai ʻa e niʻihi ʻi heʻenau hiki ʻi loto pē ʻi honau fonuá ki ha feituʻu ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ko e niʻihi ʻe lava ke nau kakapa atu ki ha ngaahi taumuʻa ʻo e ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehe ofi ki honau ʻapí. Ko e meʻa mahuʻingá ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke tauhi ai kia Sihova. (Kol. 3:23) Ko ia ai, ʻe hoko moʻoni kiate koe ʻa e lea fakamānavaʻi: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—Pal. 10:22.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻIloʻi Koe
Ke sivisiviʻi koe ke ʻiloʻi pe te ke lava ke ngāue ʻi ha fonua muli, fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi hokó pea fakafuofua faitotonu pea ʻi he lotu pe ʻoku totonu moʻoni ke ke fai ʻa e hiki ko iá. Ko e fakamatala mei he ngaahi ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo he kuohilí ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke ke fai pehē.
• Ko ha tokotaha fakalaumālie au?—“Ko e Ngaahi Sitepu ki he Fiefiá” (Nōvema 1, 1997, peesi 6)
• Ko ha faifekau ola lelei au?—“Founga ke Lavameʻa Ai ʻi he Ngāue Fakamalanga ʻa e Taaimuʻa” (Nōvema 1, 1989, peesi 21)
• ʻE lava ke u nofo mamaʻo mei hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá?—“Te Ke Lava ʻo Ngāue ʻi ha Malaʻe Muli?” (ʻOkatopa 15, 1999, peesi 26)
• ʻE lava ke u ako ha lea foʻou?—“Ngāue mo ha Fakatahaʻanga Lea Muli” (Maʻasi 15, 2006, peesi 17)
• ʻE lava ʻi he tuʻunga fakapaʻangá ke u hiki?—“Te Ke Lava ʻo Ngāue ʻi ha Malaʻe Muli?” (ʻOkatopa 15, 1999, peesi 23)
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko ha fakakaukau fakatōkilalo mo loto-lelei ʻoku lava ke kaunga lelei ia ki he fanga tokoua he feituʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e faʻahinga ʻoku omi ke ngāué ʻa e faʻahinga ʻoku lavameʻá