LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 9/15 p. 21-25
  • “ʻOku Taha Homou Takimuʻa, Ko Kalaisi”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻOku Taha Homou Takimuʻa, Ko Kalaisi”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Pilinisi Fakalaumālie ʻo ʻIsileli
  • Hoko Mai ʻa e Takimuʻa Naʻe Tomuʻa Talá
  • ʻOvasia ʻo e Fakatahaʻanga Kalisitiané
  • Kamataʻi ʻe Kalaisi ʻa e Ngāue Fakamalangá
  • Takimuʻa ʻa Sīsū ʻi Heʻene Fakatahaʻangá
  • Tuʻunga-Taki Leleí—ʻE Lava Ke Tau Maʻu Ia mei Fē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Tataki ʻe Kalaisi ʻEne Fakatahaʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • ʻOku Tataki ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Ko Hotau Takimuʻa Longomoʻui he ʻAho ní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 9/15 p. 21-25

“ʻOku Taha Homou Takimuʻa, Ko Kalaisi”

“ʻOua . . . naʻa ui kimoutolu ko e kau takimuʻa: he ʻoku taha homou Takimuʻa, ko Kalaisi.”—MT. 23:9, 10.

1. Ko hai ʻoku fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Takimuʻá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

KO E ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻi ai honau kau taki fakaetangata, hangē ko e tuʻitapu ʻo Lomá, ko e kau pēteliake mo e kau pīsope ʻo e ngaahi siasi ʻOfotokisī Hahaké, mo e ngaahi ʻulu ʻo e ngaahi lotu kehé. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau fakahaaʻi ha tangata ko honau taki. ʻOku ʻikai ko ha kau ākonga pe kau muimui kinautolu ʻo ha faʻahinga tangata pē. ʻOku fehoanaki eni mo e folofola fakaekikite ʻa Sihova fekauʻaki mo hono ʻAló: “Vakai, kuou foaki ia koe fakamooni ki he kakai, koe takimua moe bule ki he kakai.” (Ai. 55:4, PM) Ko e fakatahaʻanga fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní mo honau takanga ko e “fanga sipi kehe” ʻoku ʻikai te nau fiemaʻu ha toe takimuʻa tuku kehe pē ʻa e tokotaha kuo ʻoange ʻe Sihova kia kinautolú. (Sione 10:16) ʻOku nau poupou ki he pehē ʻe Sīsū: “ʻOku taha homou Takimuʻa, ko Kalaisi.”—Mt. 23:10.

Pilinisi Fakalaumālie ʻo ʻIsileli

2, 3. Ko e hā ʻa e ngāue longomoʻui naʻe fakahoko ʻi ʻIsileli ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

2 ʻI he laui senituli ki muʻa ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe ʻi ai ha taki fakaeʻāngelo ʻa Sihova ki hono kakai ʻIsilelí. Hili hono ʻomai ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipité, naʻe folofola ʻa Sihova kia kinautolu: “Ko eni ʻoku ou fekau atu ha Angelo ke ʻalu muʻomuʻa kiate koe ke tauhi koe ʻi he hala, pea ke fakahu ki he potu kuo u teuteu. Tokanga telia ia, pea fakaongo ki heʻene lea; ʻoua ʻe angatuʻu kiate ia, he talaʻehai te ne fakamolemole hoʻomou angahala; he ko hoku hingoa ʻoku tuʻu ʻiate ia.” (Eki. 23:20, 21) ʻOku ʻuhinga lelei ke tui ko e ʻāngeló ni, ʻa ia ‘ko e hingoa ʻo Sihová ʻoku tuʻu ʻiate iá,’ ko e ʻAlo ʻuluaki-fakatupu ia ʻo e ʻOtuá.

3 Ki muʻa ʻi hono ʻaloʻi ko ha tangatá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku ngalingali naʻá ne maʻu ʻa e hingoa ko e Maikeli. ʻI he tohi Tanielá, ʻoku ui ai ʻa Maikeli “ko e ʻeiki [pe pilinisi]” ʻo e kakai ʻo Tanielá, ʻa ʻIsileli. (Tan. 10:21) ʻOku fakahaaʻi ʻe he ākonga ko Siutasí naʻe kau ʻa Maikeli ʻi he ngaahi meʻa ʻa ʻIsilelí ʻi he taimi fuoloa ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo Tanielá. Hili ʻa e mate ʻa Mōsesé, ʻoku ngalingali naʻe fakataumuʻa ʻa Sētane ke ne ngāueʻaki ʻa hono ʻangaʻangá ke fakahoko ʻaki ʻi ha founga ʻene ngaahi meʻa ʻaʻaná, ngalingali ko hono fakaʻaiʻai ʻa ʻIsileli ke nau tauhi ʻaitoli. Naʻe fai ʻe Maikeli ha meʻa ke taʻofi eni. ʻOku fakamatala ʻa Siutasi: “Ko Maikeli, ko e angelo-pule, ʻi heʻene fakakikihi mo e Tevolo, heʻena tālangaʻi ʻa e sino ʻo Mosese, talaʻehai naʻa ne taʻeʻapasia, ʻo lea ʻasi ke lau ʻene kovi; ka naʻa ne meʻa, Ke lōmia koe ʻe he ʻEiki.” (Siu. 9) ʻI ha taimi siʻi ki mui ai, ki muʻa ʻi hono ʻākoloʻi ʻo Sielikoó, naʻe ʻikai ha veiveiua ko Maikeli, ʻa e “Kapiteni [pe pilinisi] ʻo e Tau ʻa Sihova,” ʻa ia naʻe hā kia Siosiua ke fakapapauʻi ange kiate ia ʻa e poupou fakaʻotuá. (Lau ʻa e Siosiua 5:13-15.) ʻI he feinga ʻa ha pilinisi tēmeniō ke taʻofi ha ʻāngelo mei heʻene ʻave ha pōpoaki mahuʻinga ki he palōfita ko Tanielá, ko e ʻāngelo-pule ko Maikelí naʻá ne haʻu ʻo tokoniʻi ʻa e ʻāngelo ko iá.—Tan. 10:5-7, 12-14.

Hoko Mai ʻa e Takimuʻa Naʻe Tomuʻa Talá

4. Ko e hā ʻa e kikite naʻe fai fekauʻaki mo e hoko mai ʻa e Mīsaiá?

4 Ki muʻa ʻi he meʻa ko eni naʻe hokó, naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ʻāngelo ko Kepalelí ki he palōfita ko Tanielá ke ne fakahaaʻi kiate ia ha kikite fekauʻaki mo e hoko mai ʻa e “Misaia ko e ʻEiki [pe Takimuʻá].” (Tan. 9:21-25)a ʻI he taimi tofu pē naʻe kikiteʻí, ʻi he fakatōlau ʻo e 29 T.S., naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū ʻe Sione. Naʻe huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kia Sīsū, ʻo ʻai ai ia ko e Tokotaha Pani—ko Kalaisi, ko e Mīsaiá. (Mt. 3:13-17; Sione 1:29-34; Kal. 4:4) ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe pau ke ne hoko ko ha Takimuʻa taʻealafakatataua.

5. Naʻe anga-fēfē ngāue ʻa Kalaisi ko e Takimuʻa lolotonga ʻa ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní?

5 Mei he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene hoko tonu ko e ‘Misaia ko e Takimuʻá.’ ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ne kamata fakatahatahaʻi ai ha kau ākonga, pea naʻá ne fakahoko ʻa ʻene ʻuluaki maná. (Sione 1:35–2:11) Naʻe muimui ʻiate ia ʻene kau ākongá ʻi heʻene fononga ʻi he fonuá kotoa, ʻo malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Luke 8:1) Naʻá ne akoʻi kinautolu ʻi he ngāue fakamalangá pea takimuʻa ʻi he malangá mo e faiakó, ʻo ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. (Luke 9:1-6) Ko e kau mātuʻa Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku lelei ke nau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he tafaʻaki ko ení.

6. ʻI he founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Kalaisi ʻene hoko ko ha Tauhi-Sipi mo e Takimuʻá?

6 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e toe tafaʻaki ʻe taha ʻo ʻene takimuʻá ʻaki ʻene fakahoa ia ki ha tauhi-sipi ʻofa. Ko e kau tauhi-sipi ʻi he hahaké naʻa nau tataki tonu ʻenau tākangá. ʻI he The Land and the Book, naʻe tohi ai ʻe W. M. Thomson: “Naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻa e tauhi-sipí, ʻo ʻikai koeʻuhi ke fakahaaʻi pē ʻa e halá, ka ke vakaiʻi pe ʻoku malu mo malava ke fai ha ʻalu ai. . . . ʻOkú ne puleʻi mo tataki ʻaki [hono] tokotokó ʻa e tākangá ki honau kaikaiʻanga mohuku lau-maʻuiʻuí, pea maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí.” ʻI hono fakahaaʻi ko ia ʻa e Tauhi-Sipi mo e Takimuʻa moʻoní, naʻe talaki ʻe Sīsū: “Ko au ko e Tauhi Lelei. Ko e anga ʻo e tauhi lelei ke ʻatu ʻene moʻui koeʻuhi ko e fanga sipi. Ko ʻete fanga sipi aʻata ʻoku nau tokanga ki hoto leʻo, pea ʻoku ou ʻilo kinautolu; pea ʻoku nau muimui kiate au.” (Sione 10:11, 27) ʻI he moʻoni ʻo ʻene leá, naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi ha pekia fakaefeilaulau maʻa ʻene fanga sipí, ka naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “fokotuʻu hake ia ke hoko ko e takimuʻa mo e Fakamoʻui.”—Ng. 5:31, New Jerusalem Bible; Hep. 13:20.

ʻOvasia ʻo e Fakatahaʻanga Kalisitiané

7. ʻOku fakafou ʻi he hā hono tokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané?

7 Taimi nounou ki muʻa ke ne ʻalu hake ki hēvaní, ko Sīsū ne toetuʻú naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Kuo tuku kiate au ʻa e pule kotoa pe ʻi langi pea ki mamani.” (Mt. 28:18) Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa Sīsū ke ne tuku atu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ʻai ai ke mālohi ʻa ʻene kau ākongá ʻi he moʻoni faka-Kalisitiané. (Sione 15:26) Naʻe huaʻi hifo ʻe Sīsū ʻa e laumālie ko ení ki he muʻaki kau Kalisitiané ʻi he Penitekosi 33 T.S. (Ng. 2:33) Ko e huaʻi ko ia ʻo e laumālie māʻoniʻoní naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e fokotuʻu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló ko e takimuʻa fakahēvani ʻo e fakatahaʻanga ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Efeso 1:22; Kolose 1:13, 18.) ʻOku tataki ʻe Sīsū ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, pea ʻoku ʻi heʻene ngāué ʻa e kau ʻāngelo ʻa ia naʻe ʻai ke nau “fakamoulaloa kiate ia.”—1 Pita 3:22, PM.

8. Ko e hā e meʻangāue ʻi he māmaní naʻe ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻi he ʻuluaki senitulí ke tatakiʻaki ʻa ʻene kau ākongá, pea ko e hā ʻokú ne ngāueʻaki he ʻaho ní?

8 Pehē foki fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻe foaki ai ʻe Kalaisi ʻa e ‘meʻaʻofa ko e kau tangata,’ ko e niʻihi ko e kau “tauhi mo faiako” ʻi he fakatahaʻangá. (Ef. 4:8, 11) Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau ʻovasia Kalisitiané: “Mou lamasi kimoutolu, mo e fanga sipi kotoa, ʻa ia kuo fakanofo kimoutolu ʻe he Laumālie Maʻoniʻoni ʻi honau lolotonga ko honau kau leʻo [pe ʻovasia], koeʻuhi ke mou tauhi ʻa e Siasi ʻo e ʻOtua.” (Ng. 20:28) ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, ko e kau ʻovasia kotoa ko ení ko e kau tangata naʻe pani ʻe he laumālié. Ko e kau ʻapositolo mo e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻanga ʻi Selusalemá naʻa nau ngāue ko ha kulupu pule. Naʻe ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻa e meʻangāue ko ení ke ne tataki ʻa e kulupu fakakātoa ʻo hono “ngaahi tokoua” pani ʻi māmaní. (Hep. 2:11; Ng. 16:4, 5) ʻI he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá, kuo tuku ai ʻe Kalaisi “ene mea kotoabe”—ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻo e Puleʻangá—ki heʻene “tamaioeiki agatonu mo boto” mo hono fakafofonga ko e Kulupu Pulé, ko ha kulupu ʻo e kau tangata pani Kalisitiane. (Mt. 24:45-47, PM) Ko e kau paní mo honau takanga ko e fanga sipi kehé ʻoku nau ʻiloʻi ko e muimui ʻi he tataki ʻa e Kulupu Pule ʻi onopōní, ko hono moʻoní ʻoku nau muimui ai ki honau Takimuʻá, ʻa Kalaisi.

Kamataʻi ʻe Kalaisi ʻa e Ngāue Fakamalangá

9, 10. Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he fekauʻaki mo hono fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá?

9 Mei he kamataʻangá pē, naʻe tataki ai ʻe Sīsū tonu ʻa e ngāue fakamalanga mo fakafaiako ʻi māmani lahí. Naʻá ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga maau ʻa ia naʻe ʻomai ʻaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki he kakai ʻi he māmaní. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻene kau ʻapositoló: “ʻOua te mou afe ʻi ha hala ʻoku ʻalu ki ha Senitaile, pea ʻoua temou hū ki ha kolo Samelia: ka mou ō muʻa ki he fanga sipi kuo mole ʻi he hako ʻo Isileli. Pea ʻi hoʻomou ō, mou fanongonongo, ʻo pehē, Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” (Mt. 10:5-7) Naʻa nau faivelenga ʻi hono fai ení ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú mo e kau ului Siú, tautefito ʻi he hili ʻa e Penitekosi he 33 T.S.—Ng. 2:4, 5, 10, 11; 5:42; 6:7.

10 Ki mui ai, fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻe fakaaʻu ai ʻe Sīsū ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ki he kau Samēliá pea hoko atu ai ki he niʻihi kehe ʻikai ko e Siú. (Ng. 8:5, 6, 14-17; 10:19-22, 44, 45) ʻI ha fakakaukau ke pouaki ʻa hono fakamafola ʻa e ongoongo leleí ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, naʻe ngāue tonu ʻa Sīsū ʻi hono ueʻi ʻa Saula ʻo Tāsusí ke ne hoko ko ha Kalisitiane. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene ākonga ko ʻAnanaiá: “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he hala ʻoku hingoa ko Totonu, ʻo ʻeke ʻi he fale ʻo Siutasi ki ha motuʻa Tasusi ʻoku hingoa ko Saula. . . . ʻAlu pe; he ko e [tangatá ni ko ha] ipu matuʻaki fili ʻeni aʻaku, ke hapai hoku hingoa ʻi he ʻao ʻo e Senitaile, mo e ngaahi tuʻi, mo haʻa Isileli foki.” (Ng. 9:3-6, 10, 11, 15) Ko e ‘tangatá ni’ naʻe hoko ko e ʻapositolo ko Paulá.—1 Tim. 2:7.

11. Naʻe anga-fēfē hono fakalahi ʻe Kalaisi fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻa e ngāue fakamalangá?

11 ʻI he hoko ʻa e taimi ke fakalahi ai ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga ʻikai ko e Siú, naʻe tataki mei hēvani ʻa Paula ʻi he ngaahi fononga fakamisinale ʻi ʻĒsia Maina pea hoko atu ai ki ʻIulope. Ko e fakamatala ʻa Luke ʻi he tohi Ngāué ʻoku pehē ai: “Bea lolotoga e nau [kau palōfita Kalisitiane mo e kau faiako ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻAniteoke Sīliá] gaue ki he Eiki, mo aukai, nae behe e he Laumalie Maonioni, Vavahe mai maaku a Banebasa mo Saula ki he gaue kuou fili akinaua ki ai. Bea kuo nau aukai mo lotu, pea nau hili ho nau nima kiate kinaua, o tuku ke na o.” (Ng. 13:2, 3, PM) Naʻe ui tonu ʻe Sīsū ʻa Saula ʻo Tāsusí ko ʻEne “ipu matuʻaki fili” ke fataki ʻa Hono huafá ki he ngaahi puleʻangá; ko ia ai, ko e fakaueʻiloto foʻou ko eni ki he ngāue fakaefakamoʻoní naʻe haʻu ia meia Kalaisi, ko e Takimuʻa ʻo e fakatahaʻangá. Ko hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke tataki ʻa e ngāué naʻe hoko ʻo mahino taʻetoefehālaaki ia lolotonga ʻa e fononga fakamisinale hono ua ʻa Paulá. ʻOku pehē ʻi he fakamatalá ko e “Laumālie ʻo Sisu,” ʻa ia ko Sīsū fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne tataki ʻa Paula mo hono kaungā fonongá ʻi he fili ʻa e taimi mo e feituʻu ki heʻenau fonongá, pea naʻe tataki kinautolu ʻi ha vīsone ke nau hoko atu ki ʻIulope.—Lau ʻa e Ngāue 16:6-10.

Takimuʻa ʻa Sīsū ʻi Heʻene Fakatahaʻangá

12, 13. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he tohi Fakahaá ʻoku muimuiʻi ofi ʻe Kalaisi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatahaʻanga taki taha?

12 Naʻe muimuiʻi ofi ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo hono kau muimui pani ʻi he ʻuluaki senituli T.S. Naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e fakatahaʻanga taki taha. ʻOku hoko eni ʻo hā mahino ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e Fakahā vahe 2 mo e 3. Naʻá ne fili ʻa e fakatahaʻanga ʻe fitu, naʻe tuʻu kotoa ʻi ʻĒsia Maina. (Fkh. 1:11) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke tui ai naʻá ne maheni tatau mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻo hono kau muimui ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá.—Lau ʻa e Fakahā 2:23.

13 Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ʻi heʻenau kātakí, faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí, mateaki ki heʻene folofolá, mo hono talitekeʻi ʻa e kau tafoki mei he moʻoní. (Fkh. 2:2, 9, 13, 19; 3:8) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne ʻoange ʻa e akonaki mālohi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi koeʻuhi ko e momoko ʻa ʻenau ʻofa kiate iá, naʻa nau fakamolemoleʻi ʻa e tauhi ʻaitolí mo e feʻauakí, pea naʻa nau kātakiʻi mo e lotu mavahé. (Fkh. 2:4, 14, 15, 20; 3:15, 16) ʻI hono tuʻunga ko ha ʻovasia ʻofa fakalaumālié—naʻa mo e faʻahinga ko ia naʻá ne fai ki ai ʻa e akonaki mālohí—naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko au, ʻilonga ʻakinautolu ʻoku ou ʻofa ki ai ʻoku ou valokiʻi mo kinisi: ko ia mou fai manavakavakava, pea fei mo fakatomala.” (Fkh. 3:19) Neongo ʻene ʻi hēvaní, naʻe tataki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo ʻene kau ākonga ʻi māmaní fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní. ʻI he ngataʻanga ʻo e ngaahi pōpoaki ki he ngaahi fakatahaʻanga ko iá, naʻá ne talaki: “Ko ia ʻoku telinga, ke ne fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he Laumalie ki he ngaahi siasi.”—Fkh. 3:22.

14-16. (a) Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ko ha Takimuʻa loto-toʻa ia ʻo e kakai ʻa Sihova ʻi he māmaní? (e) Ko e hā kuo tupu mei he hoko ʻa Sīsū ʻo ‘ʻi heʻene’ kau ākongá “ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani”? (f) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

14 Kuo tau vakai ki hono fakamoʻoniʻi ko Maikelí (Sīsū) ko ha Takimuʻa fakaeʻāngelo toʻa ia ʻi ʻIsileli. Ki mui ai, ko Sīsuú ko ha Takimuʻa loto-toʻa ia mo ha Tauhi-Sipi ʻofa ʻo ʻene muʻaki kau ākongá. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní, naʻá ne takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. Pea ʻi he hili ʻene toetuʻú, naʻá ne tokangaʻi lelei ʻa hono fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.

15 Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻe faifai pē ʻo fakaaʻu ʻe Sīsū ʻa e ngāue fakaefakamoʻoní ki he ngataʻanga ʻo e māmaní. Ki muʻa ke ne ʻalu hake ki hēvaní, naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani. (Ng. 1:8; lau ʻa e 1 Pita 1:12.) ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Kalaisí, naʻe fai ai ha fakamoʻoni lahi fakaʻulia ʻi he ʻuluaki senitulí.—Kol. 1:23.

16 Ka naʻe fakahaaʻi tonu ʻe Sīsū ko e ngāué ni ʻe hokohoko atu ia ʻo aʻu ki he taimi ʻo e ngataʻangá. Hili hono fekauʻi ʻa hono kau muimuí ke nau malanga pea ke ngaohi ākonga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa, naʻe palōmesi ʻa Sīsū kia kinautolu: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Mt. 28:19, 20) Talu mei hono ʻoange kiate ia ʻa e mafai fakatuʻí ʻi he 1914, ko Kalaisí ʻoku hokohoko atu ai pē ʻa ʻene ‘ʻi heʻene’ kau ākongá pea longomoʻui ʻi hono tuʻunga ko honau Takimuʻá. Ko ʻene ngāue lahi talu mei he 1914 ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e kikité ni, sio ki he vahe 11 ʻo e Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

Fakamanatu

• Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻene hoko ko ha Takimuʻa longomoʻui ʻi ʻIsilelí?

• ʻOku fakafou ʻi he hā hono tataki ʻe Kalaisi ʻa ʻene fakatahaʻanga ʻi he māmaní?

• Kuo anga-fēfē hono tataki ʻe Kalaisi ʻa hono fakamafola ʻo e ongoongo leleí?

• Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku muimuiʻi ofi ʻe Kalaisi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e fakatahaʻanga taki taha?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

“ʻOku ou fekau atu ha Angelo ke ʻalu muʻomuʻa kiate koe”

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Hangē ko ia ʻi he kuohilí, ʻoku ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻa e ‘meʻaʻofa ko e kau tangata’ ke nau tauhi ʻa ʻene tākangá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share