Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí
Ikunaʻi Lavameʻa ʻa e ʻUluaki Taʻu ʻo e Nofo Malí
ʻOku pehē ʻe he husepānití: “ʻOku ou ʻohovale ʻi hono ʻiloʻi ko au mo hoku uaifí ʻokú ma fuʻu faikehekehe ʻaupito! Ko e fakatātaá, ʻoku ou manako ke ʻā pongipongia, ka ko ia ia ʻoku manako ia ke ʻā fuoloa. Ko e meʻa ki he ngaahi liliu ʻo ʻene tōʻongá, ʻoku ʻikai ke u mahinoʻi ia ʻe au! Pea ko ha toe meʻa ʻe taha—ʻi he taimi ʻoku ou feimeʻatokoni aí, ʻokú ne hoko ʻo fakaanga ʻaupito, tautefito ki he anga ko ia ʻo ʻeku holoholoʻi hoku nimá ʻi he konga tupenu holo ipú.”
ʻOku pehē ʻe he uaifí: “Ko hoku husepānití ko ha tangata anga-fakalongolongo ia. Ka ʻoku ou anga ʻi hoku fāmilí. ʻOku nau faʻa talanoa, tautefito ʻi he taimi kaí. Pea ko e taimi ʻoku feimeʻatokoni ai hoku husepānití, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e konga tupenu tatau pē ki hono holo mātuʻu ʻaki ʻa e ʻū ipú pea toe holoholoʻi ʻaki pē ia hono nimá! ʻOku fakatupu ʻita ia kiate au! Ko e hā ʻoku faingataʻa fau ai ke mahinoʻi ʻa e kakai tangatá? ʻOku anga-fēfē hono ʻai ʻe he kakaí ke lavameʻa ʻa e nofo malí?”
KAPAU kuó ke toki mali foʻou, kuó ke fehangahangai mo ha ngaahi pole meimei tatau? ʻOku hā ngali ko ho hoá nai naʻe fakafokifā pē ʻene maʻu ha ngaahi fehālaaki mo ha ngaahi mele ʻa ia naʻe ʻikai ke hā ia ʻi he taimi naʻá mo faialea aí? ʻE lava fēfē ke ke fakasiʻisiʻi ʻa e mafatukituki ʻo e “ngaahi faingataʻa fakaʻaho ʻe maʻu ʻe he kakai malí”?—1 Kolinito 7:28, Today’s English Version.
ʻUluakí, ʻoua te mo ʻamanekina koeʻuhí pē ko hoʻomo ʻosi fai ʻa e fefuakavaʻaki malí, kuó ke hoko fakafokifā ai koe mo ho hoá ʻo mo pāteʻi he taimi pē ko iá ʻi he nofo malí. Mahalo pē kuó ke maʻu ha ngaahi pōtoʻi mahuʻinga ki he anga ʻo e nofó ʻi he taimi naʻá ke kei taʻemali aí, pea kuo toe fakalakalaka ange nai ia lolotonga hoʻomo faialeá. Kae kehe, ko e nofo malí te ne siviʻi ʻa e ngaahi pōtoʻi ko iá ʻi ha ngaahi founga foʻou pea ngalingali ʻe fiemaʻu ai kiate koe ke ke maʻu ha ngaahi pōtoʻi foʻou. Te ke fai nai ha ngaahi fehālaaki? Ko ia tofu pē. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻoku fiemaʻu kiate koé? ʻAupito!
Ko e founga lelei taha ke fakaleleiʻi ha faʻahinga pōtoʻi pē ko e kumi faleʻi ki ha mataotao ʻi he kaveinga ko iá pea ngāueʻaki leva ʻa e faleʻi ʻokú ne ʻoatú. Ko e mataotao tuʻu-ki-muʻa taha ʻi he nofo malí ko e ʻOtua ko Sihová. Koeʻuhí, ko ia ʻa e Tokotaha naʻá ne fakatupu kitautolu fakataha mo e holi ke malí. (Senesi 2:22-24) Fakatokangaʻi ʻa e lava ʻe heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ʻo tokoniʻi koe ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi polé pea maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ʻai ai hoʻo nofo malí ke tolonga ʻo laka atu ʻi he ʻuluaki taʻú.
PŌTOʻI 1. AKO KE MO FETALANOAʻAKI
Ko e hā ʻa e ngaahi polé? Ko Kasi,a ko ha husepāniti ʻoku nofo ʻi Siapani, ʻoku faʻa ngalo ai he taimi ʻe niʻihi ko ʻene ngaahi filí ʻoku uesia ai ʻa hono hoá. “Naʻá ku faʻa tali ha ngaahi fakaafe ʻo ʻikai ke ʻuluaki talanoa ki ai mo hoku uaifí,” ko ʻene leá ia. “Ki mui aí, naʻá ku faʻa toki ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke feʻungamālie ia kiate ia ke fai ki he ngaahi alea ko iá.” Ko Allen, ko ha husepāniti ʻi ʻAositelēlia, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai ko ha anga-fakatangata ia ke talanoaʻi mo hoku uaifí ʻa e ngaahi meʻá.” Naʻá ne fehangahangai mo ha pole koeʻuhí ko hono puipuituʻá. Ko e meʻa meimei tatau ia mo Dianne, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Pilitānia. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku angaʻaki ʻa e faʻa kole faleʻi ki hoku fāmilí. Ko ia naʻá ku ʻuluaki faʻa kumi faleʻi au kia kinautolu ʻo ʻikai ko hoku husepānití ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí.”
Ko e hā ʻa e fakaleleiʻangá? Manatuʻi ʻoku vakai ʻa e ʻOtua ko Sihová ki ha ongo meʻa mali ʻokú na “kakano pe taha.” (Mātiu 19:3-6) ʻI heʻene vakaí, ʻoku ʻikai ha toe vahaʻangatae fakaetangata ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he vahaʻangatae ʻo e husepānití mo e uaifí! Ke tauhi ke mālohi ʻa e haʻi ko iá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fetuʻutaki leleí.
Ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻe lava ke na ako ʻa e meʻa lahi ʻaki ʻena sivisiviʻi ʻa e founga naʻe fetuʻutaki ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻĒpalahamé. Ko e fakatātaá, kātaki ʻo lau ʻa e fetalanoaʻaki kuo lēkooti ʻi he Senesi 18:17-33. Fakatokangaʻi naʻe tokaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame ʻi he founga ʻe tolu. (1) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe teu ke ne faí. (2) Naʻá ne fanongo lolotonga ʻa hono fakamatalaʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú. (3) ʻI he lahi taha ʻe ala lavá, naʻe feʻunuʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene founga ngāué ke feʻungamālie kia ʻĒpalahame. ʻE lava fēfē ke ke muimui ʻi he sīpinga tatau ʻi hoʻo talanoa mo ho hoá?
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he taimi ʻoku fai ai ha fetalanoaʻaki ki he ngaahi meʻa te ne uesia ho hoa malí, (1) fakamatalaʻi ʻa e founga te ke saiʻia ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e tuʻungá, ka ke ʻomai ʻa hoʻo fakakaukaú ʻi he tuʻunga ko ha ngaahi fokotuʻu, kae ʻikai ko ha ngaahi fili aofangatuku pe ngaahi fakakouna; (2) kole ki ho hoá ke ne ʻomai ʻene fakakaukaú, peá ke fakahaaʻi ʻa hoʻo ʻiloʻi ʻa e totonu ko ia ʻa ho hoá ke ne maʻu ha fakakaukau kehé; pea (3) ‘tuku ke ha hoʻo fakakaukau leleí’ ʻaki hoʻo tali ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa ho hoá ʻi ha taimi pē ʻe ala lava aí.—Filipai 4:5
PŌTOʻI 2. AKO KE ANGA-FAKAALAALA
Ko e hā ʻa e polé? Makatuʻunga ʻi ho puipuituʻa fakafāmilí pe fakafonuá, ʻokú ke angaʻaki nai hono fakahaaʻi mālohi naʻa mo hono fakahaaʻi fefeka ʻa hoʻo fakakaukaú. Ko e fakatātaá, ko Liam, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi ʻIulope, ʻokú ne pehē: “Ko e feituʻu ʻoku ou haʻu mei aí, ko e kakaí ʻoku nau hehema ke anga-taʻefakaalaala. Ko e founga fefeka ʻo ʻeku fakahaaʻi ʻeku fakakaukaú ʻokú ne faʻa fakalotomamahiʻi ai hoku uaifí. Naʻe fiemaʻu ia ke u ako ke hoko ʻo anga-ʻofa ange.”
Ko e hā ʻa e fakaleleiʻangá? ʻOua te ke fakakaukau ko ho hoá ʻokú ne loto ke lea ange kiate ia ʻi he founga tatau mo ia naʻá ke anga ki aí. (Filipai 2:3, 4) Ko e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki ha misinalé ʻoku toe tokoni ia ki ha ongo meʻa toki mali foʻou. Naʻá ne tohi: “Oku ikai lelei ke fakakikihi ae tamaioeiki ae Eiki; ka ke agavaivai.” ʻI he muʻaki lea faka-Kalisí, ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “agavaivai” ʻe toe lava ke liliu ia ko e “anga-fakaalaala.” (2 Timote 2:24, PM) Ko e anga-fakaalaalá ko e malava ke ʻiloʻi ʻa e pelepelengesi ʻo ha tuʻunga pea mo e malava ke feangainga anga-ʻofa mo e meʻa ko iá, ʻo ʻikai ke fakatupunga ai ha loto-mamahi.
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he taimi ʻokú ke ʻita ai ʻi ho hoá, sioloto atu ʻoku ʻikai ko ho hoá ʻokú mo talanoá, ka ʻokú ke pōtalanoa mo ha kaumeʻa lelei pe ko ho pule ngāué. Te ke kei ngāueʻaki pē ʻa e tō tatau ʻo e leʻó pe ko hoʻo filifili nai ha ngaahi foʻi lea? Fakakaukau leva ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku tuha ai mo ho hoá ke leaʻaki ki ai naʻa mo e fakaʻapaʻapa mo e anga-fakaalaala lahi ange ia ʻi haʻo kaumeʻa pe pule ngāue.—Kolose 4:6.
PŌTOʻI 3. AKO KE FEʻUNUʻAKI KI HO NGAAHI NGAFA FOʻOÚ
Ko e hā ʻa e polé? ʻE ʻuluaki ngāueʻaki taʻefakapotopoto nai ʻe ha husepāniti ʻa hono tuʻunga-ʻulú, pe ko ha uaifi ʻoku ʻikai ke ne tōʻongaʻaki nai ke fai fakaalaala ha ngaahi fokotuʻu. Ko e fakatātaá, ko Antonio, ko ha husepāniti ʻi ʻĪtali, ʻokú ne pehē: “Ko ʻeku tamaí naʻe tātātaha ke talanoa ia mo ʻeku faʻē fekauʻaki mo e ngaahi fili fakafāmilí. Ko ia ʻi he kamatá, naʻá ku puleʻi hoku fāmilí ʻo hangē au ha tuʻí.” Ko Debbie, ko ha uaifi ʻi Kānata, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku kounaʻi hoku husepānití ke tokanga ke toe maau ange. Ka ko ʻeku anga fiepulé naʻe hangē ʻokú ne ʻai pē ʻe ia ʻa hoku husepānití ke ne toe loto-fefeka ange.”
Ko e hā ʻa e fakaleleiʻanga ki ha husepāniti? ʻOku fetoʻoaki ʻe he ngaahi husepāniti ʻe niʻihi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e anga-nofo fakaeuaifí mo e meʻa ʻoku leaʻaki ai fekauʻaki mo e talangofua ʻa ha kiʻi tama ki heʻene mātuʻá. (Kolose 3:20; 1 Pita 3:1) Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ha husepāniti ʻoku fiemaʻu ke ne “pikitai ki hono uaifi: pea ʻe hoko ʻa e toko ua ko e kakano pe taha”; ʻoku ʻikai ke leaʻaki ia ai ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo ha mātuʻa mo ha kiʻi tama. (Mātiu 19:5) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sihova ha uaifi ko ha fakakakato ia, pe hoatatau, ʻo hono husepānití. (Senesi 2:18) ʻOku ʻikai ʻaupito haʻane lave ki ha kiʻi tama ko ha fakakakato, pe hoatatau, ʻo ha mātuʻa. Ko e hā hoʻo fakakaukaú—kapau ʻoku tōʻongafai ha husepāniti ki hono uaifí ʻo hangē ha kiʻi tamá, ʻokú ne tokaʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí?
Ko hono moʻoní, ʻoku ekinakiʻi koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tōʻongafai ki ho uaifí ʻi he founga tatau naʻe tōʻongafai ʻaki ʻe Sīsū ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻE lava ke ke ʻai ke faingofua ange ki ho uaifí ke ne vakai atu kiate koe ko hono ʻulu kapau (1) ʻoku ʻikai te ke ʻamanekina ia ke fei mo ne fakahaaʻi atu mo ʻi ha tuʻunga taʻehamele ʻa ʻene anganofo atu kiate koé pea (2) ʻokú ke ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hoʻo fai ki ho sinó tonu, naʻa mo e taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi faingataʻá.—Efeso 5:25-29.
Ko e hā ʻa e fakaleleiʻanga ki ha uaifi? Fakahaaʻi ʻokú ke ʻilo ko ho husepānití ʻokú ne hoko he taimí ni ko ho ʻulu kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá. (1 Kolinito 11:3) Kapau ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ho husepānití, ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ke fakafisingaʻi ʻa hono tuʻunga-ʻulú, ʻokú ke fakaeʻa ai ʻa e anga hoʻo ongoʻí ʻo ʻikai ʻi he fekauʻaki pē mo ho husepānití ka ʻi he fekauʻaki foki mo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi fiemaʻú.—Kolose 3:18.
ʻI he taimi ʻoku lāulea ai ki he ngaahi ʻīsiu faingataʻá, ako ke ʻohofi ʻa e palopalemá—ka ʻoku ʻikai ko e angaʻitangata ho husepānití. Ko e fakatātaá, ko Kuini ʻĒseta, naʻá ne fiemaʻu hono husepānití, ʻa Tuʻi ʻAhasivelo, ke ne fakatonutonu ha foʻi fakamaau taʻetotonu. ʻI he ʻikai ke ne ʻohofi fakafoʻituitui hono hoá, naʻá ne fakahaaʻi fakaalaala atu ia. Naʻe tali ʻe hono husepānití ʻa ʻene fokotuʻú ʻo faifai atu pē peá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. (Eseta 7:1-4; 8:3-8) Ko ho husepānití ʻoku ngalingali ange te ne ako ke ʻofa loloto ʻia koe kapau (1) ʻokú ke fakaʻatā ha taimi maʻana ke ne lava ʻo taukei ange ʻi hono ngafa foʻou ko ha ʻulu ʻo ha fāmili pea (2) ʻokú ke tōʻongafai kiate ia ʻi he fakaʻapaʻapa, naʻa mo e taimi ʻokú ne fai ai ha ngaahi fehālaakí.—Efeso 5:33.
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he ʻikai ko hono fakasio ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ki ho hoá ke liliú, tauhi ha lisi ʻo e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke u faí. Ngaahi husepāniti: ʻI he taimi ʻokú ke fakalotomamahiʻi ai ho uaifí ʻaki ʻa e founga ʻokú ke ngāueʻaki pe tōnounou ke ngāueʻaki ai ʻa ho tuʻunga-ʻulú, ʻeke kiate ia pe ʻe anga-fēfē haʻo lava ke fakaleleiʻi ia, peá ke hikiʻi hifo ʻa ʻene fokotuʻú. Ngaahi uaifi: ʻI he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe ho husepānití ʻoku ʻikai te ke fakahaaʻi ange kiate ia ha fakaʻapaʻapá, ʻeke kiate ia pe ʻe anga-fēfē haʻo lava ke fakaleleiʻi ia, peá ke tokanga ki he fokotuʻú.
Tauhi Maʻu ha ʻAmanekina Totonu
Ko hono ako ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae fakaemali mafamafatatau mo fiefiá ʻoku hangē ia ko hoʻo ako ke heka ha pasikalá. ʻOkú ke ʻamanekina te ke kei tō pē ʻi he taimi ki he taimi ʻi hoʻo maʻu ko ia ʻa e loto-maʻu ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha heka pasikalá. Pehē foki, ʻoku totonu ke ke ʻamanekina te ke fai ha ngaahi fehālaaki fakamā, ʻi hoʻo maʻu ko ia ʻa e taukei ʻi he nofo malí.
Angaʻaki ʻa e tōʻonga fakakatá. Tokanga fakamātoato ki he ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa ho hoá, ka ke feinga ke ke kata ʻi hoʻo ngaahi fehālaakí. Kumi ki ha ngaahi faingamālie ke ʻai ai ho hoá ke fiefia lolotonga ʻa hoʻomo ʻuluaki taʻu ʻo e nofo malí. (Teutalonome 24:5) Hiliō ʻi he meʻa kotoa, fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki hoʻomo vahaʻangataé. Kapau te ke fai pehē, ko hoʻo nofo malí ʻe tupu ia ʻo toe mālohi ange ʻi he taʻu ki he taʻu.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .
▪ Kuó u ʻai hoku hoá ko hoku kaumeʻa ofi tahá ia, pe ʻoku ou saiʻia ange au ke talanoa mo e niʻihi kehé?
▪ ʻI he houa ʻe 24 ko eni kuo toki ʻosí, ko e hā ʻa e meʻa tofu pē kuó u fai ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ou ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi hoku hoá?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 11]
Haofaki ʻe he Tohi Tapú ʻEma Nofo Malí
Ko Toru mo Akiko naʻá na feʻofaʻaki ʻi he taimi naʻá na ʻuluaki mali aí. Kae hili pē ha māhina ʻe valu mei ai, ko e ongo meʻa mali Siapani ko ení naʻá na fili ke na vete. ʻOkú na fakamatala ki he meʻa naʻe hokó.
Toru: “Naʻá ku toki ʻilo ko au mo hoku uaifí naʻe ʻikai ke ma fuʻu hoamālie ʻo hangē ko ia naʻá ku fakakaukau ki aí. Ko e fakatātaá, ʻi heʻema sio TV, naʻá ku saiʻia au he sipotí, ka naʻe saiʻia ia he faiva fakakongokongá. Naʻá ku saiʻia ke ʻeveʻeva holo, ka naʻe saiʻia ia ke nofo maʻu pē ʻi ʻapi.”
Akiko: “Naʻe fai ʻe Toru ha meʻa pē naʻe kole ange ʻe hono fāmilí, ka naʻe ʻikai ke haʻu ia ke ma ʻuluaki talanoa ki ai. Naʻá ku ʻeke ange ki ai, ‘Ko hai ʻoku mahuʻinga ange kiate koé, ko ho faʻeé pe ko au?’ Naʻá ku toe ʻohovale foki ʻi hono hanga ʻe Toru ʻo fakalahiʻi e moʻoní. Naʻá ku tala ange ki ai ko e loi ʻe tahá ʻe toe iku atu ia ki ha toe loi ʻe taha pea kapau heʻikai ke ne tuku, ko ʻema nofo malí heʻikai toe hoko atu.”
Toru: “Naʻe kamata ke u ongoʻi feifeitamaki peá u kole ai ki ha kaungāngāue māʻolunga ki ha faleʻi ki he founga ke u fekuki ai mo hoku uaifí. ‘Tala ange pē ʻe koe ki ai ke tāpuni hono ngutú,’ ko ʻene laú ia. ‘Kapau te ne lāunga, tukiʻi ke paʻulu.’ ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku paaʻi e mata ʻo Akiko pea fulihi mo e tēpilé. Naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu kē lahi, peá ne mavahe ai. Naʻe pau ke u fakafoki mai ia mei ha hōtele ʻi Tokiō. Faifai atu pē, naʻá ma fili ke ma vete. ʻI heʻeku mavahe mei ʻapi ke u ʻalu ki he ʻōfisí ʻi he pongipongi ko iá, naʻe kamata ke faʻo ʻe hoku uaifí ʻene ʻū meʻá.”
Akiko: “Naʻe tatangi ʻa e fafangu ʻi he matapaá ʻi heʻeku toʻo atu ʻeku ʻū kató ki he matapā ʻi muʻá. Ko ha fefine naʻe tuʻu mai ai. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku fakaafeʻi mai ia ki loto.”
Toru: ʻI heʻeku aʻu ki hoku ʻōfisí, naʻá ku toe fakakaukau ai fekauʻaki mo e veté, ko ia naʻá ku foki fakavave ki ʻapi. ʻI heʻeku aʻu atú, naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa Akiko ʻokú ne talanoa ki he fefine ko ení. Naʻe pehē mai ʻa e fefiné kiate au: ‘ʻOku fiemaʻu ia kiate kimoua ha meʻa ʻa ia ko kimoua lōua te mo lava ke fai fakataha. ‘Te ke saiʻia ke ako ʻa e Tohi Tapú?’ ‘ʻIo,’ ko ʻeku leá ia, ‘ha meʻa pē ʻe lava ke ne haofakiʻi ʻema nofo malí!’”
Akiko: “Naʻe fai ʻe he fefiné ha ngaahi fokotuʻutuʻu maʻa kimaua ke ma ako ʻa e Tohi Tapú. Naʻe kamata ke liliu ʻa e tuʻungá ʻi he taimi naʻá ma lau ai ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí. ʻOku pehē ai: ‘Ko ia ʻe tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na hoko ko e kakano pe taha.’”—Senesi 2:24.
Toru: “Naʻá ku maʻu ʻa e poiní ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ku tala ange ki heʻeku ongo mātuʻá, ‘Mei he taimí ni ʻo faai atu, te u talanoaʻi maʻu pē mo hoku uaifí ʻa e ngaahi meʻá ki muʻa ke fai ha ngaahi fili aofangatukú.’ Kuó u toe taʻofi foki mo ʻeku inu tōtuʻá. Pea ʻi heʻeku ako ʻo ʻilo ʻoku fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he loí, naʻá ku feinga ai ke leaʻaki pē ʻa e moʻoní.”
Akiko: “Naʻá ku liliu foki mo au. Ko e fakatātaá, naʻá ku angaʻaki hono fakafepakiʻi ʻa Toru. Ka ʻi heʻeku sio ki he anga ʻo ʻene ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku hoko ʻo poupou lahi ange kiate ia. (Efeso 5:22-24) Kuó ma nofo mali fiefia he taimí ni ʻo laka hake he taʻu ʻe 28. Naʻe malava ke ma ikuʻi ʻa e ngaahi palopalemá ʻaki ʻema ako ke ma feʻilongaki lelei ange pea ngāueʻaki ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú.”
[Fakatātā ʻi he peesi 13
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
[Fakatātā ʻi he peesi 12]