LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 6/15 p. 20-24
  • Lea Anga-ʻofá ʻOku Pouaki Ai ʻa e Vahaʻangatae Lelei

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lea Anga-ʻofá ʻOku Pouaki Ai ʻa e Vahaʻangatae Lelei
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ke Anga-ʻOfa ʻa e Leá?
  • “Ko e ʻAho ke Silongo mo e ʻAho ke Lea”
  • Pouaki ʻi he Tōʻonga Anga-ʻOfá ʻa e Vahaʻangatae Lelei
  • Fakalototoʻaʻi ʻa e Niʻihi Kehé ʻAki ʻa e Lea Anga-ʻOfa
  • Ngāueʻaki ʻa e Lea Anga-ʻOfa ʻi he Fāmilí
  • Leaʻaki ʻa e Meʻa Lelei mei he Lotó
  • Fakamolemole mei he Lotó
  • Ngāueleleiʻaki ʻa e Mālohi Ho ʻEleló
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Leaʻaki ʻa e Meʻa “Oku Lelei o Aoga ke Laga Aki Hake”
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Leaʻaki ʻa e Meʻa “ʻOku Lelei ki he Langa Haké”
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Hanganaki “Ikuna ʻa e Kovi” ʻAki Hono Mapuleʻi ʻa e ʻItá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 6/15 p. 20-24

Lea Anga-ʻofá ʻOku Pouaki Ai ʻa e Vahaʻangatae Lelei

“Ke kelesiʻia [pe anga-ʻofa] ai pe hoʻomou lea.”—KOL. 4:6.

1, 2. Ko e hā ʻa e lelei naʻe hoko ʻi he lea anga-ʻofa ʻa ha tokoua?

“LOLOTONGA ʻa e malanga fale ki he falé, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tangata naʻe ʻita lahi ʻo tete ʻa hono loungutú pea mo hono sinó kotoa,” ko e fakamatala ia ʻa ha tokoua. “Naʻá ku feinga anga-mokomoko ke fakaʻuhinga mo ia mei he Tohi Tapú, ka naʻe toe fakalalahi ai pē ʻa ʻene ʻitá. Naʻe kau ʻa hono malí mo e fānaú ʻi hono leakoviʻi aú, pea naʻá ku ʻiloʻi kuo taimi ke u mavahe. Naʻá ku fakapapauʻi ange ki he fāmilí naʻá ku haʻu ʻi he melino pea ʻoku ou fakaʻamu ke ʻalu ʻi he melino. Naʻá ku fakahā ange ʻa e Kaletia 5:22 mo e 23, ʻa ia ʻoku lave ai ki he ʻofá, anga-maluú, anga-fakamaʻumaʻu mo e melino. Peá u mavahe leva.

2 “Ki mui ai, ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻi he kauhala ʻe tahá, naʻá ku sio ai ki he fāmilí ʻoku nau tangutu mai ʻi honau sitepu ʻi halá. Naʻa nau ui mai kiate au. ‘Ko e hā te nau tala mai he taimi ní?’ ko ʻeku fakakaukaú ia. Naʻe toʻo ʻe he tangatá ha sioki vai momoko ʻo ne tala mai pe te u inu. Naʻá ne kole fakamolemole ʻi heʻene anga-taʻefakaʻapaʻapá pea fakaongoongoleleiʻi au ʻi he mālohi ʻa ʻeku tuí. Naʻa mau māvae lelei.”

3. Ko e hā kuo pau ai ke tau talitekeʻi ʻa hono fakaʻatā ke fakaʻitaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé?

3 ʻI he māmani fonu tenge ʻi he ʻaho ní, ko e fetaulaki mo e kakai ʻiteʻitá, ʻo kau ai e faʻahinga ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku faʻa ʻikai lava ke kalofi. ʻI heʻene hokó, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e “angavaivai mo e tailiili [pe ʻapasia loloto].” (1 Pita 3:15) Kapau naʻe fakaʻatā ʻe he tokoua naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá ʻa e ʻita mo e anga-kovi ʻa e tokotaha-ʻapí ke fakatupunga ai ke ne ʻita, ko e tōʻonga ʻa e tangatá ʻoku ʻikai ngalingali ne mei fakavaivai ʻo hangē ko ia ne hokó; naʻá ne mei hoko nai ʻo toe ʻita lahi ange. Koeʻuhi naʻe mapuleʻi ia ʻe he tokouá tonu peá ne lea anga-ʻofa, naʻe maʻu ai ʻa e ola lelei.

Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ke Anga-ʻOfa ʻa e Leá?

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻaki ʻa e lea anga-ʻofá?

4 Pe ʻoku tau fengāueʻaki mo e faʻahinga ʻi tuʻa pe ko e faʻahinga ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá, naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke muimui ʻi he akonaki ʻa Paulá: “Ke kelesiʻia [pe anga-ʻofa] ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima.” (Kol. 4:6) Ko e lea lelei, mo feʻungamālie peheé ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki he fetuʻutaki leleí mo e melinó.

5. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻuhinga ki ai ʻa e fetuʻutaki leleí? Fakatātaaʻi.

5 Ko e fetuʻutaki leleí ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ke leaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fakakaukau mo ongoʻi ʻi ha mōmeniti pē, tautefito kapau ʻokú ke loto-mamahi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e fakahāhā taʻemapuleʻi ʻo e ʻitá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai, ʻikai ko e mālohi. (Lau ʻa e Palovepi 25:28; 29:11.) Ko Mōsese—“nae agavaivai ia, o lahi hake” ʻi he tangata kotoa pē naʻe moʻui he taimi ko iá—naʻá ne tuku ʻi he taimi ʻe taha ʻa e angatuʻu ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ke fakatupunga ai ia ke ne ʻita pea ʻikai malava ke ne ʻoatu ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi mātuʻaki mahino ʻe Mōsese ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí, ka naʻe ʻikai hōifua ai ʻa Sihova. Hili ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo ʻene tataki ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Mōsese ʻa e monū ʻo hono tataki kinautolu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Nom. 12:3, PM; 20:10, 12; Sāme 106:32.

6. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakapotopoto ʻi heʻetau leá?

6 ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa hono ngāueʻaki ʻo e faʻa mataʻofí mo e fakapotopotó, pe fakafuofua lelei ʻi he taimi ʻoku tau lea aí. “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: Ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” (Pal. 10:19; 17:27) Neongo ia, ko e fakapotopotó ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ke ʻoua ʻaupito ʻe fakahaaʻi ʻete fakakaukaú. ʻOku ʻuhinga iá ko e lea ‘anga-ʻofa,’ ʻo ngāueʻaki ʻa e ʻeleló ke fakamoʻui kae ʻikai ke fakalotomamahi.—Lau ʻa e Palovepi 12:18; 18:21.

“Ko e ʻAho ke Silongo mo e ʻAho ke Lea”

7. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke fakahāhaá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

7 Hangē pē ko e fiemaʻu ke tau fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofa mo e faʻa mataʻofi ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai mo e kaungāngāué pe ko e kau sola ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku toe fiemaʻu foki ke tau fai pehē ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi ʻapi. Ko e fakahaaʻi ʻo e ʻita ʻo ʻikai ha tokanga ki hono ngaahi nunuʻá ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e maumau lahi ki heʻetau moʻui lelei fakalaumālié, fakaeongó, mo fakaesinó pea mo e niʻihi kehé. (Pal. 18:6, 7) Ko e ongoʻi koví—fakahāhā ʻo ʻetau natula taʻehaohaoá—kuo pau ke mapuleʻi. Ko e lea koví, manukí, taʻetokaʻí mo e tōlili loto-tāufehiʻá ʻoku hala ia. (Kol. 3:8; Sem. 1:20) ʻOku lava ke nau fakaʻauha ʻa hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo e kakai kehé pea mo Sihová. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū: “ʻIlonga ʻa ia te ne [kei] ʻita ki hono kainga, ʻe fakamāumateaʻi he fakamauʻanga fakakolo; pea ka ʻilonga ʻa ia te ne pehe ki hono kainga, Siana vale, ʻe fakamāumatea ia ʻi he Sanetalimi; ka ʻilonga ha taha te ne pehe, Siana angatuʻu, ʻe fakamāumatea pea tutu ʻi he afi ʻo Kihena.”—Mt. 5:22.

8. Ko fē ʻa e taimi kuo pau ai ke tau fakahaaʻi ʻa ʻetau ongoʻí, ka ʻi he founga fē?

8 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻa ia te tau fakaʻosiʻaki nai ai ʻoku lelei tahá ke fai ha fetuʻutaki. Kapau ʻoku fakahohaʻasi lahi koe ʻe ha meʻa naʻe leaʻaki pe fai ʻe ha tokoua ʻa ia heʻikai pē lava ke ke fakamolemoleʻi, ʻoua ʻe tuku ʻa e ongoʻi tāufehiʻá ke tupu ai pē ʻi ho lotó. (Pal. 19:11) Kapau ʻoku fakaʻitaʻi koe ʻe ha taha, ʻai ke mapuleʻi ʻa hoʻo ongoʻí pea fou leva ʻi he ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻú ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ni. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi [pe ʻita].” Koeʻuhi ko e hokohoko atu hono fakahohaʻasi koe ʻe he palopalemá, fakaleleiʻi ia ʻi he anga-lelei ʻi ha taimi faingamālie. (Lau ʻa e Efeso 4:26, 27, 31, 32.) Talanoa faitotonu ka ʻi he anga-ʻofa mo ho tokouá fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻi he taumuʻa ke fai ha fakalelei.—Liv. 19:17; Mt. 18:15.

9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mapuleʻi ʻetau ongoʻí ki muʻa ke fakaofiofi ki he niʻihi kehé?

9 Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke ke tokanga ke filifili ʻa e taimi totonu. ʻOku ʻi ai ha “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea.” (Koh. 3:1, 7) ʻIkai ngata aí, “ko e loto ʻo e faitotonu ʻoku ne fakakaukau ha tali.” (Pal. 15:28) ʻOku kau nai ki heni ʻa e tatali ke talanoaʻi ʻa e palopalemá. Ko e fai pehē ʻi he taimi ʻoku kei loto-mamahi ai ha tahá ʻe lava ke ʻai ai ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá; ka ʻoku ʻikai foki fakapotopoto ke tatali ʻi ha taimi fuoloa.

Pouaki ʻi he Tōʻonga Anga-ʻOfá ʻa e Vahaʻangatae Lelei

10. ʻOku lava fēfē ke fakaleleiʻi ʻa e vahaʻangataé ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ngāue anga-ʻofá?

10 Ko e lea anga-ʻofá mo e fetuʻutaki leleí ʻoku tokoni ia ke fokotuʻu mo tauhi maʻu ai ʻa e ngaahi vahaʻangatae melino. Ko hono moʻoní, ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke fakaleleiʻi ʻa hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa ʻetau fetuʻutaki mo kinautolú. Ko e tamuʻomuʻa he fai ʻa e ngāue lelei ʻi he loto-moʻoni ki he niʻihi kehé—ko hono maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke tokoni, ʻo foaki ha meʻaʻofa mei he lotó, ʻi hono fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí—ʻoku lava ke tokoni ia ki he ʻatā ʻa e fetuʻutakí. ʻOku lava ke aʻu ʻo “fokotuʻu ai ʻa e ngaahi malalaʻi afi” ʻi ha tokotaha pea ʻohake nai ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí, ʻo ʻai ai ke faingofua ange hono talanoaʻi ʻo e ngaahi meʻá.—Loma 12:20, 21.

11. Naʻe anga-fēfē fakaleleiʻi ʻe Sēkope hono vā mo ʻĪsoá, pea ko e hā hono olá?

11 Naʻe mahinoʻi eni ʻe he pēteliake ko Sēkopé. Ko hono taʻokete māhanga ko ʻĪsoá, naʻe ʻita ʻaupito ʻiate ia ʻo hola ai ʻa Sēkope ʻi heʻene ilifia naʻa tāmateʻi ia ʻe ʻĪsoa. Hili e ngaahi taʻu lahi, naʻe foki mai ʻa Sēkope. Naʻe haʻu ʻa ʻĪsoa ke fakafetaulaki kiate ia, fakataha mo e kau tangata ʻe toko 400. Naʻe lotu ʻa Sēkope ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová. Pea naʻá ne fakamuʻomuʻa atu leva ha fuʻu meʻaʻofa lahi ʻo e fanga monumanu kia ʻĪsoa. Naʻe fakahoko ʻi hono ʻoatu ʻa e meʻaʻofá ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ki aí. ʻI he taimi naʻá na fetaulaki aí, naʻe vaivai ʻa e loto ʻo ʻĪsoá, pea naʻá ne lele ʻo fāʻofua ʻia Sēkope.—Sen. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.

Fakalototoʻaʻi ʻa e Niʻihi Kehé ʻAki ʻa e Lea Anga-ʻOfa

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāueʻaki ʻa e lea anga-ʻofá ki hotau fanga tokouá?

12 ʻOku tauhi ʻa e kau Kalisitiané ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ko e faʻahinga kehe ʻo e tangatá. Neongo ia, ʻoku fakanatula pē ʻetau holi ke leleiʻia mai ʻa e niʻihi kehé. Ko ʻetau lea anga-ʻofá ʻoku lava ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e loto-moʻua ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kae kehe, ko e fakaanga fefeká, ʻoku lava ke ne ʻai ke ongoʻi ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi loto-moʻua ko iá pea aʻu ʻo ne fakatupunga ke fifili ʻa e niʻihi pe kuo mole nai meia kinautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Ko ia ai, tau fetuʻutaki loto-moʻoni ʻo leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalototoʻa ki he niʻihi kehé, “koia oku lelei o aoga ke laga aki hake, koeuhi ke tubu ai ae tokoni ki he kau fanogo.”—Ef. 4:29, PM.

13. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he kau mātuʻá (a) ʻi he taimi ʻo hono fai ʻo e akonakí? (e) ʻi he teuteu ke fai ha fetuʻutaki ʻi he faitohí?

13 ʻOku tautefito ʻa e totonu ki he kau mātuʻá ke nau “angalelei [pe ʻikai fuʻu fefeka],” pea tōʻongafai fakaalaala ki he fanga sipí. (1 Tes. 2:7, 8) ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ʻe he kau mātuʻá ha akonakí, ko ʻenau taumuʻá ke fai ia ʻi he “angamalū,” ʻo aʻu ki he taimi ʻo e talanoa mo e faʻahinga “ʻoku fakatauʻilea.” (2 Tim. 2:24, 25) ʻOku toe totonu foki ke anga-ʻofa ʻa e kau mātuʻá ʻi heʻenau fakamatala ʻi he faitohí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke nau fetuʻutaki mo ha toe kulupu ʻo e kau mātuʻá pe ko e ʻōfisi vaʻá. ʻOku totonu ke nau anga-lelei mo fakapotopoto, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Mātiu 7:12.

Ngāueʻaki ʻa e Lea Anga-ʻOfa ʻi he Fāmilí

14. Ko e hā ʻa e akonaki ʻoku fai ʻe Paula ki he ngaahi husepānití, pea ko e hā hono ʻuhingá?

14 ʻOku faingofua ke tau fakafuofuahalaʻi ʻa e maongo ki he niʻihi kehé ʻa ʻetau leá, anga ʻo hotau matá, mo e ngaue ʻa hotau sinó. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai nai lāuʻilo kakato ʻa e kau tangata ʻe niʻihi ki he anga hono uesia lahi ʻo e kakai fefiné ʻi heʻenau leá. Naʻe pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha, “ʻOku ou ilifia ʻi he taimi ʻoku hiki hake ai ʻa e leʻo ʻo e husepānití ʻi heʻene ʻita ʻiate aú.” Ko e lea fefeká ʻoku uesia lahi ange nai ai ha fefine ʻi he tangatá pea te ne manatuʻi nai ia ʻi ha taimi lōloa. (Luke 2:19) ʻOku moʻoni eni tautefito ʻi he ngaahi lea ʻoku leaʻaki ʻe ha taha ʻoku ʻofa ai ha fefine peá ne loto ke fakaʻapaʻapaʻi. Naʻe akonaki ʻa Paula ki he ngaahi husepānití: “Ofa ki ho mou unoho, bea oua naa fai aga fakaita kiate kinautolu.”—Kol. 3:19, PM.

15. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tōʻongafai ai ʻo ʻikai fuʻu fefeka ha husepāniti ki hono uaifí.

15 ʻI he fekauʻaki mo ení, naʻe fakatātaaʻi ai ʻe ha tokoua mali taukei ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tōʻongafai ai ʻo ʻikai fuʻu fefeka ha husepāniti ki hono uaifí, ʻi he tuʻunga ko ha “hama vaivai.” “ʻI he taimi ʻokú ke puke ai ha vaasi mahuʻinga mo pelepelengesi, kuo pau ke ʻoua te ke puke ia ʻo fuʻu mālohi, telia naʻa maumau. Naʻa mo hono fakaleleiʻí ʻe kei hā pē ʻa e maumaú,” ko ʻene leá ia. “Kapau ʻoku ngāueʻaki ʻe ha husepāniti ki hono uaifí ha ngaahi lea ʻoku fuʻu fefeka, te ne fakalotomamahiʻi nai ai ia. ʻE fakatupunga nai ʻe he meʻá ni ha maumau tuʻuloa ʻi hona vahaʻangataé.”—Lau ʻa e 1 Pita 3:7.

16. ʻOku lava fēfē ke langa hake ʻe ha uaifi ʻa hono fāmilí?

16 Ko e kakai tangatá foki ʻe lava ke fakalototoʻaʻi pe fakalotosiʻi ʻe ha lea ʻa ha taha, ʻo kau ai ʻa honau uaifí. “Ko e uaifi fakapotopoto,” ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku lava ke “falala” moʻoni ki ai ʻa hono husepānití ʻokú ne fakaʻatuʻi ʻa ʻene ongoʻí, ʻo hangē pē ko ʻene loto ke ne fakaʻatuʻi ange ʻa ʻene ongoʻí. (Pal. 19:14; 31:11) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke hoko ha uaifi ko ha tākiekina lahi ia ʻi he fāmilí, ki he lelei pe ki he kovi. “Oku laga hake hono fale e he fefine kotoabe oku boto: ka oku holoki hifo ia e he vale aki hono nima.”—Pal. 14:1, PM.

17. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e lea ʻa e fānau īkí ki heʻenau mātuʻá? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e lea ʻa e kau taʻumotuʻá ki he fānau īkí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

17 ʻI he founga tatau, ʻoku totonu ki he ngaahi mātuʻá mo e fānaú ke nau fetalanoaʻaki ʻi he anga-ʻofa. (Mt. 15:4) ʻI he talanoa ki he fānau īkí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻa fakakaukaú ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono “fakahohaʻasi” kinautolu pe ‘fakatupunga ke nau ʻita.’ (Kol. 3:21; Ef. 6:4, NW, fkm. ʻi lalo) Neongo kapau kuo pau ke akonakiʻi ʻa e fānaú, ʻoku totonu ke lea fakaʻapaʻapa ʻa e ongo mātuʻá mo e kau mātuʻá kia kinautolu. ʻI he foungá ni, ʻoku ʻai ai ʻe he kau taʻumotuʻá ke faingofua ange ki he toʻutupú ke nau fakatonutonu ʻa honau ʻalungá pea tauhi maʻu ʻa honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻOku lelei lahi ange ia ʻi hono fakahaaʻi ʻa e fakakaukau kuo tau liʻaki kinautolu, ʻa ia te nau fakakaukau pehē ai pē kia kinautolu. Heʻikai nai manatuʻi ʻe he fānau īkí ʻa e akonaki kotoa kuo fai kia kinautolú, ka te nau manatuʻi ʻa e anga ʻo e lea ange kia kinautolu ʻa e niʻihi kehé.

Leaʻaki ʻa e Meʻa Lelei mei he Lotó

18. ʻE lava fēfē ke tau toʻo meia kitautolu ʻa e fakakaukau mo e ongoʻi mamahí?

18 Ko hono mapuleʻi ʻa e ʻitá ʻoku ʻikai ko hono ʻai pē ke hā anga-mokomoko. Ko ʻetau taumuʻá ʻoku totonu ke mahulu atu ia mei hono taʻotaʻofi pē ʻetau ongoʻi mālohí. Ko e feinga ke anga-mokomoko ai pē ʻi tuʻa lolotonga ʻa e tōlili ʻi lotó ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau mafasia. ʻOku hangē ia ko ha malaki fakatouʻosi ʻa e taʻofi ʻo e kaá mo e penisiní ʻi he taimi tatau. ʻOku ʻai ʻe he meʻa ko iá ke uesia lahi ʻa e kaá pea ʻe lava ke fakatupunga ai ke maumau. Ko ia ʻoua ʻe kukuta ʻa e ʻitá pea tuku ke toki puhiʻi ki tuʻa ʻamuí. Lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ne toʻo mei ho lotó ʻa e ongoʻi mamahí. Tuku ʻa e laumālie ʻo Sihová ke ne liliu ho ʻatamaí mo e lotó ke fai ki hono finangaló.—Lau ʻa e Loma 12:2; Efeso 4:23, 24.

19. Ko e hā e ngaahi sitepu ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fekīhiaki ʻi he ʻitá?

19 Fou ʻi ha ngaahi sitepu ʻaonga. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga faingataʻa pea ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻalu hake ʻa e ʻitá ʻi loto ʻiate koe, ʻe tokoni ke mavahe mei he feituʻú, ʻo fakaʻatā ai ʻa e taimi ke holo hifo ai ʻa hoʻo ongoʻí. (Pal. 17:14) Kapau ko e tokotaha ʻokú ke lea ki aí ʻoku kamata ke ʻita, fai ha feinga lahi ke lea anga-ʻofa. Manatuʻi: “Ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau: Ka ko e lea masila ʻoku ne langaʻi ʻa e ʻita.” (Pal. 15:1) Ko ha lea taʻeʻofa pe fakafili ʻe tafunaki ai ke toe kovi ange ʻa e tuʻungá ʻo tatau ai pē kapau ʻoku fai ia ʻi ha leʻo vaivai. (Pal. 26:21) Ko ia ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻi ha tuʻunga ʻa hoʻo mapuleʻi-kitá, “fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” Lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo Sihová ke ne tokoniʻi koe ke ke leaʻaki ha ngaahi meʻa lelei, ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku kovi.—Sem. 1:19.

Fakamolemole mei he Lotó

20, 21. Ko e hā ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, pea ko e hā kuo pau ai ke tau fai peheé?

20 Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku ʻikai ha taha ʻia kitautolu kuó ne mapuleʻi haohaoa ʻa e ʻeleló. (Sem. 3:2) Neongo ʻenau feinga lelei tahá, naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo siʻotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié kuo nau puhi nai ki tuʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa ʻetau ongoʻí. ʻI he ʻikai vave ke ʻitá, sivisiviʻi anga-kātaki ʻa e ʻuhinga naʻa nau leaʻaki nai ai iá. (Lau ʻa e Koheleti 7:8, 9.) Naʻa nau ʻi ha malumalu ʻo ha tenge, ilifia, ʻikai ongoʻi lelei, pe fāinga mo ha palopalema ʻi tuʻa pe ʻi loto?

21 Ko e ngaahi meʻa tefito ko iá ʻoku ʻikai ko ha kalofanga ia ki he ʻitá. Ka ko ʻetau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa tefitó ʻe tokoni nai ia ke tau mahinoʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku leaʻaki ai mo fai ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai totonu ke nau leaʻaki pea ueʻi nai ai kitautolu ke tau fakamolemoleʻi. Ko kitautolu kotoa kuo tau leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamamahiʻi ai ʻa e niʻihi kehé, pea ʻoku tau ʻamanaki te nau fakamolemoleʻi ʻi he anga-ʻofa kitautolu. (Koh. 7:21, 22) Naʻe pehē ʻe Sīsū ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Mt. 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau vave ke kole fakamolemole pea vave ke fakamolemole, ʻo tauhi maʻu ai ʻa e ʻofá—ko e “fakamaʻu ʻo e haohaoa”—ʻi hotau fāmilí pea ʻi he fakatahaʻangá.—Kol. 3:14.

22. Ko e hā ʻoku tuha moʻoni ai ʻetau feinga ke ngāueʻaki ʻa e lea anga-ʻofá?

22 Ko e ngaahi pole ki heʻetau fiefiá mo e fāʻūtahá ʻoku ngalingali ʻe fakalalahi ia ʻi he ofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ʻiteʻita lolotonga ní. Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻaonga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa hotau ʻeleló ki he lelei, ʻo ʻikai ki he kovi. Te tau maʻu ʻa e vahaʻangatae melino ange ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he fāmilí, pea ko ʻetau faʻifaʻitakiʻangá ʻe ʻoatu ai ha fakamoʻoni lelei ʻaupito ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hotau “ʻOtua Mohu Monuʻia [pe fiefia],” ko Sihová.—1 Tim. 1:11.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke filifili ha taimi feʻungamālie ke lāulea ai ki he ngaahi palopalemá?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fetalanoaʻaki ʻi he ‘anga-ʻofá’?

• ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalotomamahí?

• Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau faʻa fakamolemolé?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Tuku ke holo hifo ʻa hoʻo ongoʻí, pea toki kumi leva ha taimi faingamālie ke talanoa ai

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku totonu ke lea maʻu pē ha tangata ki hono uaifí ʻo ʻikai ke fuʻu fefeka

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share