ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
‘ʻE Fakapapau Ho Puleʻangá Kiate Koe’
ʻI HE kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fakahifo ai ʻa e kau pule fakaetangata tokolahi mei honau tuʻungá. Kuo ʻikai toe fili ʻa e niʻihi, lolotonga ia kuo fakahifo fakamālohiʻi ʻa e niʻihi. Fēfē ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá? ʻE lava ke taʻofi ia ʻe ha meʻa mei heʻene pule ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi fakanofo ʻa e ʻOtuá? ʻOku lava ke maʻu ʻa e talí ʻi he folofola ʻa Sihova naʻe fai kia Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli he kuonga muʻá, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he 2 Samiuela vahe 7.
ʻI he kamata ʻa e vahé, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku mā ʻa Tēvita, he ko ia ē, ko ha tuʻi fakaetangata pē, ʻoku nofo ia ʻi ha palasi fakaʻofoʻofa, lolotonga ia ko e puha fuakava ʻa e ʻOtuá ʻoku tuku ia ʻi ha tēniti taʻefeʻunga.a ʻOku fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻa ʻene holi ke langa ha fale pe temipale feʻunga kia Sihova. (Veesi 2) Ka heʻikai ko ia ʻa e toko taha te ne langa ʻa e falé. Fakafou ʻi he palōfita ko Nētané, ʻoku folofola ai ʻa Sihova kia Tēvita ko hano foha te ne langa ʻa e temipalé.—Veesi 4, 5, 12, 13.
ʻOku maongo kia Sihova ʻa e holi loto-moʻoni ʻa Tēvitá. ʻI he tali ki he līʻoa ʻa Tēvitá pea fakatatau ki he kikité, ʻoku fai ai ʻe he ʻOtuá ha fuakava mo Tēvita te Ne fokotuʻu hake ha taha ʻi hono laine fakatuʻí ʻa ia ʻe pule ʻo taʻengata. ʻOku fakahaaʻi ʻe Nētane ʻa e palōmesi molumalu ʻa e ʻOtuá kia Tēvitá: “ʻE fakapapau ho fale mo ho puleʻanga kiate koe ʻo taʻengata: ʻe fokotuʻu ho taloni ʻo taʻengata.” (Veesi 16) Ko hai ʻa e ʻEa tuʻuloa ʻo ʻene fuakavá—ʻa e Tokotaha te ne pule ʻo taʻengatá?—Sāme 89:20, 29, 34-36.
Ko Sīsū ʻo Nāsaletí ko ha hako ia ʻo Tēvita. ʻI hono fanongonongo ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe pehē ʻe ha ʻāngelo: “ʻE foaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻa e taloni ʻo ʻene kui ko Tevita: pea te ne tuʻi ki he hako ʻo Sekope ʻo lauikuonga; pea ko ʻene pule ʻe ʻikai ngata.” (Luke 1:32, 33) Ko ia ko e fuakava mo Tēvitá ʻoku fakahoko ia ʻia Sīsū Kalaisi. Ko ia ai, ʻokú ne pule, ʻikai ʻi he fili ʻa e tangatá, kae fakafou ʻi ha palōmesi molumalu ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻoange ai kiate ia ʻa e totonu ke ne pule ʻo taʻengata. Tau manatuʻi ko e ngaahi palōmesi ʻa e ʻOtuá ʻoku hoko maʻu pē ia.—Aisea 55:10, 11.
ʻOku ʻi ai ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻe ua ke ako mei he 2 Samiuela vahe 7. ʻUluakí, ʻoku lava ke tau falala-pau ʻoku halaʻatā ha meʻa pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne taʻofi ʻa Sīsū Kalaisi mei heʻene pulé. Ko ia ai, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi te ne fakahoko ʻa e taumuʻa ʻo ʻene pulé kuo fakahāʻí, ʻa ia, ko hono fakahoko kakato ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní.—Mātiu 6:9, 10.
Uá, ʻoku akoʻi mai ʻe he fakamatala ko ení ha lēsoni fakalotomāfana fekauʻaki mo Sihova. Manatuʻi naʻe ʻafioʻi pea fakamahuʻingaʻi e Sihova ʻa e taumuʻa ʻi he loto ʻo Tēvitá. ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau līʻoa ki heʻene lotú. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau mapuleʻi, hangē ko e hōloa e tuʻunga moʻui leleí, pe hoholo ke motuʻá, ʻe taʻofi nai ai kitautolu mei hono fakahoko ʻa e meʻa kotoa ʻoku hoholi ʻa hotau lotó ke fai ʻi he tauhi ki he ʻOtuá. Kapau ko ia, ʻofa ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova naʻa mo e ngaahi taumuʻa ʻo ha loto ʻa ia ʻoku fonu ʻi he līʻoa ki heʻene lotú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e puha ʻo e fuakavá ko ha puha toputapu ia naʻe faʻu ʻi he fakahinohino ʻa Sihová ʻo fakatatau ki heʻene palaní. Naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e ʻi ai ʻa Sihova ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.—Ekisoto 25:22.