LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 9/15 p. 7-11
  • Kumi Tōtōivi ki he Tāpuaki ʻa Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kumi Tōtōivi ki he Tāpuaki ʻa Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Maʻu ʻe he Tāpuakí ʻa e Faʻahinga Talangofuá
  • Tokangataha ki Hono Tauhi ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá
  • Kumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní
  • Feinga Fakamātoató​—⁠Ko Fē ʻa e Taimi ʻOku Tāpuakiʻi Ai ʻe Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • ʻOkú Ke Fangatua ke Maʻu ha Tāpuaki?
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
  • Hanganaki Fai Mālohi ke Maʻu ʻa e Tāpuaki ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Ngafa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Hono Fakahoko ʻo e Taumuʻa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 9/15 p. 7-11

Kumi Tōtōivi ki he Tāpuaki ʻa Sihová

“[Ko e ʻOtuá] te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili [pe tōtōivi] kiate ia.”—HEP. 11:6.

1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē kumi ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi tāpuaki fakaʻotuá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia tautefito ʻi hono maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová?

“KE TĀPUAKIʻI koe ʻe he ʻOtuá!” ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai foʻou ʻa e fanongo ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau ʻiloʻi ʻoku nau leaʻaki eni ʻi he taimi ʻoku mafatua ai ha taha. Ko e haʻa faifekau ʻo e ngaahi lotu kehekehe ʻoku lava ke ʻiloʻi ʻa ʻenau tāpuakiʻi ʻa e kakaí, fanga monumanú, mo e ngaahi meʻa maté. ʻOku tauheleʻi nai ʻa e faʻahinga ʻoku faai fonongá ki ha ngaahi faiʻanga lotu ʻi he ʻamanaki ke maʻu mei ai ha tāpuaki. ʻOku toutou kole ʻe he kau politikí ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa honau fonuá. ʻOkú ke pehē ko e ngaahi kole ko ia ki ha tāpuakí ʻoku feʻungamālie? ʻOku ola lelei? Ko hai moʻoni ʻokú ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

2 Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, te ne maʻu ai ha kakai maʻa mo fakamelino mei he puleʻanga kotoa pē, ʻa ia te nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní neongo ʻa e tāufehiʻá mo e fakafepakí. (Ai. 2:2-4; Mt. 24:14; Fkh. 7:9, 14) Ko kitautolu ko ia kuo tau tali ʻa e fatongia ke moʻui ʻo fakatatau mo e fakamatala fakamānavaʻi ko iá ʻoku tau fiemaʻu—pea ʻoku fiemaʻu kia kitautolu—ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, he ka ʻikai ia heʻikai ʻaupito lava ke tau ʻamanaki atu ki ha lavameʻa. (Sāme 127:1) Ka ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá?

Maʻu ʻe he Tāpuakí ʻa e Faʻahinga Talangofuá

3. Kapau naʻe talangofua ʻa e kau ʻIsilelí, ko e hā ʻa e ola ne mei hokó?

3 Lau ʻa e Palovepi 10:6, 7. Ki muʻa pē ʻi he hū ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻe ʻanautolu ha lakalakaimonū mo e maluʻanga fakaofo kapau te nau talangofua ki hono leʻó. (Teu. 28:1, 2) Ko e ngaahi tāpuaki ʻa Sihová heʻikai hoko mai pē ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá ka te ne “maʻu” kinautolu. ʻE pau fakaʻaufuli ʻa e ngaahi tāpuakí, ki he faʻahinga talangofua ko iá.

4. Ko e hā ʻoku kau ki he talangofua moʻoní?

4 Ko e hā ʻa e tōʻonga naʻe fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e talangofua ʻa e kau ʻIsilelí? Naʻe fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá heʻikai te ne fiefia kapau heʻikai lava ke tauhi kiate ia ʻa hono kakaí “ʻi he fiefia mo loto lelei.” (Lau ʻa e Teutalonome 28:45-47.) ʻOku tuha ʻa Sihova mo e meʻa lahi ange ʻi he talangofua fakafatongia pē ki he ngaahi fekau pau, hangē ko ianaʻe aʻu ʻo lava ke fai ʻe he fanga monumanú pe ko e fanga tēmenioó. (Mk. 1:27; Sem. 3:3) Ko e talangofua moʻoni ki he ʻOtuá ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa. ʻOku fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e fiefia ʻoku tupu mei he tui ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻoku ʻikai fakamafasia pea ‘te ne hanga ʻo totongi [pe fakapaleʻi] kinautolu ʻoku kumi tōtōivi kiate iá.’—Hep. 11:6; 1 Sione 5:3.

5. Ne mei tokoniʻi fēfē ha tokotaha ʻe he falala ki he talaʻofa ʻa Sihová ʻi heʻene talangofua ki he lao ʻi he Teutalonome 15:7, 8?

5 Fakakaukau atu ki he founga naʻe mei fakahaaʻi ai ʻa e talangofua loto-falala ko iá ʻaki hono tauhi ʻa e lao naʻe fakahaaʻi ʻi he Teutalonome 15:7, 8. (Lau.) Ko e fai taʻefiefai ki he lao ko iá naʻe iku nai ia ki ha muʻaki fakafiemālie ki he masivá, ka naʻe mei fakatupunga ai ha ngaahi vahaʻangatae lelei mo ha ʻātakai māfana ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá? Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ne mei tapua atu ai ʻa e tui ki he malava ʻa Sihova ke tokonaki maʻa ʻene kau sevānití mo e houngaʻia ki he faingamālie ke tapua atu ai ʻa ʻene nima-homó? ʻIkai ʻaupito! ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga ʻo e loto ʻo e tokotaha nima-homo moʻoní pea naʻá ne talaʻofa ke tāpuakiʻi ia ʻi heʻene ngāue kotoa pē mo ʻene feinga kotoa pē. (Teu. 15:10) Ko e tui ki he talaʻofa ko iá ʻe fakatupunga ai ʻa e ngāue pea ʻe iku ia ki he tāpuaki lahi.—Pal. 28:20.

6. ʻOku totonu ke fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻa e hā ʻi he Hepelu 11:6?

6 Tānaki atu ki hono maʻu ʻa e tui kia Sihova ko e Tokotaha-Fakapalé, ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Hepelu 11:6 ha toe ʻulungaanga ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻoku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku ‘kumi tōtōivi kiate iá.’ Ko e foʻi lea ʻi he muʻaki leá naʻe ngāueʻaki hení ʻoku fakahuʻunga ai ʻa e feinga lahi mo e fakahangataha. He totonu ē ke fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ʻa hono fakahoko ʻo e tāpuaki ko iá! Ko hono tupuʻangá ko e ʻOtua moʻoni pē taha, ʻa ia ʻoku “taʻe faʻa loi.” (Tai. 1:2) Kuó ne fakahaaʻi ʻi he faai mai ʻa e laui afeʻi taʻú ko e meʻa ʻokú ne talaʻofá ʻoku alafalalaʻanga fakaʻaufuli. Ko ʻene folofolá heʻikai ʻaupito taʻealafakahoko; ʻoku hoko maʻu pē ia. (Ai. 55:11) Ko ia ʻoku lava ke tau tuipau fakaʻaufuli kapau te tau fakahāhā ʻa e tui moʻoní, te ne hoko ai ʻi hotau tuʻungá ko ha Tokotaha-Fakapale.

7. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi te tau maʻu ha tāpuaki fakafou ʻi he “hako” ʻo ʻĒpalahamé?

7 Naʻe fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e konga tefito ʻo e “hako” ʻo ʻĒpalahamé. Ko e kau Kalisitiane paní ʻoku faʻuʻaki kinautolu ʻa e konga hono ua ʻo e “hako” ko ia naʻe tomuʻa talá. Kuo fekauʻi kinautolu ke “ongoongoa atu ʻa e ngaahi lelei ʻo ʻEne ʻAfio, ʻa ia naʻa ne ui mai [kinautolu] mei he poʻuli ki he maama fakaofo aʻana.” (Kal. 3:7-9, 14, 16, 26-29; 1 Pita 2:9) Heʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova kapau ʻoku tau tukunoaʻi ʻa e faʻahinga ko ia kuo fakanofo ʻe Sīsū ke nau tokangaʻi ʻene ngaahi meʻá. Ka ne taʻeʻoua ʻa e tokoni ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto,” ne ʻikai te tau mei mahinoʻi ʻa e ʻuhinga kakato ʻo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻiloʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai iá. (Mt. 24:45-47, PM) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú, ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi te tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

Tokangataha ki Hono Tauhi ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá

8, 9. Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue mālohi ʻa Sēkope ʻo fehoanaki mo ʻene kolé?

8 Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e feinga tōtōivi ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻe haʻu nai ai ki he fakakaukaú ʻa e pēteliake ko Sēkopé. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé, ka naʻá ne tui ʻe mātuʻaki fakatokolahi ʻe Sihova ʻa e fānau ʻa ʻene kui-tangatá, ʻa ia ko hono hakó ʻe hoko ko ha puleʻanga lahi. Ko ia ai, ʻi he 1781 K.M., naʻe fononga ai ʻa Sēkope ki Hālani ke kumi hano uaifi. Naʻe ʻikai te ne mahuʻingaʻia pē ʻi hono maʻu ha tokotaha ʻa ia te ne hoko ko ha feohi lelei; ʻi hono kehé, naʻá ne kumi ha fefine ʻa ia ko ha tokotaha lotu kia Sihova naʻe tokanga fakalaumālie pea te ne hoko ko ha faʻē lelei ki heʻene fānaú.

9 ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fetaulaki ʻa Sēkope mo hono kāinga ko Lesielí. Naʻá ne hoko ʻo ʻofa ʻia Lesieli pea loto-lelei ke ngāue ki heʻene tamaí, ʻa Lēpani, ʻi he taʻu ʻe fitu koeʻuhi ke ne maʻu ia ko hono uaifi. Naʻe ʻikai ko ha talanoa ʻeva pē eni ʻoku taau ke manatuʻi. Naʻe ʻilo moʻoni ʻa Sēkope ki he talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtua Māfimafi-Aoniú ki heʻene kui-tangata ko ʻĒpalahamé pea naʻá ne toe fakahaaʻi ki heʻene tamaí, ʻa ʻAisake. (Sen. 18:18; 22:17, 18; 26:3-5, 24, 25) Fakatatau ki ai, naʻe tala ange ʻe ʻAisake ki hono foha ko Sēkopé: “Ke tabuaki koe e he Otua Mafimafi, bea fakatubu mo fakatokolahiʻi koe; koeuhi ke ke hoko koe fuu kakai toko lahi. Bea ke tuku kiate koe ae tabuaki o Ebalahame, bea ki ho hako foki; koeuhi ke ke maʻu ae fonua aia oku ke aunofo ki ai, aia nae foaki e he Otua kia Ebalahame.” (Sen. 28:3, 4, PM) Ko ia ko e feinga ʻa Sēkope ke maʻu ʻa e uaifi totonu pea fakatupu ai ha fāmilí naʻe tapua atu ai ʻene tuipau ki he meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihová.

10. Ko e hā naʻe hōifua ai ʻa Sihova ke tāpuakiʻi ʻa Sēkopé?

10 Naʻe ʻikai kumi ʻa Sēkope ki ha koloa ke tokonaki ʻaki ʻa e fiemaʻu ʻa hono fāmilí. Naʻe tuku ʻene fakakaukaú ʻi hono hako tukufakaholó. Naʻá ne tokangataha ki hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo Sihová. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sēkope ke ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá. Naʻá ne tauhi maʻu ʻa e fakakaukau ko iá ʻo aʻu ki heʻene motuʻa, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻi he meʻa ko iá.—Lau ʻa e Senesi 32:24-29.

11. Ko e hā e ngāue ʻoku totonu ke tau fai ʻi he fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá kuo fakahāʻí?

11 ʻI he hangē ko Sēkopé, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē ʻo hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa Sihová. Neongo ia, ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ha fakamatala fakalūkufua ki he meʻa ke ʻamanekina fekauʻaki mo e ‘ʻaho ʻo Sihová.’ (2 Pita 3:10, 17) Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi tofu pē ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ko iá, ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ofi. ʻOku tau tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene pehē ʻi hono fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻi he taimi nounou ʻoku toé, te tau fakamoʻui fakatouʻosi ai kitautolu mo e faʻahinga ʻe fanongo mai kia kitautolú.—1 Tim. 4:16.

12. Ko e hā nai te tau fakapapauʻí?

12 ʻOku tau ʻiloʻi ʻe hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi ha taimi pē; ko e taimi ʻa Sihová ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi heʻetau fai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he tokotaha kotoa ʻi he foʻi palanité. (Mt. 10:23) ʻIkai ngata aí, ʻoku tau maʻu ʻa e tataki lelei ki he founga ke fakahoko ola lelei ai ʻetau ngāue fakamalangá. ʻI he tuí, ʻoku tau kau ai ʻi he ngāué ni ʻi he lelei taha ʻo ʻetau malavá, ʻo ngāueʻaki ha koloa pē ʻoku lava ke tau foaki. Te tau malanga maʻu pē ʻi he feituʻu ngāue ʻoku ola lelei tahá? Ko e moʻoni, ʻe lava fēfē ke tau ʻilo ia ki muʻa? (Lau ʻa e Koheleti 11:5, 6.) Ko ʻetau ngāué ke malanga, ʻo falala ʻe tuku mai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa ʻene tāpuakí. (1 Kol. 3:6, 7) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi feinga tōtōiví, pea fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, te ne tokonaki mai ha tataki papau pē ʻoku tau fiemaʻu.—Sāme 32:8.

Kumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní

13, 14. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻa e malava ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ne ʻai ke taau ʻa ʻene kau sevānití?

13 Fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga ke fakahoko ha ngāue, pe ke kau ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOku totonu ke tau kole kia Sihova ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke ne fakaleleiʻi ha ngaahi malava pē ʻoku tau maʻu ʻi heʻene ngāué. (Lau ʻa e Luke 11:13.) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne ʻai ke taau ʻa e kakaí ki ha ngāue pe ki ha monū ʻo e ngāué tatau ai pē pe ko e hā ʻa honau ngaahi tuʻunga pe taukei ki muʻá. Hangē ko ení, ʻi he hili pē ʻa e Hiki-Atu mei ʻIsipité, naʻe ʻai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke malava ʻa e kau tauhi-sipí mo e kau pōpulá ʻo ikunaʻi ʻa honau ngaahi filí ʻi he taú neongo ʻa e taʻetaukei ʻi he taú. (Eki. 17:8-13) ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe teuʻi ʻe he laumālie tatau ʻa Pesalili mo ʻAholiapi ke na fakahoko ha ngaahi palani fakaelanga fakaʻofoʻofa naʻe fakamānavaʻi fakaʻotua ki he tāpanekalé.—Eki. 31:2-6; 35:30-35.

14 Ko e laumālie mālohi ko iá naʻá ne teuʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kautahá ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻo fiemaʻu ke kamata ʻenau ngāue fakaepulusí tonu. ʻI ha tohi, naʻe fakamatala ai ʻa Tokoua R. J. Martin, ko e ʻovasia ʻo e fale ngāué ʻi he taimi ko iá ki he meʻa naʻe lavaʻi ʻi he 1927. “ʻI he taimi totonu, naʻe fakaava ai ʻe he ʻEikí ʻa e matapaá; pea ko e fuʻu mīsini [pulusí] naʻe ʻi homau nimá, naʻe ʻi he ngaahi nima ʻo kinautolu naʻe halaʻatā haʻanau ʻilo fekauʻaki mo hono faʻú mo ʻene ngāué. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke fakavaveʻi ai ʻa e ʻatamai ʻo e faʻahinga ko ia kuo nau tukupā ʻaki ʻenau kotoá kiate iá. . . . ʻI he ngaahi uike siʻi ʻaupito, naʻa mau malava ʻo ʻai ke lele ʻa e mīsiní; pea ʻoku kei lele pē, ʻi hono fai ʻa e ngāue naʻa mo e faʻahinga naʻa nau faʻú naʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻiloʻi naʻe lava ke fai ʻe he mīsiní ʻa e meʻa ko iá.” Kuo hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga tōtōivi ko iá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

15. ʻOku lava fēfē ke hoko ʻa e Loma 8:11 ko e fakalototoʻa ki he faʻahinga ʻoku nau fehangahangai mo e ʻahiʻahí?

15 ʻOku ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko e laumālie ko iá ʻoku faingamālie ia ki he kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ikuʻingataʻá. Fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi taulōfuʻu ʻi he ʻahiʻahí? ʻE lava ke tau maʻu ʻa e mālohi mei he lea ʻa Paula ʻoku maʻu ʻi he Loma 7:21, 25 mo e 8:11. ʻIo, ko e “Laumalie ʻo ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Sisu mei he pekia” ʻe lava ke ngāue ia maʻatautolu, ʻo fakaivia kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e faitau mo e ngaahi holi fakakakanó. Naʻe tohi ʻa e kupu ko iá ki he kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié, neongo ʻoku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoní ki he kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá. Ko kitautolu kotoa te tau maʻu ʻa e moʻuí ʻi hono ngāueʻi ʻa e tui kia Kalaisi, ʻi he ngāue mālohi ke ʻai ke mate ʻa e ngaahi holi taʻetotonú, pea ʻi he moʻui ʻo fakatatau ki he tataki ʻa e laumālié.

16. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá?

16 ʻE lava ke tau ʻamanekina ʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ivi ngāué ʻo taʻekau ai ha feinga ʻi heʻetau tafaʻakí? ʻIkai. Tuku kehe ʻa e lotu ʻo kole iá, kuo pau ke tau tōtōivi ʻi hono fafangaʻi kitautolu ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (Pal. 2:1-6) Tānaki atu ki ai, ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko ʻetau maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau holi ke “fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he Laumalie ki he ngaahi siasi.” (Fkh. 3:6) ʻIkai ko ia pē, kuo pau ke tau anga-fakatōkilalo ʻo tali ʻa e meʻa ʻoku tau akó. ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he Palovepi 1:23: “Mou tafoki, ʻo tali ʻeku akonaki atu: Eni, te u huaʻi kiate kimoutolu hoku laumalie.” Ko e moʻoni, ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālie māʻoniʻoní “kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia” ko e pulé.—Ng. 5:32.

17. Ko e hā nai te tau fakatatau ki ai ʻa e ola ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻetau ngaahi feingá?

17 Lolotonga ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga tōtōivi ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, manatuʻi ko e ngāue mālohí ʻataʻatā pē heʻikai lava ke pehē ko e tupu mei ai ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi kuo foaki mai ʻe Sihova maʻa hono kakaí. Ko e ola ʻo ʻene tāpuakiʻi ʻa ʻetau ngaahi feingá ʻoku lava ke fakahoa ia ki he anga ʻo e maʻu ʻaonga ʻa hotau sinó mei he meʻakai leleí. Naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá ʻa hotau sinó ʻi ha founga ke tau ifoʻia ai ʻi he meʻakaí pea maʻu ʻa e ivi mātuʻaki mahuʻinga mei ai. ʻOkú ne toe tokonaki mai foki ʻa e meʻakaí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi kakato ʻa e anga hono maʻu ʻe heʻetau meʻakaí ʻa e iví, pea ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo kitautolú ʻa e anga hono faʻu ʻe hotau sinó ʻa e ivi mei he meʻakai ʻoku tau kaí. ʻOku tau ʻiloʻi pē ʻoku lele lelei ʻa e foungá ni pea ʻoku tau ngāue fāitaha mo ia ʻi heʻetau kaí. Kapau ʻoku tau fili ke kai ʻa e meʻakai fakatupu iví, ʻoku toe lelei ange ai ʻa e olá. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he moʻui taʻengatá, pea ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu ke tau aʻusia ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá. ʻOku hā mahino, ʻokú ne fai ʻa e ngāue lahi pea ʻokú ne tuha mo e fakahīkihiki. Kae kehe, kuo pau ke tau fāitaha mo ia, ʻo ngāue fehoanaki mo hono finangaló, ke maʻu ai ʻa e tāpuakí.—Hak. 2:18, 19.

18. Ko e hā hoʻo fakapapaú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 Ko ia tuku kotoa ho lotó ki hoʻo ngāué. Hanga maʻu pē kia Sihova ke hoko ai ʻo lavameʻa. (Mk. 11:23, 24) ʻI hoʻo fai iá, fakapapauʻi “ko ia ʻoku kumi ʻoku ne ʻilo.” (Mt. 7:8) Ko e faʻahinga kuo pani ʻe he laumālié ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e “kalauni ʻo e moʻui” ʻi hēvani. (Sem. 1:12) Ko e “fanga sipi kehe” ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku nau feinga tōtōivi ke maʻu hanau tāpuaki fakafou ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé, te nau fiefia ke fanongo kiate Ia ʻi heʻene pehē: “Omi kimoutolu, ʻa e faʻahinga kuo fakamonuʻia ʻe heʻeku Tamai, ʻo mou hoko ki he puleʻanga kuo toka teuteu moʻomoutolu talu e tanu pou ʻo mamani.” (Sione 10:16; Mt. 25:34) ʻIo, “ko haʻa tapuekina [ʻe he ʻOtuá] te nau maʻu ʻa e fonua, . . . pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—Sāme 37:22, 29.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻoku kau ki he talangofua moʻoní?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá?

• Te tau maʻu fēfē nai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea ʻe lava fēfē ke ngāue ia maʻatautolu?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Naʻe fefaʻuhi ʻa Sēkope mo ha ʻāngelo ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.

ʻOkú ke fai ha feinga tōtōivi meimei tatau?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe teuʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa Pesalili mo ʻAholiapi ke na pōtoʻi ngāue

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share